ENG
Srbi, Hrvati, Bosanci i Hercegovci polako izumiru
Autor/ica
Povezani članci
Zbog pada nataliteta u svijetu odumire 79 nacija, od čega čak 35 evropskih. Iznad nivoa reprodukcije su samo Malta sa 2,4 i Albanija sa 2,8 djeteta po porodici, piše u izvještaju organizacije Human Life.
Istraživanje Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), koje obuhvata 30 najrazvijenijih zemalja svijeta, pokazalo je da se Njemačka nalazi tek na 26 mjestu po stopi nataliteta. Ovaj podatak je kontradiktoran činjenici da je upravo Njemačka zemlja koja izdvaja najveće količine novaca iz javnih fondova za finansiranje porodične politike. Njemačka na svako novorođeno dijete pa do njegove punoljetnosti u 18. godini života potroši 146.000 evra. Stopa dječijeg siromaštva u Njemačkoj iznosi 8,3 odsto u poređenju sa ostalim industrijskim zemljama, gdje se u prosjeku kreće oko 12,7 odsto. Međutim, ni trogodišnje plaćeno roditeljsko odsustvo nakon poroda, a ni veći broj mjesta u dječijim vrtićima nisu doveli do veće reprodukcije djece u Njemačkoj.
Dječiji doplatak nekorektno raspodjeljen
Autorka pomenutog istraživanja Monika Kviser (Quiesser) objašnjava da je u Njemačkoj i dalje problematično istovremeno spajanje posla i porodice, te da država treba još više da učini za one najmlađe. ”Njemačka izdvaja relativno mnogo novaca za strariju djecu. Dječiji doplatak se isplaćuju i onoj djeci koja uče zanat, a i zanat im je plaćen. Istovremeno, mlađa djeca dobijaju relativno malo novaca. U većini industrijskih zemalja je stanje takvo, da se mlađa djeca veoma zapostavljaju.”
U Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj savjetuju da država umjesto novčanih naknada i poreskih privilegija za roditelje, direktno investira u stvaranje infrastrukture za još bolju brigu o djeci. Međutim, njemačka vlada se i dalje želi bazirati na isplatu dječijeg dohotka. Saradnik državnog Ministarstva za porodicu Herman Kis (Hermann Kuess) komentariše: ”To su pouzdani izvori prihoda. To je odlučujući preduslov da dječije siromaštvo u Njemačkoj ostane na niskoj razini. Znamo da moramo ulagati i u infrastrukture za brigu o djeci, dakle, otvoriti nove šanse za smještaj i brigu o djeci tokom cijelog dana ili na određen broj sati. Upravo na tome radimo.”
Srbi, Hrvati, Bosanci i Hercegovci polako izumiru
Ukoliko posmatramo balkanske narode, u posljednjih 100 godina je broj Albanaca povećan za 700 odsto, Rumuna, Bugara i Grka je više za 40 odsto, dok se broj Srba smanjio za 10 dosto. Broj Srba se svake godine smanjuje za oko 40.000, neki demografi procjenjuju da će Srbi kao narod nestati za 250 godina. Hrvatska ima 690.000 djece i nešto više od 760.000 starijih od 65 godina. Demografi vjeruju da će za 30 do 40 godina biti upola manje djece i trostruko više starijih ljudi nego što ih ima sada. Demografska slika nije nimalo povoljnija ni u Bosni i Hercegovini. U poređenju sa 2009. natalitet je u 2010. godini opao za skoro 3 odsto. Rat i njegove posljedice pogoršale su situaciju, veliki broj ljudi je nastradao, a značajan dio plodno sposobne populacije je napustio granice države.
Autor/ica
