Kako su bh. mediji izvještavali o LGBTI temama u 2016. godini?

Povezani članci

• Obren Petrović: Ja sam Bosanac. Stid me grafita s porukom „Koljite balije“!
• One-drop rule
• Slovenija: Društvene elite opljačkale državu
• Inspirativni biznisi žena iz Modriče
• INTERVJU: LJUBINKO MITROVIĆ: NOSIOCI JAVNIH FUNKCIJA BI SVAKAKO TREBALI OTVORENIJE ISTUPITI U ZAŠTITI PRAVA LGBT OSOBA
• Zlatko Dizdarević: Pozvani vrag došao po svoje, i to s ozbiljnim zakašnjenjem

Sarajevski otvoreni centar objavio je medijsku analizu Ka pozitivnim praksama: Izvještavanje medija u 2016. godini o LGBTI temama u Bosni i Hercegovini, čije su autorice urednice portala LGBTI.ba, Lejla Huremović i Masha Durkalić.

Šesta po redu analiza praćenja izvještavanja bosanskohercegovačkih medija o LGBTI temama nastala je na osnovu znanja i iskustva autorica u radu medija te na osnovu analiza medijskog izvještavanja iz 2011, 2012, 2013, 2014. i 2015. godine. Cilj kontinuiranog praćenja medijskog izvještavanja jeste da se dobije slika o načinu na koji se obrađuju prava i teme u vezi s LGBTI osobama. Budući da mediji predstavljaju moćan instrument kojim se može vršiti uticaj na stavove i ponašanje publike, analizom se ukazuje na pozitivne i negativne obrasce izvještavanja – dobre prakse, senzacionalizaciju, seksualizaciju i stereotipizaciju u izvještavanju.

U 2016. godini praćeno je izvještavanje 93 medija: elektronskih (radio – 10 i televizija – 24), štampanih (dnevne novine, sedmični i dvosedmični magazini – 35) te online medija (news portali i portali štampanih medija – 24). Ukupno, u svim medijima objavljeno je 1299 tekstova/priloga, i to u štampi – 546 tekstova, na televiziji – 87 priloga i u online medijima – 666. Dnevne novine koje su najviše izvještavale o LGBTI temama bile su Oslobođenje – 86, od televizijskih stanica Federalna televizija – 27, a od online portala Klix.ba – 118.

Iako iz godine u godinu raste broj objava u medijima, još uvijek postoji jako mali broj novinara i novinarki koji imaju istraživački pristup koji bi rezultirao kvalitetnijim prilozima/člancima, jedan je od zaključaka analize.

“Praćenjem medijskog izvještavanja u proteklih šest godina dolazimo do zaključka da je neophodno da mediji imaju osmišljene uređivačke politike koje pružaju medijski prostor jednako svim grupama u društvu, a pogotovo da imaju politike izvještavanja o manjinama, o ljudskim pravima, te da svakodnevno promoviraju važnost izvještavanja o ljudskim pravima u skladu sa etikom i vrijednostima novinarske struke”, stoji u predgovoru publikacije koju možete preuzeti ovdje.