Zastrašujuće posljedice projekta izgradnje hidroelektrana u istočnoj Hercegovini i južnoj Hrvatskoj

Povezani članci

• Igre bez granica sa medicinskim otpadom u Mostaru
• Predložak za priču o ljudima i radosti
• Dunja Mijatović: Ovo je sramotno, ne mogu da vjerujem da je ovako nešto formirano u Bosni i Hercegovini
• Građanin kao bankomat političara
• Policijski sat za fašizam
• Antifašisti Hrvatske protiv izjednačavanja fašizma i komunizma

Upozorenje Svjetske nevladine organizacije za zaštitu prirode – WWF da bi gradnja planiranih hidroelektrana u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, odnosno HE “Dubrovnik II”, HE “Dabar” i HE “Ombla” imala negativne posljedice za sliv i deltu Neretve, te lokalno stanovništvo koje živi uz rijeku, ponovo je aktueliziralo slučaj “Gornji horiznoti” na kojeg stručnjaci za zaštitu okoliša već godinama upozoravaju kao mogući izvor ekološke katastrofe, odnosno pretvaranja istočne Hercegovine u pustinju.
 
Iz WWF-a upozoravaju kako je projekt izgradnje spomenutih hidroelektrana potrebno gledati u kontekstu šire regije, to jeste cijele istočne Hercegovine do Malostonskog zaljeva koji, kao veliki zahvat, crpi i koristi vodu iz sliva Neretve i preusmjerava ju u sliv Trebišnjice. Potom se značajni dijelovi voda, koje iz Trebišnjice otječu u pravcima Popovog polja, Omble, Malostonskog zaljeva i delte Neretve, preusmjeravaju na HE “Dubrovnik II”.
 
“Po zadnjim planovima iz sliva Neretve u sliv Trebišnjice preusmjeravala bi se ogromna količina vode, veća nego što je cijeli protok Neretve u Mostaru, što znači da će predloženi projekti imati drastični utjecaj na hidrologiju i ekologiju područja s pogubnim posljedicama po lokalno stanovništvo, kako u Hrvatskoj, tako i u BiH”, upozorili su iz WWF.
 
Ana Musa, predsjednica Pokreta prijatelja prirode «Lijepa naša» iz Ploča u razgovoru za agenciju Anadolija (AA) ističe da će posljedice dovršetka projekta “Gornji horizonti”  biti katastrofalne za Neretvu i Neretvane.
 
“Jer će Neretvi oduzimati vodu koja joj je pripadala preko rijeke Bunice kod Mostara,  Bregave kod Čapljine i preko Trebišnjice i Popova polja, a čiji dio od 1965. godine odlazi tunelom od Mokrog polja kod Trebinja u HE “Dubrovnik 1”. Sva ta voda koja je prevedena će sada završavati dvostrukim tunelom u HE “Plat 2″, a potom u moru. Crni je humor da će ušće Neretve od sada biti na Platu, iako Plat nikada nije imao vodu.  Učinci zaslanjenja Neretve, što nam prijeti, bit će ponajprije egzodus lokalnih ljudi koji žive od poljoprivrede, lova i ribolova. Oduzima se životni prostor stanovništvu. Nestat će tradicionalni način života. Totalno se degradira poljoprivreda koja je ovdje glavni izvor prihoda. Zlatna dolina koju su ljudi desetljećima stvarali golim rukama, oduzimajući zemlju močvari, voljom nekih političkih faktora postat će opet, ne močvara, već prava pustinja”, upozorava Musa.
 
No, vlasti već godinama ignoriraju upozorenja stručnjaka. Štaviše, u utrci za profitom vlade Republike Srpske i Hrvatske rade na dovršetku projekta. Tako su 13. jula ove godine predsjednik Vlade Republike Srpske Aleksandar Džombić i prvi potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske Radimir Čaćić u Banjoj Luci dogovorili zajednički projekt izgradnje HE “Dubrovnik II”. Planirana snaga HE “Dubrovnik II”, kako je tada pojasnio Džombić, je 300 megavata (MW), biće locirana na području  Dubrovnika i snabdijevat će se vodom iz akumulacionog jezera HE “Trebišnjica” u BiH.
 
Ana Musa kaže da je sporazum Čačić-Džombić sramota za Hrvatsku.
 
“Jedna uređena, ozbiljna i pravna država, što bi Hrvatska trebala biti, ne može sklapati sporazume samo s jednim dijelom BiH, bez Predsjedništva i Parlamenta te države. Želim još dodati da je u Dolini Neretve formirana Građanska inicijativa “Spasimo Dolinu Neretve”, i da smo u nedjelju 22. srpnja imali vrlo uspješan prosvjed o kojemu državni mediji šute! Pored ostala tri uvjeta, tražimo na uvid i tekst sporazuma. Ako se Vlada Hrvatske ogluši, idemo dalje u borbu. Koristit ćemo se  svim dopuštenim sredstvima”, tvrdi Musa.
 
Publicista i novinar Enes Ratkušić iz Mostara upozorava da je rijeka Bregava već gotovo presušila i da se uskoro mogu očekivati i potresi.
 
“To što Bregave nema, međutim, samo je prvi dio problema, koji jeste kolosalan i
posljedica je klasičnog zločina, ne samo prema prirodi, nego i prema stanovnicima cijele Hercegovine. Ono što sad treba očekivati su zemljotresi. “Gornji horizonti” su klasičan projekt uništavanja prirode zarad džepova nekolicine moćnika. Mi danas živimo u svojevrsnom procjepu u kome su individualni i lobistički interesi važniji od državnih, pa čak i kosmičkih. O tome najbolje svjedoči „hrvatski primjer“, koji je gotovo tragikomičan, morbidan, karpenterovski…”, smatra Ratkušić, te ponovo ozbiljno upozorava:
 
“Realizacija projekta “Gornji horizonti” donijet će Hrvatskoj, na jednoj strani, nešto više električne energije. Istovremeno, na prostoru iste države, u delti Neretve, zbog pada njenog vodostaja, donijet će katastrofu! Nije moguće da se sa ucjenama, čak i kad su moćni lobiji u pitanju, ide toliko daleko”, podvukao je on.
 
U najkraćem, projekt “Gornji horizonti” predstavlja pokušaju provođenja voda iz Nevesinjskog, Dabarskog i Fatničkog polja prema Bilećkom jezeru. Riječ je, objašnjavaju stručnjaci, o pokušaju prevođenja voda iz sliva Neretve u sliv rijeke Trebišnjice preko višekilometarski gigantskih cijevi.
 
Na akumulacijama ovih voda “Elektroprivreda Republike Srpske” i kompanija EFT iz Londona, vlasništvo srbijanskog biznismena Vuka Hamovića, sina generala Jugoslavenske narodne armije  (JNA) Rade Hamovića, koji se smatra najvećim trgovcem električnom energijom u regionu, žele izgraditi tri nove hidroelektrane  u Republici Srpskoj i to: “Nevesinje”, “Dabar” i “Bileća”. U cijeli projekt se uključila i Republika Hrvatska i to još u vrijeme mandata premijera Ive Snadera. Ideju je, međutim, preuzela i Vlada Zorana Milanovića.
 
Mediji su 2008. godine otkrili da su tadašnji pomoćnik ministra gospodarstva za energetiku iz Hrvatske Željko Tomšić i predsjednik Uprave “Hrvatske elektroprivrede” (HEP) Ivan Mravk bili u Banjoj Luci, gdje su se susreli sa tadašnjim premijerom RS-a Miloradom Dodikom.
 
Kako je nakon sastanka prenijela agencija Srna, a što su hrvatski zvaničnici pokušali demantirati, “obje strane su iskazale spremnost da u narednom periodu pristupe zajedničkim ulaganjima u planirane elektroenergetske objekte u slivu rijeke Trebišnjice, koje bi, vlastitim sredstvima realizirali “Elektroprivreda RS” i HEP.
 
Također, na tom sastanku je dogovoreno da će “Elektroprivreda Republike Srpske” i HEP pripremiti svu dokumentaciju i nakon pribavljanja mišljenja Vlade RS i Vlade Hrvatske nastaviti planirane aktivnosti na izgradnji kapaciteta u okviru projekta “Gornji horizonti” i Hidroelektrane “Dubrovnik II” u mjestu Palat.
 
Hrvatska je, po tadašnjem dogovoru, prihvatila izgradnju hidroelektrana u istočnoj Hercegovini, uprkos njihovim ozbiljnim posljedicama i za Hrvatsku, a za, uzvrat, bi
ETF izgradio HE “Dubrovnik II” u Platu. Osim toga, na ovaj način bi se razriješila  međusobna prijeratna dugovanja oko izgradnje Termoelektrane u Gacku, te dugovi vezani za raspodjelu struje iz postojeće hidroelektrane u Platu. Zbog svega, kompanija ETF je svojevremeno registrirana i u Hrvatskoj.
 
Inače, projekt “Gornji horizonti” izrađen još 1965. godine i vrijedan je oko tri milijarde KM. Planirano je da se Republika Srpska, zahvaljujući njemu, do 2015. godine pozicionira kao najveći izvoznik struje u regiji.
 
I dok Republika Srpska i Hrvatska grade, Hercegovina se nalazi pred istinskom ekološkom bombom! Jer, ovaj projekt prijeti najtežim posljedicama po živi svijet u ovom dijelu Bosne i Hercegovine od njenog postanka.
 
O tome najbolje svjedoči lista posljedica projekta “Gornji horizonti”, koju su izradili relevantni stručnjaci. To su: promjena klime, mentalna oboljenja lokalnog stanovništva zbog potpune promjene prirodne slike i druge opasnosti po ljudsko zdravlje, nestanak dijelova ribljeg fonda, ptičijih vrsta, biljnog raslinja, nestanak šumske divljači, uništenje prirodnog lanca ishrane, uništavanje poljoprivrednih dobara i uništavanje turističkih dobara.
 
Pored činjenice da je rijeka Bregava gotovo presušila, najočitiji primjer posljedica projekta “Gornji horizonti” jeste to da su vode Jadrankog mora već došle do Čapljine u BiH i da Neretva sve više postaje slana, na šta je upozorila i Ana Musa.
 
WWF je jedna od najvećih svjetskih nezavisnih organizacija za zaštitu prirode, sa oko pet miliona pristaša. Misija im je zaustaviti propadanje zemljina prirodnog okoliša i očuvanje svjetske biološke raznolikosti te promocija smanjenja zagađenja i rasipne potrošnje.
 

AA