U BiH preko 1.100.000 ljudi nema posla: Nema posla bez partijske knjižice

Povezani članci

• Nosačica kišobrana
• The Guardian: Kriza je prilika za BiH, pogoršanje situacije moglo bi izazvati reakciju SAD-a i EU
• Pokret za sekularnu Hrvatsku: Podrška učiteljici koju napadaju roditelji učenika
• Sarajevo: Majke enklave Srebrenica i Žepa danas održavaju skup podrške ukrajinskom narodu
• Stogodišnjica Sarajevskog atentata: “Stoljeće mira nakon stoljeća ratova”
• RUDARSKA TRAGEDIJA: Smrt nevidljivih ljudi

Prema zvaničnim podacima u BiH je 530 hiljada nezaposlenih lica. Istaknuti ekonomisti tvrde da se radi o preko milion i 100 hiljada ljudi koji traže posao, ali se ne prijavljuju na biroe jer su izgubili svaku nadu. S druge strane, vlasti ne nude nikakve programe za prevazilaženje ovog najvećeg problema, tvrde stručnjaci i dodaju da je zapošljavanje generator razvoja svakog društva, a za to su najodgovornije vlasti u jednoj zemlji.

Građani BiH najvećim problemom u zemlji smatraju ogromnu nezaposlenost.

Najveći problem

Profesor Nikola Grabovac, ekonomski ekspert, procjenjuje da je nezaposleno čak više od milijun nezaposlenih ljudi.

“Ovog momenta nezaposlenost u BiH iznosi preko 1.100.000 ljudi. Od toga je samo 44 posto prijavljenih na biroe, a ovi ostali nisu prijavljeni. To je strahovita šteta za jednu državu, jer gubimo novu vrijednost, gubimo dohodak, gubimo proizvodnju roba. S obzirom da ti ljudi ne rade, ne primaju plaću, nema uplata za doprinose za zdravstvo, nema za školstvo, nema za penzione fondove itd. Prema tome, jedino je zapošljavanje generator razvoja u bilo kojoj državi, a pogotovo u BiH”, kaže Grabovac.   

I baš poput građana koji krive vlast za nikad teže stanje u zemlji, Ivica Nikačević zamjenik direktora Federalnog zavoda za zapošljavanje, kaže da vlade i parlamenti ne rade ništa da stvore poslovni ambijent u zemlji.

“Ja bih volio da se razbije jedna klima u javnosti da ključnu odgovornost za zapošljavanje snose zavodi za zapošljavanje, što zapravo nije tačno. Zavodi za zapošljavanje su javni servis koji je na usluzi vladi. Odgovornost za zapošljavanje snosi vlada, odnosno vlast, odnosno parlament, koji su dužni da stvore politički i pravni ambijent za poslodavce koji će otvarati radna mjesta”, kaže Nikačević.

U BiH sva strateška ulaganja ili planiranja ostaju bez konkretnog pomaka, a glas stručnjaka kako zemlju izvesti iz krize ostaje samo glas u pustinji.

Hoće li se i sa novom vlašću nastaviti istim tempom, profesor s Ekonomskog fakulteta u Tuzli Kadrija Hodžić ima odgovor na ovo pitanje.

“Svaka nova vlast je nova šansa. I od ove vlasti se može puno očekivati. Neki poduzeti koraci već pokazuju da može biti pozitivan ishod i do kraja godine, ili u narednih tri, četiri godine. Da bismo poboljšali stanje na tražištu rada, morali bismo zaposliti najmanje 20.000 ljudi godišnje. Prepostavke za ovo su veća stopa rasta od one koja je sada, jer ova sada od 1,8 do 2,6 u 2011. godini nije dostatna za povećavanje zaposlenosti. Stopa rasta bi morala biti najmanje pet posto, a stopa povećavanja zaposlenosti najmanje 2,5 posto”, naglašava Hodžić.

Prema riječima profesora Nikole Grabovca, BiH je sada na samom ekonomskom dnu, a udari krize tek dolaze.

“Vijest je predstavnika MMF-a za BiH da BiH uspješno prevladava krizu i da nastavlja problematiku. Ja sam mislio da je to neka humoristička emisija, a ne ozbiljna izjava jedne svjetske finansijske insititucije – jer država u kojoj 62 posto radno aktivnog stanovništva ne radi, gdje nam je trgovinski deficit vrlo visok, gdje nam je standrad življenja toliko nizak i toliko pao, a taj govori da je ekonomska situacija u BiH pozitivna. Ne može se govoriti o stabilizaciji jedne države uz takve negativne ekonomske pokazatelje”, zaključuje Grabovac.