Srpski ‘sajbermonah’ podstiče međuetnički dijalog na Kosovu

Povezani članci

• Teofil Pančić: Istraga poturica i vojvođanskih ustaša
• Tito najavljen, asfalt postavljen
• PORUKA ISPOD VEŠALA
• Zlatko Dizdarević: Teritorijalizacija nacionalističko lopovske histerije u državi ni na nebu ni na zemlji
• Građani BiH plaćaju odbranu ratnih zločinaca
• Edin Husković: Most nad Neretvom

Janjić kaže da je glavna uloga religije da doprinosi postizanju dublje duhovne spoznaje i da uvećava sposobnosti ljubavi i poštivanja drugih. On dodaje da se vjerski lideri moraju ne samo distancirati od agresivnih ideologija, nego moraju i aktivno raditi na pomirenju i toleranciji.

Muhamet Brajšori za Southeast European Times iz Prištine — 22/07/13

Srpski pravoslavni svećenik, koji je zbog svojih progresivnih stavova i prigrljavanja društvenih medija dobio nadimak “sajbermonah”, radi na stvaranju uslova za dijalog i razumijevanje između Srba i Albanaca.

Kao arhiđakon srpskog pravoslavnog manastira Dečani na zapadu Kosova, Sava Janjić je u jedinstvenoj poziciji da može ublažiti zategnute odnose između dviju etničkih zajednica, i to i radi, i u okviru zajednice i na internetu.

U intervjuu za SETimes, Janjić, koji redovno raspravlja o vjerskim pitanjima na Twitteru i Facebooku, govorio je o umjerenoj ulozi koju bi vjera trebala igrati u borbi protiv ekstremizma i poticanju međuetničkog i međuvjerskog dijaloga.

“Naša crkva aktivno je angažirana na redovnim kontaktima s muslimanskom i katoličkom zajednicom na Kosovu. Mi zajednički radimo u cilju međusobnog razumijevanja i davanja svog doprinosa društvu u kom živimo,” izjavio je Janjić.

Nedavno je Janjić učestvovao u međuvjerskoj konferenciji u Peći, koju je organiziralo ministarstvo vanjskih poslova Kosova, a na kojoj su se okupili vjerski lideri s Kosova i iz cijelog svijeta.

“Istovremeno, naša crkva pokušava se što je moguće više distancirati od dnevne politike. Mi smatramo da se vjera mora razdvojiti od politike i da naš glavni fokus moraju biti naše vjerske aktivnosti, ljudska prava i humanitarni rad,” izjavio je Janjić.

Shqipe Shaqiri, izvršni direktor prištinskog Centra za toleranciju i saradnju, izjavio je za SETimes da se stavovi koje izražava Janjić razlikuju od stavova Srpske pravoslavne crkve (SPC), koja se nije distancirala od svog učešća u jugoslavenskim ratovima.

“SPC je tokom jugoslavenskih ratova igrala ulogu davanja moralne podrške srpskim vojnicima na bojnom polju, i još uvijek igra ulogu u srbijanskoj politici. Ipak, SPC nije promijenila stavove po pitanju Kosova, i morala bi više razmišljati kao Sava Janjić,” kaže Shaqiri.

U aprilu, crkva je objavila saopćenje u kom je kritiziran briselski sporazum između Srbije i Kosova i gdje se kaže da on predstavlja isto što i priznavanje kosovske nezavisnosti.

Janjić (sredina) i drugi monasi u Dečanima nadaju se da će uspostaviti jače odnose između manastira i lokalne etnički albanske zajednice. [Manastir Visoki Dečani]

“Crkva, kao dio društva, ima pravo da zauzme stavove po pitanju dešavanja u društvu, posebno nakon rata na Kosovu,” kaže Janjić. “Ta uloga je razumljiva, jer je crkva brinula o narodu i tokom otomanskih vremena. To se odnosi na ljudska prava, vjerska prava i humanitarnu pomoć. Naravno, crkva se ne bi trebala uključivati u rad političkih partija i ideologija. …Mi ne možemo biti indiferentni prema onom što se našem narodu dešava, jer vjernici sačinjavaju crkvu, i mi smatramo svojom dužnošću da ukazujemo na probleme i nudimo određena rješenja, ponekad i da kritiziramo sekularne vlasti. Međutim, mi se ne možemo politički angažirati u dnevnoj politici, jer to pripada demokratski izabranim predstavnicima. Ja to govorim ne samo u svoje ime, nego i u ime naše eparhije na Kosovu.”

Janjić kaže da je glavna uloga religije da doprinosi postizanju dublje duhovne spoznaje i da uvećava sposobnosti ljubavi i poštivanja drugih. On dodaje da se vjerski lideri moraju ne samo distancirati od agresivnih ideologija, nego moraju i aktivno raditi na pomirenju i toleranciji.

“Od osnovne je važnosti saznati nešto više o drugim tradicijama i boriti se protiv lažnih percepcija, koje često služe kao izgovor za mržnju i nasilne postupke. Također je dobro zajednički raditi u svim poljima u kojima postoji zajednički interes i zajednički ustati za ljudska prava svih građana, bez obzira na njihovu etničku ili vjersku pripadnost,” kaže Janjić.

Janjić kaže da se sukobi često pogrešno tumače kao rezultat građanskih ili vjerskih antagonizama.

“Zagovornici agresivnih ideologija zloupotrebljavaju vjeru i vjerske simbole u cilju prikrivanja svojih pravih namjera i mobilizacije svojih novih pristalica. I kršćanski i muslimanski lideri stoga [sebi] ne smiju dozvoljavati da se utapaju u takozvani sukob civilizacija,” izjavio je Janjić.

Janjić kritizira nacionalističke glasove u srpskoj i albanskoj zajednici, te dodaje da su i jedna i druga zloupotrijebile vjeru i da je pogrešno smatraju zastavom suprotne strane. Srpski nacionalisti vidjeli su džamije kao simbol višestoljetne muslimanske vladavine, a albanski nacionalisti, posebno nakon rata, vidjeli su srpske crkve kao simbole srpske političke vladavine.

“U oba slučaja, to je pogrešno protumačeno,” kaže Janjić. “Vjera u svojoj biti nije korijen nacionalizama niti mržnje. Vjerske lokacije, i muslimanske i kršćanske, zajednička su vrijednost ovog društva i većina njih opstaje već stoljećima. Uništavanje svetih lokacija nanosi štetu dostojanstvu agresorske strane i snižava nacionalnu ideologiju na nivo barbarstva. Nažalost, u etničkom sukobu na Kosovu, trpjele su i muslimanske i kršćanske lokacije.”

Janjić kaže da Srpska pravoslavna crkva i albanska Islamska zajednica imaju zajedničku poruku. Sukob na Kosovu nije vjerski sukob i vjerske zajednice moraju biti iznad dnevne politike. On je dodao da Kosovo predstavlja mozaik različitih kultura i vjerskih tradicija i da samo kao takvo ima vrijednost i može zadobiti pravo poštovanje u svijetu.

Historijski manastir Dečani napadnut je četiri puta od kraja rata 1999.godine i i dalje je pod zaštitom KFOR-a. [AFP]

“Naši odnosi su dobri i otvoreni [s Islamskom zajednicom]. Međutim, imamo još mnogo posla. Trenutno postoji dobro razumijevanje na najvišem nivou, ali još uvijek nam nedostaje saradnja na lokalnom nivou, gdje bi lokalni vjerski predstavnici mogli zajednički učiniti mnogo više,” kaže Janjić.

“Prošle godine, ja sam učestvovao u jednoj radio-emisiji s lokalnim imamom iz Dečana. I jedan i drugi smo poslali pozitivne poruke pomirenja. Naš glavni zadatak je da spriječimo uključivanje vjere u dnevnu politiku i da svoj narod odvraćamo koliko god možemo od bilo kakvog akta nasilja, te da ih konstantno pozivamo da rješavaju sve probleme dijalogom i dobrosusjedskim poštovanjem.”

Manastir Dečani je lokacija Svjetskog naslijeđa UNESCO-a i još uvijek je pod zaštitom KFOR-a. Manastir je napadnut četiri puta od kraja rata 1999. godine, a zadnji put 2007. godine, kad je jedan lokalni kosovski Albanac ispalio raketnu granatu na toj lokaciji. Napadač je osuđen na 2,5 godine zatvora.

“Ja odista vjerujem da ovaj manastir ne zaslužuje takav tretman, posebno pošto su izbjegli kosovski Albanci tokom rata ovdje nalazili pribježište, a mi smo aktivno radili s humanitarnim organizacijama na pružanju pomoći svim ljudima u ovoj oblasti, bez obzira na njihovu etničku pripadnost,” izjavio je Janjić.

Janjić kaže da odnosi s lokalnim vlastima još uvijek nisu na zadovoljavajućem nivou, ali se nada da će monasi i srpska zajednica uspjeti da se potpuno integriraju u općinu Dečan kao slobodni i ravnopravni građani.

Građani Dečana hvale rad manastira i pomoć koju su od monaha dobivali tokom rata.

“Članovi [moje] porodice krili su se u manastiru 1999. Oni su bježali od srpskih snaga, a pronašli su sklonište u srpskom manastiru. To je nešto što zaslužuje pohvale i mi trebamo više raditi na postizanju boljeg razumijevanja,” izjavio je za SETimes Shpat Binakaj, student iz Dečana.

Agron Beqiri, istraživač pri kosovskom Centru za evropsku i javnu politiku, izjavio je za SETimes da vjerski lideri na Kosovu mogu odigrati značajnu ulogu u promoviranju međuetničke tolerancije.

“Vjerske institucije, i islamske i pravoslavne, institucije su kojima najviše vjeruju i Albanci i Srbi, pa stoga njihovi lideri imaju posebnu dužnost da promoviraju bolje razumijevanje između dviju zajednica,” izjavio je Beqiri. “Ja vjerujem da će oni, propovijedanjem mira i tolerancije u svojim besjedama, mnogo uraditi za svoje zajednice.”