Svijet je topliji nego ikad od završetka ledenog doba

Povezani članci

• Katastrofalne posljedice klimatske krize
• Imbecili pred Ustavnim sudom
• Preventivna hapšenja
• Kafka u Hrvata
• Opstanak Vjesnika kao pitanje civilizacijske opredijeljenosti društva
• Tomislav Jakić: Treba li desnici šminka?

Svijet je sada topliji nego u gotovo bilo kojem razdoblju od posljednjeg ledenog doba, a po sadašnjim trendovima, temperature će nastaviti da postižu rekordne razine u čitavom periodu od nastanka civilizacije, otkrila je najnovija studija.

Rekonstrukcija globalne temperature koja ide unatrag 11300 godina i obuhvata istorijsko razdoblje od osnivanja prvih drevnih gradova do svemirskog doba, ustanovila je da se najveća i najbrža klimatska promjena dogodila upravo u proteklom stoljeću.

Naučnici su otkrili da je topli period koji je nastupio nakon posljednjeg ledenog doba, zvan holocena, svoj vrhunac dostigao prije otprilike 5000 godina kada se svijet ponovo počeo hladiti. Međutim, ovo zahlađenje je doživjelo dramatičan i iznenadan obrat prije stotinjak godina kada su globalne temperature dosegle razine neviđene već milenijima, zaključili su naučnici.

Istraživanje, objavljeno u žurnalu Science, dodatno potkopava čestu tvrdnju klimatskih skeptika da sadašnje globalne temperature nisu ništa više od temperatura u prethodnim stoljećima, mnogo prije porasta industrijskih emisija ugljičnog dioksida.

Studija je također pokazala da ako emisije ugljičnog dioksida nastave da rastu, čak i umjerenijim ritmom, po predviđanjima nekih klimatologa, globalne temperature će do 2100. doseći razine neviđene od razvoja poljoprivrede, pisma, nauke i početka industrijske revolucije.

“Idemo u pravcu nečega što je jako daleko od svega što smo imali priliku vidjeti u posljednjih 10000 godina – uspon je vrtoglav. Smatram da smo na putu ka planeti koja je mnogo drugačija od ove koju poznajemo,” izjavio je Jeremy Shakun sa univerziteta Harvard, koautor studije.

Ranija istraživanja su pokušala procijeniti globalne temperature u periodu od zadnjih 2000 godina koristeći tzv. “proxy” ili zamjenske podatke, primjerice godove drveća i uzorke polena, umjesto izravnih podataka koji postoje tek od izuma termometara u devetnaestom vijeku.

“Već smo znali da je, na globalnoj skali, Zemlja danas toplija nego što je bila u većem dijelu razdoblja koje obuhvata posljednjih 2000 godina,” rekao je Shaun Marcott sa Oregon State univerziteta u Corvallisu, glavni autor studije o globalnim temperaturama.

“Sada znamo da je toplije nego ikada u proteklih 11300 godina. To je od posebnog značaja jer holocena pokriva cijeli period od začetka civilizacije,” rekao je Dr Marcott.

Najnovija studija proširila je podatke o “proxy” temperaturama koji sada sežu do kraja ledenog doba, koristeći se podacima prikupljenim na 73 različite lokacije diljem svijeta, fokusirajući se uglavnom na ekstrapolacijama temperature fosila  pronađenih u bušotinama okeanskih sedimenata, kao i ostalim kopnenim arhivama.

Naučnici su ustanovili da hemijske i fizičke karakteristike fosila, uključujući vrste organizama i izotopni sastav materijala, mogu pružiti pouzdanu procjenu površinske temperature na toj lokaciji dok su fosilizirani organizmi još uvijek bili živi.

Istraživanje je zaključilo da su globalne temperature postepeno rasle u periodu od 6000 godina nakon kraja ledenog doba zbog promjene u nagibu Zemljine ose, koja je sjevernoj hemisferi donijela više sunčevog zračenja tokom ljetnih mjeseci.

Ovakav trend otopljavanja je dosegao vrhunac prije otprilike 5000 godina kada je zahladnjenje počelo da umanjuje prosječne globalne temperature za otprilike 0.8C. Međutim, početkom dvadesetog vijeka taj trend se preokrenuo i globalne temperature su počele rasti za 0.8C – ali ovaj put su za te promjene bile potrebne decenije, a ne mileniji.

“Globalna temperatura se dakle podigla od skoro najhladnijeg do najtoplijeg razdoblja holocene tokom proteklog stoljeća, obrtanjem dugoročnog trenda zahladjenja koji je započeo prije nekih 5000 godina,” pokazala je studija.

Candace Major, voditeljica programa Američke nacionalne naučne fondacije, koja je finansirala istraživanje, izjavila je: “Ova studija je pokazala da smo doživjeli gotovo isti raspon temperature od početka industrijske revolucije kao i tokom prethodnih 11000 godina Zemljine istorije – ali ova se promjena dogodila mnogo brže.”

Izvor: The Independent

Prevela i prilagodila Lana Vuletić