NOVA RASPODJELA BUDŽETA U RS: Plansko uništavanje zdravstva, kulture i obrazovanja

Ljiljana Kovačević
Autor/ica 6.11.2023. u 12:26

Izdvajamo

  • Bilo kako bilo, Narodna skupština RS je 3. novembra usvojila rebalanst Budžeta RS u iznosu od 5,523 milijarde KM, koji je za 140 miliona KM  ili 2,6 odsto veći nego planirani budžet. Rebalansom je predviđeno i da se RS u ovoj godini zaduži za dodatnih milijardu i 161 milion KM, dok planirane javne investicije iznose 88.350.300 KM. Strane investicije u RS su minorne, a i četiri infrastrukturna projekta u vrijednosti od 105 miliona evra, koja je u ovom bh. entitetu trebalo da realizuje njemačka vlada suspendovani su zbog secesionističke politike Milorada Dodika.

Povezani članci

NOVA RASPODJELA BUDŽETA U RS: Plansko uništavanje zdravstva, kulture i obrazovanja

Foto: Arhiv

Činjenica jeste da se još uvijek redovno isplaćuju penzije i plate budžetskim korisnicima, ali je tačno i da entitetska vlada, prema Žurnalovim izvorima, od februara uopšte ne izmiruje obaveze prema dobavljačima, jer za to nema para. Nastojeći da održi svoj narativ o RS kao o „boljem i stabilnijem entitetu“, Dodik se hvališe pričom o navodnoj najnižoj stopi zaduženosti RS i najvećim brojem zaposlenih ikada. No, stvarnost je drugačija.

Piše: Ljiljana Kovačević

Milorad Dodik ne propušta priliku da ustvrdi kako enitet Republika Srpska ima najbolje makroekonomske pokazatelje, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u cijelom regionu te da nema te sile koja će ugroziti finansijski stabilnost ovog bh. entiteta. Zora Vidović, SNSD-ova ministarka finansija u Vladi RS, iznosi pak drugačije podatke.

Prezentujući u parlamentu izvještaj o izvršenju budžeta RS u prvih šest mjeseci ove godine, Vidovićeva je priznala da su prihodi u ovom periodu bili manji za osam procenata, te da RS trpi finansijske posljedice zbog sankcija. Rekla je i da RS ispunjava sve svoje obaveze, što nije tačno.

Činjenica jeste da se još uvijek redovno isplaćuju penzije i plate budžetskim korisnicima, ali je tačno i da entetska vlada, prema Žurnalovim izvorima, od februara uopšte ne izmiruje obaveze prema dobavljačima, jer za to nema para. Nastojeći da održi svoj narativ o RS kao o „boljem i stabilnijem entitetu“, Dodik se hvališe pričom o navodnoj najnižoj stopi zaduženosti RS i najvećim brojem zaposlenih ikada.

„Budžet RS godinama bilježi deficit, ali najgore tek dolazi. U prvih devet mjeseci 2023. godine Vlada RS se na domaćem tržištu dugoročno zadužila za približno 569 miliona KM (308 miliona dolara) po rekordno visokim kamatama. Vlada RS vršila je netransparentno zaduživanje kod domaćih i inostranih povjerilaca. Ukratko, gospodin Dodik stavlja neodrživ finansijski teret na buduće generacije“, nedavno je izjavio američki ambasador u BiH Majkl Marfi.

Nema sumnje da američki ambasador raspolaže egzaktnim podacima o finansijskoj situaciji u RS, zbog čega je vrlo alarmantna njegova konstatacija da su „čak i pored tako neobuzdanog zaduživanja, Dodik i njegova vlada morali odgoditi isplatu plata u javnom sektoru i socijalnih naknada zbog nedostatka sredstava“.

“U mnogim slučajevima, sredstva su uzeta od opština za pokrivanje deficita na nivou entiteta, lišavajući čelnike lokalnih zajednica sredstava koja su im potrebna za podršku vlastitim biračima i pružanje osnovnih usluga. Nijedan od ovih postupaka ne odražava zabrinutost za dobrobit ili budućnost stanovnika Republike Srpske“, istakao je amasador Marfi.

Dodao je da Dodik „ne želi razgovarati o svojim upravljačkim, finansijskim i drugim neuspjesima, o tome gdje su nestala sva budžetska i posuđena sredstva, niti o tome kako su on i oni oko njega uspjeli akumulirati svoje bogatstvo, uključujući bezbrojne nekretnine – od plate državnog službenika RS – dok su prosječni građani teškom mukom gradili budućnost za sebe i svoje porodice.

 ZA PREDSJEDNIKA KOLIKO ŽELI

Za samog Dodika je para bilo i biće ih, ma koliko RS bila u teškoj finansijskoj situaciji. Usvojenim rebalansom entitetskog budžeta za 2023. godinu budžet predsjednika ostaje isti, 56.488.200 KM. Dodik kao enitetski, u odnosu na predsjednike država u regionu, ima ubjedljivo najveći budžet. Hrvatskom predsjedniku Zoranu Milanoviću na raspolaganju je 10.6 miliona maraka, predsjedniku Slovenije Borutu Pahoru 6,9 miliona maraka, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ima budžet od 3,3 miliona maraka, a crnogorski predsjednik Jakov Milatović tek 2,7 miliona maraka.

Zanimljive su i promjene koje je pretrpjela struktura Dodikovog budžeta, usvojenim rebalansom entitetskog. Umjesto planiranih 250.000 za putovanja i smještaj, Dodik sada ima na raspolaganju tačno stotinu hiljada više, odnosno 350.000 KM. Za stručne usluge, šta god to značilo i kome god da se plaćaju, umjesto ranije planiranih 187.700 KM sada može isplatiti ravnih pola miliona maraka. Tu su i rashodi za bruto naknade van radnog odnosa (vjerovatno su to naknade za Dodikove podobne analitičare i lobiste), koji su sa 410.000 KM uvećani na 710.000 maraka. Za 75 hiljada maraka uvećana je stavka budžeta kabineta predsjednika RS za reprezentaciju, koja sada iznosi 250.000 KM, dok su sredstva za izradu medalja uvećana sa 180.000 na cijelih 420.000.

Možda Dodik planira ponovo da odlikuje ruskog predsjednika Vladimira Putina, pa mu nakon „Ordena RS na ogrlici“ uruči i nekoliko medalja. Zlatnih, naravno. U Dodikovoj kasi povećana su i sredstva za proslavu Dana republike, kojeg je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim. Za te svrhe planirano je da se iz budžeta predsjednika RS potroši 1.450.000, umesto ranije predviđenih 300.000 KM.

Da će Dodik i dalje, i to u još većem obimu, koristiti budžetski novac da bi sebe predstavio kao humanistu, mecenu i ktitora, govori i podatak da mu je za devet miliona maraka povećan iznos za „projekat podrške humanitarnim i društveno korisnim akcijama i pokroviteljstvo“, koji sada iznosi 29 miliona maraka.

Naravno, Dodik je taj koji ima diskreciono pravo da odluči čiji će pokrovitelj biti, kao i da prosudi šta su to „društveno korisne i humanitarne akcije“. Osnovni kriterij, kao i do sada, biće procjena koliko će ulaganje novca po tom osnovu dizati njegov politički rejting. Da je drugačije, novac za ove namjene plasirao bi se putem institucija čija je to nadležnost.

Posebna priča su izdaci u Dodikovom budžetu za nešto što je definisano kao „izdaci za investiciono održavanje i adaptaciju i opremanje zgrada i objekata“.  Dodik tako postaje i građevinar, a više nego indikativno je što će u to nešto moći da potroši 3.930.000, mada je plan bio da se u te namjene izdvoji 150.000 KM. Ova stavka svakako bi trebalo da bude pod budnim okom Glavne službe za reviziju, ali i tužilaca, koji bi trebalo da prate trag ovog novca.

KUSTURICA VAŽNIJI OD UČENIKA

Isto tako je interesantna i stavka iz Dodikovog budžeta, prema kojoj on na raspolaganju ima čak 4.250.000 KM za nabavku postrojenja i opreme, za šta je prvobitno bilo planirano četiri miliona manje, odnosno 250.000 KM. Bio bi red da Dodikov kabinet saopšti kakva postrojenja i opremu će nabavljati, jer postrojenja i oprema mogu biti raznoliki, od onih iz kulinarstva, preko IT -a, do vojne opreme i postrojenja. Osim Dodikovog, rebalansom entitetskog budžeta značajno je povećana i kasa Ugostiteljskog servisa RS, koji, između ostalog, priprema i poslužuje privatne zabave najviših zvaničnika RS. Milion maraka i kusur više, odnosno 10.050.600 ima na raspolaganju Ugostiteljski servis RS.

Ministarstvo prosvjete i kulture RS rebalansom je dobilo više novca, 156.000 KM, ali su neki, koji su primali novac iz tog ministarstva, finansijski uništeni.  Troškovi za nagrade, pripreme i takmičenja učenika, koji su iznosili tričavih 1500 KM, potpuno su poništili. Da brinu o reformi obrazovanja, ne bi sredstva za te namjene sa 151.300 KM smanjili na 95.600 KM. Za sve projekte i manifestacije iz oblasti izdavaštva, pozorišne umjetnosti, muzičkog i likovnog stvaralaštva u RS, koji je sa 1.250.000 KM, koliko je prvobitno bilo utvrđeno za te namjene, smanjen na 150.000 maraka. Zato ima para za „Andrićev institut“, na čijem čelu je Emir Kusturica, koji je dobio 600.000 KM.

KOME JE NA BALKANU LAKO?

Kako za kulturu, tako je vlast malo briga i za zdravstvo, pa je 220.000 KM, koliko je trebalo da se uloži u unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite svedeno na nulu, a nula maraka će se uložiti u borbu protiv narkomanije, mada je prvobitnim budžetom za te svrhe bilo planirano izdvajanje od 30.000 KM.

Posebna priča je budžet Republičkog sekretarijata za vjere, koji je rebalansom uvećan sa 2.250.100 KM na 3.443.800 KM, a naročito je interesantno povećanje iznosa za grantove, koji su sa ranije utvrđenih 520.000 KM povećani na 1.704.600 maraka.

Mada prvobitno utvrđenim budžetom za „grantove u inostranstvu“ i „ostale kapitalne grantove u inostranstvu“ nije bila predviđena ni marka, sada će po ta dva osnova potrošiti 8.900, odnosno 293.400 KM. Vjerske i etničke organizacije i udruženja će, umjesto ranije planiranih 520.000, sada dobiti čak 1.402.300 maraka. Razumljivo, nisu oni za Vladu RS „bižuterija“ poput glumaca, izdavača, muzičara, slikara… Što bi rekla ministarka finansija RS Zora Vidović „kome je na Balkanu, ikad, bilo lako“?!

Bilo kako bilo, Narodna skupština RS je 3. novembra usvojila rebalanst Budžeta RS u iznosu od 5,523 milijarde KM, koji je za 140 miliona KM  ili 2,6 odsto veći nego planirani budžet. Rebalansom je predviđeno i da se RS u ovoj godini zaduži za dodatnih milijardu i 161 milion KM, dok planirane javne investicije iznose 88.350.300 KM. Strane investicije u RS su minorne, a i četiri infrastrukturna projekta u vrijednosti od 105 miliona evra, koja je u ovom bh. entitetu trebalo da realizuje njemačka vlada suspendovani su zbog secesionističke politike Milorada Dodika.

Zurnal.info

Ljiljana Kovačević
Autor/ica 6.11.2023. u 12:26