Wiki-šta? Wikipedia djelovanja u Bosni i Hercegovini

Povezani članci

• VIKTOR IVANČIĆ: DAJTE MI JOŠ
• Pripadnici KFOR-a suzavcem rastjerali mještane sa barikade,jedan Srbin ubijen južno od Ibra
• Hrvatska je stvorena u rijekama krvi, samo da bi Todorić mogao živjeti u dvorcu s četrdeset soba
• Tomislav Jakić: I SADA – ŠTO?
• STVARAJUĆI DOBRE GODINE I BOLJE LJUDE
• Tuđmanonanija

Foto: Shutterstock

Online javni prostor zasićen je različitim narativima koji nastoje oformiti, ojačati ili preispitati društvene diskurse. Onaj kojem je Bosna i Hercegovina zajednička referentna tačka nije drugačiji: na društvenim mrežama i web-stranicama, korisnici i korisnice stvaraju različite sadržaje kojima nastoje podijeliti svoja mišljenja ili informacije sa publikom. 

Pišu: Hana Ćurak i Elmedina Šabanović

Jedna od osnovnih i najčešće korištenih online platformi za generiranje faktualnog znanja, Wikipedia – online enciklopedija, dobila je svoje izdanje na bosanskom jeziku 2002. godine. Wikimedia Fondacija, koja stoji iza cjelokupnog projekta Wikipedia, tada je registrirala, oficijelnog naziva, Wikipediju na bosanskom jeziku (bhs) ili The Bosnian Wikipedia (eng). Skup entuzijasta tada je počeo raditi na prvim člancima te Wikipedija na bosanskom jeziku danas ima više od 83.303 članaka, što je, kako naglašava jedan od naših sagovornika, administrator AnTon, čini 73-om najvećom na svijetu. Sa 188 aktivnih korisnika, “možda je 20 ili manje stvarno aktivno… imamo dvojicu birokrata, pet administratora, a trenutno je u toku izbor dvojice novih administratora” – objašnjava.

Wikipedia zajednica u Bosni i Hercegovini

On naš razgovor započinje opisujući osnove. “Struktura Wikipedije je relativno kompleksna, ali pojednostavljeno – administratori imaju veći broj alata (brisanje stranica, blokade korisnika usljed vandalizma…) i mogućnosti od ostalih urednika, a birokrati još nekoliko više. Postoje i viši nivoi, tzv. checkuser i još nekoliko, kojih po pravilu treba biti dva, i oni se biraju uz odobrenje Fondacije, te moraju svoje podatke zbog ozbiljnosti poslova dostaviti Fondaciji. Kako smo mi relativno mali projekat već nekoliko godina nemamo checkusera (neki to prevode kao – provjeravač), za te poslove obraćamo se Meti [1], kao centralnom organu po većini pitanja. Dvojica birokrata su određeno vrijeme neaktivni, te se trenutno vodi procedura oduzimanja administratorskih prava – po pravilima Wikipedije.“

Ovaj tim anonimnih saradnika koji uređuju sa različitih lokacija u svijetu, te se nekada i ne poznaju lično, rade iznimno zahtjevan posao koji često predstavlja veliki izazov za tako malu grupu ljudi.

Usprkos njihovom stalnom radu, na Wikipediji na bosanskom jeziku još uvijek se ponegdje mogu naći slovne i gramatičke greške kao i anonimni osobni stavovi ili informacije bez referenci na mjestima gdje je neophodna činjenično utemeljena informacija. Jedan od takvih primjera je tekst o bh. magazinu Dani u čijem opisu je kratko napisano da je to “glasilo čiji je politički fokus prilično ljevičarski” te da su “Česte mete njihovih članaka…političari nacionalnih stranaka, novonastali bogataši / kriminalci / patriote, te reisu-l-ulema Mustafa ef. Cerić” ili pak oskudna informacija o novinaru Senadu Avdiću u kojoj stoji da je “bio obavještajac poznat kao Šćepo koji je radio za tajnu srbijansku policiju [3]. Usprkos neodoljivosti alanfordovske kvalitete ovakvih propusta, različite angažovane individue intenzivno rade na njihovom ispravljanju kao i pisanju informiranih tekstova koji formatom i sadržajem odgovaraju uređivačkoj politici Wikipedije. Wikipedija na bosanskom jeziku, baš kao i druge svjetske Wikipedije, dakle, prati određenu strukturu u kojoj neki od korisničkih profila mogu postati administratori sadržaja ili preuzeti druge aktivne uloge u omogućavanju samog funkcionisanja Wikipedije.

Smjernice za kvalitet

U razgovoru sa vlasnicima anonimnih profila kojima su dodijeljene takve uloge na Wikipediji na bosanskom jeziku, posvetile smo se razumijevanju unutrašnje strukture i dinamika koji je čine. Jedan od veoma angažiranih administratora Wikipedije je i korisnik MHaris, koji objašnjava:

“Svaka Wikipedija mora imati uređivačku politiku, inače mnogo toga ne bi imalo smisla, i ušli bismo u neke mutne vode unošenja neenciklopedičnog sadržaja. Prije svega, Wikipedija je enciklopedija i nije mjesto za iznošenje ličnih mišljenja i pogleda na određenu temu… Valja imati na umu da ima dosta sadržaja koji je napisan prije konkretno napisanih smjernica o neutralnom načinu pisanja i prije moga i dolaska drugih kolega koji su trenutno aktivni na projektu, tako da radimo na tome da što prije prođemo kroz stare članke i primijenimo ove smjernice. Dužni smo da pratimo smjernice o neutralnosti koje nalažu da sadržaj bude nepristran i objektivan. Postoje razne smjernice koje detaljišu na koje tačno fraze treba pripaziti i kako oblikovati članak da bude neutralan.”

U tom smislu, odluka da li će neki napisani članak biti odobren i stoga objavljen za javnost ovisi o jednom mjerilu – pouzdanim i tačnim informacijama potkrijepljenim referencama, koje ne krše pravila neutralnosti – objašnjava. Uz ostale administratore koji preuzimaju različite uloge, on nastoji i dalje raditi na tome da ova Wikipedija što bolje prati sve definirane standarde kvaliteta.

Wikimedia zajednice

Ipak, pored individualnih entuzijasta poput naših sagovornika, mnoge svjetske Wikipedije kao posrednika za uređivanje sadržaja imaju i tzv. Wikimedia zajednice, što u konačnici može doprinijeti kvaliteti i raznovrsnosti jedne Wikipedije. Wikimedia zajednice su udruženja građana koja se mogu formalno registrirati u nekoj državi, te, uz ispunjavanje određenih standarda i zadataka, postati dio globalne Wikimedia mreže. Neki od zadataka Wikimedija zajednica mogu biti promocija rada na Wikipediji, kao i oficijelna komunikacija sa institucijama koje bi na raspolaganje mogle dati provjerene i relevantne izvore informacija za stvaranje sadržaja. O tome govori Edin, softverski inžinjer iz Holandije koji na Wikipediji obavlja uredničke i tehničke zadatke: “Wikimedia BiH, ukoliko bi ona postojala, bi mogla podržavati različite projekte i najznačajniji bi bio Wikipedija na bosanskom jeziku. Ova podrška bi se sastojala od organizacije regionalnih konferencija i radionica, uspostavljanje saradnji sa univerzitetima i institucijama itd. Ovo sve sa glavnim ciljem da se ponajviše promoviše Wikipedija, a posebno ogranak na bosanskom jeziku. Potrebno je angažovati potencijalne nove urednike, i da ih naučimo da osim čitanja isto mogu sami doprinijeti ovom sadržaju”.

Na pitanje kako to da Wikimedia zajednica BiH još uvijek ne postoji, od naših sagovornika dobijamo različite odgovore. Dok se svi slažu da je takvo tijelo potrebno jer bi olakšalo i unaprijedilo rad ali i vidljivost same Wikipedije, te su svi mahom informisani da su postojali različiti pokušaji i nastojanja da se Wikimedia zajednica BiH registrira i počne s radom, njihova iskustva i stavovi u tom nastojaju se razlikuju. “Postojala je inicijativa da se osnuje i Wikimedia Bosne i Hercegovine, ali je negdje zapelo. Mada, to ne sprečava funkcionalan rad Wikipedije na bosanskom jeziku. To je mogla da bude organizacija koja bi možda nekad pomogla u nekim stvarima oko dobavljanja knjiga i slično od neke državne institucije, i mogla da uveže resurse na univerzitetima i da omasovi projekt na bosanskom jeziku. Nažalost, trenutno nije bilo dovoljno interesa da se nešto uradi po tom pitanju, a sve je na volonterskom osnovu, tako da se ni u koga ne bi trebao upirati prst.“ – ukratko pojašnjava MHaris.

No, u Bosni i Hercegovini postoji jedna zvanično priznata Wikimedia zajednica – Wikimedia zajednica Republike Srpske. Međutim, ova zajednica uglavnom ne doprinosi sadržaju na Wikipediji na bosanskom jeziku, već to većinski čini na Wikipediji na srpskom jeziku. Oni također stvaraju sadržaj na web-stranici svog udruženja, vizuelno ga prilagođavajući prepoznatljivom izgledu Wikipedije. Kao jedina registrirana Wikimedia zajednica u BiH, Wikimedia RS bavi se različitim aktivnostima u koje spadaju uređivanje članaka na Wikipediji na srpskom jeziku, edukacije za učenike i učenice iz Republike Srpske, organiziranje različitih druženja i takmičenja kojima je cilj omasoviti interes i učešće u stvaranju Wikipedia sadržaja unutar Republike Srpske. Bojana Podgorica, osnivačica ove Wikimedia zajednice, opisuje: “Osnovni cilj Vikimedijine zajednice Republike Srpske je širenje misije i vizije slobodnog znanja kroz prikupljanje, čuvanje i distribuciju naučnih, obrazovnih, kulturnih i istorijskih podataka koji su dostupni pod slobodnom licencom, na srpskom i ostalim jezicima. Zajednica realizuje različite projekte kroz tri aktivna programa: Edu Viki (saradnja sa obrazovnim institucijama različitih nivoa), GLAM (podrška kultrunim institucijama: galerijama, bibliotekama, arhivima i muzejima posredstvom različitih projekata i projektnih modela) i aktivnosti zajednice (rodni jaz, različita takmičenja, događaji, foto-ture i slično). Planiranje se vrši na godišnjem nivou u skladu sa Vikimedijim standardima, željama članova i kapacitetima Zajednice.” Jedna od trenutnih aktivnosti ovog udruženja je višegodišnji foto-konkurs “Tragom duše” kojem je cilj fotografisati spomenike u Republici Srpskoj te ih na Wikipediji postaviti pod Creative Commons licencom [2]. Jedan od ranijih projekata, poput onog “Upoznaj Srpsku”, takmičenje je tematski određeno i usmjereno ka stvaranju predloženih sadržaja vezanih za Republiku Srpsku na Wikipediji na srpskom jeziku, koje zainteresirani korisnici mogu pogledati ovdje.

Wikipedia u regiji

Odmaknemo li se na tren iz Srpske – a i Bosne i Hercegovine u svoj svojoj cjelosti – te pogledamo stanje u regionalnim Wikipedia uređivačkim politikama, nailazimo na sličnosti – manifestacije profesionalnosti koliko i manifestacije neetičnosti i neenciklopedičnosti u objavljivanju sadržaja. Tako je Wikipedia na hrvatskom jeziku 2013. postala međunarodno poznata kao skandalozan primjer loše prakse te su se tokom godina razvile različite inicijative kojima se njen sadržaj pokušava izmijeniti. U isto vrijeme, Wikipedija na srpskohrvatskom i Wikipedija na srpskom jeziku inačice su regionalnih Wikipedia projekata sa najvećim brojem članaka i često različitim sadržajima u člancima identičnih naslova i tema, poput nasumično odabranih ovog i ovog o estradnoj umjetnici Lepoj Breni.

Obični korisnici

Svoje iskustvo sa druge strane ogledala sa nama je podijelio Dalibor, koji se kao srednjoškolac zanimao za neovisno uređivanje Wikipedia članaka kao neobaveznog hobija: “Moja Wiki priča je sasvim spontano započela 2016., a završila se već naredne godine. Važno je istaći da, iako sam državljanin BiH i nemam naročite poveznice sa Srbijom, sve moje, doduše skromne aktivnosti su bile vezane za Wikipediju, odnosno Wikimediju Srbije. Naime, te 2016. godine sam pohađao petodnevni kamp koji je okupio aktiviste Wikimedije Srbije i bazirao se na planiranju budućih aktivnosti udruženja, razvoju kapaciteta i edukaciji uređivanja Wikpedije za nove članove. Tada sam ujedno shvatio, da činjenica da dolazim iz Republike Srpske igra važnu ulogu u procesu odabira učesnika, te da sam tako imao prednost u odnosu na svoje prijatelje iz Federacije BiH koji su takođe iz znatiželje aplicirali za učešće na kampu, a nisu primljeni.” – opisuje svoje iskustvo. Ipak, i danas smatra da je ”Wikimedija Srbije zaista aktivna organizacija sa velikim brojem objavljenih tekstova i fotografija na Wikimedia Commons, te organizacija sa brojnim partnerstvima, isključujući svakako ona sa susjednim zemljama zbog političkih i istorijskih neslaganja.” Dalibor, danas student u Njemačkoj, nije jedini predstavnik mladih koji se interesirao za projekat pisanja članaka na Wikipediji na bosanskom jeziku: različite kratkoročne inicijative, poput feminističkog Wiki Edit-a-Thona iz 2018. godine kojim se povećavao broj članaka o relevantnim bosanskohercegovačkim ženama, također se održavaju i time doprinose enciklopedijskom rastu Wikipedije na bosanskom jeziku.

Wikipedia Dimenzije X

Ipak, ovim kratkim pregledom jasno je nejako stanje različitih Wikipedia i Wikimedia inicijativa u Bosni i Hercegovini. Ovo stanje također je pozivajuće za nove nepristrasne stvaraoce sadržaja, te je i interesantan izvor informacija u lingvističkom, diskurzivnom, sociološkom i antropološkom smislu. U ovom zanimljivom i raznolikom pejzažu nailazimo na ohrabrujuću volju male grupe ljudi da se posvete enciklopedičnom dijeljenju informacija ali i različitim primjerima pretapanja tih nastojanja u stvarnost podijeljenog diskurzivnog post-jugoslovenskog javnog prostora te njenog efekta na kvalitet i organiziranost sadržaja. U prostoru kakav je Wikipedija, ipak, striktno regulisanje informacija i izvora dominira, te to, u trenutku ostvarivanja neistine kao ideala javnog djelovanja čini rad na Wikipediji umnogome zahtjevnim, izazovnim i potrebnim. Čini se da je najveća posebnost regionalnih Wikipedija upravo prijemljivost na informacije iz nerelevantnih ili izmišljenih izvora kao i iznimna količina volje i energije potrebna za insistiranje na Wikipedia standardima.

Upravo zbog toga, umnožene dimenzije X regionalnih Wikipedija dozvoljavaju aparaciju i dematerijalizaciju naziva, riječi, simbola, ličnosti i događaja, sa jednom vrlom iznimkom: Obavještajac Šćepo ćuli uši i čeka vas na svakoj od verzija, na nekima tako vješto skriven da ga ni – nema.

___________________________________________________________________________

[1] Sagovornik se referira na Meta-Wiki, platformu zaduženu za krovnu regulaciju Wikipedija struktura.

[2] Creative Commons licenca je međunarodna licenca za kreativne sadržaje kojom se širi njihova dostupnost za legalno korištenje i dijeljenje, a Wikipedia je jedna od korisnica ove licence. (Creative Commons, 2020)

[3] Nakon objavljivanja ovog teksta, admini su uklonili problematičan tekst koji se odnosi na novinara Senada Avdića.