Završen samit u Karađorđevu
Povezani članci
- Ludilo nacionalizma: Bošnjaci – narod stvoren u balkanskoj laboratoriji
- Kome smrdi nek’ se guši; nekom je i smog đulom miruhi
- Kako do istine i pravde?
- Intervju sa Miloradom Dodikom, Der Standard: „Mi Srbi od početka nismo htjeli Bosnu“
- Koalicija ”Pod lupom” pozvala građane BiH na nestranačko posmatranje Lokalnih izbora
- Boris Pavelić: Srpsko-hrvatsko ispuhivanje genocida
U Karađorđevu je u utorak održan sastanak predsednika Srbije Borisa Tadića i Turske Abdulaha Gula sa članovima Predsedništva Bosne i Hercegovine – Nebojšom Radmanovićem, Željkom Komšićem i Bakirom Izetbegovićem.
Na samitu su ocenili da je zajednička budućnost za tri zemlje u Evropskoj uniji, a budućnost regiona Balkana u razbijanju predrasuda, procesu pomirenja i nemešanju u unutrašnje stvari drugih država.
Nakon trilateralnih razgovora, Tadić je ukazao da postoje velike mogućnosti za međusobnu saradnju tri zemlje u oblastima politike, ekonomije, kulture i nauke, ali je ocenio da je preduslov za to proces pomirenja.
Predsedavajući Predsedništva BiH Nebojša Radmanović rekao je da je na sastanku bilo govora i o optužnicama za ratne zločine koje Srbija i Hrvatska podižu protiv građana BiH i dodao da to stvara političke problema u samoj BiH.
Turski predsednik Abdulah Gul kazao je da Balkan nije na periferiji Evrope već je njeno srce i založio se da se ceo region okupi pod većim kišobranom EU i NATO-a.
Doprinos miru
Sastanak u Karađorđevu održan je u skladu sa Istanbulskom deklaracijom, koju su pre tačno godinu dana u tom gradu potpisali Tadić, Gul i tadašnji član bosanskog predsedništva Haris Silajdžić.
Predsednik Turske Abdulah Gul izjavio je uoči sastanka u Karađođevu, da će samit Srbije, Bosne i Hercegovine i Turske doprineti rešavanju problema u regionu.
Turska pridaje, naglasio je Gul, veliki značaj trajnom miru i stabilnosti na Balkanu, kao i poboljšanju odnosa između BiH i Srbije.
Sastanak u Karađorđevu održava se 20 godina nakon misterioznog susreta tadašnjih lidera Srbije i Hrvatske Slobodana Miloševića i Franje Tuđmana, na kome su se navodno dogovarali o podeli Bosne.
Iako je Tuđman nekoliko godina kasnije na jednom jelovniku u jednoj kafani nacrtao buduću mapu Bosne, kako su je videli on i Milošević, nikav zvaničan dokument sa tog susreta nikada nije pronađen.