Obljetnica ‘Oluje’ uz poruku: Osuditi svako počinjeno zlo
Povezani članci
- Ko je Fethullah Gulen i šta predstavlja pokret Hizmet?
- Veliki filozof Bernard Henry-Levy: Evropa ne smije ostaviti Bosnu na cjedilu
- Poker desničara za konačni kraj Tuđmanove stranke
- Vešović: Biti čovjek se danas ne isplati, a biti Srbin, Hrvat ili Bošnjak se debelo isplati
- Ante Tomić: Zašto biskupima nije smetao plač ubijene djece u Ahmićima
- Nacionalizam na jugoslovenskim prostorima – kobna materijalizacija bolesnog stanja duha zadojenog krkanlukom
Akcija je trajala 84 sata, u akciji je nešto manje od 10.500 kvadratnih kilometara teritorija vraćeno u hrvatski ustavno-pravni poredak, omogućen je povratak kućama za oko 160.000 hrvatskih prognanika u njihove domove na prostoru Korduna, Banije, Like i dalmatinskog zaleđa što su ga do tada držali pobunjeni hrvatski Srbi, a deblokadom Bihaća oko kojeg su postrojbe bosanskih i hrvatskih Srba stezale obruč spriječeno je da se i u Bihaću ponovi tragedija Srebrenice, samo u većim razmjerima.
Na proslavi će govoriti kompletan državni vrh – predsjednik Republike Ivo Josipović, predsjednik Sabora Josip Leko i premijer Zoran Milanović.
Obljetnica „Oluje“ ove se godine održava u ozračju dva događaja – hrvatskog ulaska u Europsku uniju i pravomoćnih oslobađajućih presuda haškog tribunala generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču, koje se u optužnici teretilo za etničko čišćenje, a „Oluju“ kvalificiralo kao zločinački poduhvat. Oni će danas nazočiti svečanosti.
Akcija „Oluja“ uz pozitivnu ima i svoju tamnu stranu. Oko 150.000 hrvatskih Srba – prema podacima Hrvatskog helsinškog odbora – izbjeglo je pred hrvatskim snagama u Srbiju i dio BiH pod kontrolom srpskih snaga.
Prema istom izvoru, u tjednima nakon „Oluje“ spaljeno je ili srušeno oko 22.000 stambenih i gospodarskih objekata – kuća, štala, sjenika i drugo. Prema podacima Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, radi se o 8.500 uništenih objekata.
Također, prema podacima Hrvatskog helsinškog odbora, za vrijeme akcije „Oluja“, a pogotovo u tjednima nakon nje stradalo je gotovo 700 osoba, mahom srpske nacionalnosti i mahom starije dobi. Još se 760 osoba srpske nacionalnosti vodi kao nestale iz tog razdoblja.
Hrvatske vlasti osudile su 2380 osoba za ubojstva, paleže i pljačku nakon „Oluje“, ali tek je nedavno donesena prva – za sada nepravomoćna – presuda koja je neki zločin nakon „Oluje“ tretirala kao ratni zločin.
Splitski sud osudio je nekadašnjeg hrvatskog vojnika Božu Bačelića na 5 godina i 10 mjeseci zatvora zbog ubojstva dvoje srpskih staraca i jednog zarobljenog pripadnika srpske paravojske za vrijeme „akcije čišćenja“ odmah nakon „Oluje“.
Hrvatske nevladine udruge i predstavnici srpske manjine traže da se procesuiraju i drugi zločini za vrijeme i nakon „Oluje“, a da se obitelji stradalih pravično obešteti. I hrvatska politika svjesna je tih dvaju lica „Oluje“.
Na tom fonu je i čestitka premijera Zorana Milanovića hrvatskim braniteljima u kojoj se – među ostalim kaže kako „mi, pobjednici, zato danas imamo snage i možemo osuditi svako počinjeno zlo, žaliti za svakom nevinom žrtvom, svakim izgubljenim životom u ovome nametnutom ratu. Učinimo sve da budemo dostojni tih žrtava i izgradimo Hrvatsku kakvu su njezini branitelji sanjali. Bolju Hrvatsku.“