TV1 I HAYAT: SREBRENICA NIJE SAMO BOSANSKA PRIČA

Povezani članci

• Sajam, nobelovci na čekanju, Mostar
• OBRAZ KOJEG NEMAJU
• Kemal Kurspahić: BIH nema ko da štiti od velikosrpskih i velikohrvatskih sanjarija
• POGLED IZBLIZA: Za Dom spremni? Slobodno idite
• HUMANITARKA JESTE, ANTIALBANKA NIJE
• Slobodan Dukić: Miris smrada oko Tesle

Obje TV kuće bilježe napredak u protekloj sedmici. TV1 je sve bolji u izboru tema, ali još uvijek nema značajnog iskoraka u načinu njihove obrade. Hayat sve originalnije pristupa različitim temama

 Piše: Amer Tikveša, analiziraj.ba

TV1: MOŽE LI SE DRUGAČIJE IZVJEŠTAVATI O FORMIRANJU VLASTI?

29. juni – 5. juli 2015.

POLITIKANTSTVO: TV1 sedmicu je počela formiranjem vlasti u Federaciji BiH. Ono što je već bilo kritikovano nakon izbora, ponavlja se opet. Stalna priča o tome ko će biti koalicijski partneri, ko s kim želi, s kim može, a s kim opet ni po koju cijenu. Ako se već hoće o tome pričati, onda treba reći barem šta se nudi potencijalnim koalicijskim partnerima. Imamo i jednu paradoksalnu situaciju koja traži razjašnjenje, ali ga novinari nikako ne daju. U Vladi FBiH je još nekoliko ministara Demokratske fronte. Oni su podnijeli ostavke, ali predsjednik Federacije Marinko Čavaraneće da ih prihvati. Kaže, dok DF ne napusti sve pozicije, uključujući i onu potpredsjednika Federacije, ne može prihvatiti te ostavke. Ako SDA i HDZ nađu koalicione partnere, hoće li Čavara ostati principijelan ili će prihvatiti ostavke kako bi se ta ministarska mjesta dodijelila partnerima? Novinari se nisu sjetili to upitati, iako je to pitanje ono na kojem možemo lako testirati političku dosljednost. S druge strane, mnogo je važnije reći šta mi gubimo nefunkcionalnom vlašću, da li se to i na koji način mjeri? To se ne govori već se puštaju političari da govore optužbe i pohvale na račun svojih kolega, koje ni na šta ne obavezuju, a služe samo u marketinške svrhe.

BEZ PROPITIVANJA ARGUMENATA: Na sličan način se pristupa i rezolucijama o genocidu u Srebrenici. Ono što smo imali priliku vidjeti jest puki prijenos uzajamnih prepucavanja bez ikakvog ispitivanja argumenata za stavove onih koji su za ili protiv neke od rezolucija. Potom imamo nejednak tretman aktera u vezi s tom temom. Milorad Dodik je, naprimjer, pozvao srpske političke predstavnike da napuste Parlamentarnu skupštinu BiH. Razlog je taj što su bošnjački predstavnici uputili pismo podrške za britansku Rezoluciju o genocidu, navodno, u ime cijelog Parlamenta. Mi nismo dobili na uvid to pismo podrške da vidimo da li je zaista poslano u ime cijelog Parlamenta.

PREŠUĆIVANJE KOZARE: Milorad Dodik je s Kozare također prijetio raspadom zemlje. To se desilo na obilježavanju godišnjice jedne od najznačajnijih bitaka u Drugom svjetskom ratu na prostoru bivše Jugoslavije. Fascinantno je da ta godišnjica nije ni spomenuta. Samim tim nije ni analizirana činjenica da Dodik zloupotrebljava mjesto koje ulazi u tradiciju antifašizma svih naroda bivše Jugoslavije za promociju srpskog nacionalizma. Još jedna stvar se desila na Kozari koja nije smjela biti prešućena. Grupa posjetilaca je pjevala partizanske pjesme, zbog čega su bili odstranjeni sa skupa. Osim što je mjesto zloupotrijebljeno, ono je, dakle, antifašistima i oteto.

MORAL I ZAKON: Prava novinarska poslastica bio je slučaj Dušanke Majkić. Ona je na dva dana penzionisana, što joj je poslužilo da dobije 28.000 KM otpremnine. Potom se vratila u status zaposlene osobe, ali nije vratila novce. Problematiziran je njen moral, što je legitimno. Međutim, nije problematizirano ono što Majkićki i drugima omogućava da postupaju nemoralno, a to je zakon. Ona, naime, nije ništa protivzakonito uradila, a novinari nisu nikog upitali ništa o tome da li je moguće takva djela učiniti protivzakonitim.

PLUS SEDMICE

Prilog o Kantonalnoj bolnici u Zenici emitiran 29. juna. Dat je interesantan detalj. Jedan od sagovornika je rekao kako se niko nije javio na raspisani tender za nabavku hirurških rukavica. Naime, Kantonalna bolnica u Zenici gubi kredibilitet i taj detalj dobro ilustrira tu činjenicu. Osim pacijenata koji su stanjem bolnice najviše pogođeni, važno je dočarati i druge aspekte krize. Ponekad je to moguće uraditi jednom činjenicom, kao što se ovaj put desilo, a da to bude efektno.

MINUS SEDMICE

Površnost obrade tema kojima uredništvo da primat. Primjeri su navedeni gore u tekstu.

OCJENA: 7

TV HAYAT: SVE ORIGINALNIJI PRISTUP TEMAMA

29. juni – 5. juli 2015.

KVALITETNO O GRČKOJ: Na Hayatu smo 6. jula, umjesto Dodikove priče o otcjepljenju, imali priču o grčkom referendumu kao prvu vijest. Dobar izbor. Dodik priča o otcjepljenju godinama i više puta se ispostavilo da ta priča ne služi ničemu drugom do pridobijanju radikalnih nacionalista u svoj glasački korpus. S druge strane, grčko “ne“ Evropskoj uniji dovodi u pitanje i samu Uniju koja je glavni orijentir za bh. budućnost. Međutim, nismo imali priču o budućnosti Unije. Ni ovog puta euroskepticizmu nije dato da dođe do izražaja. On kao da je protjeran iz naših medija, iako bez racionalnog euroskepticizma teško da može biti kvalitetnog ulaska u EU. Ono što je dobro jest da su Grčka i BiH poređene iz ekonomskog ugla, što je uradila Svetlana Cenić.

O OTCJEPLJENJU NI RIJEČI: Međutim, Dodikovu priču o otcjepljenju je trebalo makar spomenuti. Iako je takve političare sasvim legitimno bojkotovati jer istupe u javnosti koriste ili za samopromociju ili za svađu, ovog puta radilo se o nečem drugom. Naime, Dodik je otcjepljenje spomenuo u kontekstu priče o Rezoluciji u Srebrenici. Ako se već prate dešavanja u vezi s Rezolucijom, onda i Dodikova izjava mora biti prenijeta jer se njome došlo do vrhunca političke napetosti u zemlji.

Na Hayatu smo imali vijest o godišnjici bitke na Kozari, ali ne i da je grupa antifašista udaljena s obilježavanja.

MAJKIĆKA NIJE SAMA: Kada je u pitanju Dušanka Majkić i njeno penzionisanje, ni Hayat nije imao problematizaciju samog zakona koji je Majkićki omogućio da se ponaša bahato na račun građana a da pritom ne odgovora. Međutim, oni su ipak otišli korak dalje u odnosu na TV1 te u priču uveli još jedan identičan slučaj, onajŽivka Marijanca.

DRUGA STRANA? Socijalne teme su i ove sedmice dominirale Hayatovim dnevnicima. Međutim, nekad zbog želje za stvaranjem empatije, ne provjeravaju detaljno stvar. Novinarka Enisa Aletić je tako 3. jula imala prilog o deložaciji romske porodice. Sve smo saznali, i da je porodica osmočlana i da su siromašni, ali ne i razloge deložacije. Nismo uopšte imali drugu stranu od koje smo to mogli saznati. Da li je porodici koju treba deložirati nuđen, naprimjer, alternativni smještaj?

PLUS SEDMICE

Izvještavanje Adijate Žiga o štrajku rudara u okolini Travnika. Svi aspekti priče su pokriveni. Sindikat je rekao svoje, kao i uprava rudnika. Dati su nam podaci koliko rudnik duguje Zavodu zdravstvenog osiguranja. Posebno važna jest priča samih rudara koji su pričali iz lične perspektive te izvještavanju dali životnost.

MINUS SEDMICE

Gostovanje ekonomskog analitičara Zlatka Hurtića koji je, između ostalog, govorio i o Zakonu o radu. Voditelj Emir Jamak mu je dopustio da izađe van područja svojih kompetencija te je njegov govor više bio kritika sindikata i radnika nego što se odnosio na samu ekonomiju. On je, naprimjer, rekao kako sindikat predstavlja samog sebe i kako sindikalci sjede u udobim foteljama, ali nije rekao šta je pogrešno u stavovima sindikata. Zatim je govorio o tome kako je 90 posto tuzlanskih radnika koji su ostali bez posla našlo novi, a 10 posto ga ne traži ili ne može naći te da sami snose krivicu za to. Čak je i medijima održao bukvicu: “Dva čovjeka protestuju ispred vlade, to je vama udarna vijest, to nije udarna vijest nigdje u svijetu.” Jamak to nije smio dopustiti. Jednostavno se postavi pitanje: “Šta je netačno u stavu sindikata?” Ili: “Kad su dva čovjeka protestirala a da je to kod nas bila udarna vijest?”

OCJENA: 8

KOMPARATIVNA ANALIZA

Pred dvadesetu godišnjicu genocida u Srebrenici, o tom događaju imamo debate i nove činjenice koje se iznose diljem svijeta. Međutim, i Hayat i TV1 se ponašaju kao da je to događaj koji se tiče samo BiH. Jako bi bilo važno znati šta je to pričano na holandskoj televiziji o odgovornosti velikih svjetskih sila za genocid, a potom i u drugim evropskim medijima. Ukoliko bi se obje počele time baviti, onda bi se digle iznad vlastitog prosjeka kad je u pitanju izvještavanje o Srebrenici.

ISTIČEMO

Ove sedmice smo na Hayatu imali i dva uključenja iz Grčke. Bosanskohercegovački student koji studira u Grčkoj nam je putem Skypea dočaravao tamošnju situaciju. To je ono što je za pohvalu. Hayat, dakle, nije bio samo prenosnik agencijskih vijesti ili velikih svjetskih medija, već se potrudio da temi da i svoj pečat.