Povezani članci
- Reformom zdravstva u Kantonu Sarajevo ukidaju se školski dispanzeri
- Građansko i demokratsko društvo ili autokratski konzervativizam
- General Polutak: Bacili su oko na BiH……
- Zločin i hazna
- I to je moguće: Online nastava bez interneta i tišina o radnim pravima onih koji se za njih bore
- Šerijatska policija u glavama novinara
Brojni intelektualci iz regije, ali i cijelog svjeta, uputili su pismo podrške protestima u BiH, piše “Index.hr”.
“Izražavamo potpunu potporu legitimnim zahtjevima i opravdanom bijesu građana Bosne i Hercegovine. Njihov poziv za pristojnim životom, pravom demokracijom, solidarnošću koje nema granica – bile one etničke, nacionalne ili vjerske – socijalnom jednakošću i pravednošću odjeknuo je diljem svijeta. Baš poput demonstranata na Tahriru, Zucotti Parku, Taksimu ili Syntagmi, bosanski prosvjednici su pokazali hrabrost i uspjeli nadvladati sve institucionalne prepreke i sva ograničenja koje vlade diljem svijeta nameću svojim građanima. Građani Bosne i Hercegovine ustali su protiv sistema izrabljivanja, nepravde i nejednakosti koji je dosad služio samo malom broju političke, ekonomske i financijske elite.
Sto godina nakon atentata na Franju Ferdinanda, kada su imperijalistički evropski vođe natjerali svoje narode u međusobne sukobe, Bosna svima šalje jedan glasan poziv na buđenje. Svijet u kojem živimo je svijet podjela, rastućeg fašizma, političkog i društvenog apartheida, neumoljivog kapitalističkog uništavanja zajedničkog bogatstva sviju. Građani BiH ovo su proživljavali svakog dana posljednjih dvadeset godina. Nakon rata, u kojem je živote izgubilo 100.000 ljudi, sporazum o miru oživio je kapitalistički sistem, uništio radničku klasu i pridonio ukorjenjivanju ne sam etničkih, već i socijalnih podjela koje su uspješno iskorištavale političke elite. Građani BiH rekli su DOSTA, i mi kažemo DOSTA s njima.
Podržavamo njihove legitimne pokušaje za stvaranjem pravednog društva, društva jednakosti. Pozivamo sve političke i društvene sile da stanu uz narod Bosne i Hercegovine u njihovoj odlučnoj borbi za bolju budućnost sviju nas”, stoji u pismu koje potpisuju:
Tariq Ali, britanski pisac i aktivist
Gil Anidjar, američki predavač
Vladimir Arsenijević, srpski pisac
Etienne Balibar, profesor na University Paris Ouest u Francuskoj
Franco Berardi Bifo, talijanski filozof
Alida Bremer, njemačka književnica
Wendy Brown, politička analitičarka
Boris Buden, Univeristy of Weimar, Njemačka
Noam Chomsky, lingvist i aktivist
Goran Fejic, francuski pisac
Karl-Markus Gauss, austrijski pisac
Costas Douzinas, britanski filozof
Daša Drndić, književnica
Michael Hardt, američki filozof
David Harvey, američki geograf
Aleksandar Hemon, američki književnik
Srećko Horvat, filozof
Saša Ilić, srbijanski književnik
Rada Iveković, francuski filozof
Mate Kapović, lingvist
Naomi Klein, društveni aktivist
Maurizio Lazzarato, francuski filozof
Christian Marazzi, švicarski ekonomist
Antonio Negri, filozof
Andrej Nikolaidis, BiH književnik
Nigel Osborne, profesor na University of Edinburgh,
Costas Lapavitsas, britanski ekonomist
Renata Salecl, slovenska filozofkinja
Elke Schmitter, njemačka književnica
Ingo Schulze, njemački književnik
Igor Štiks, University of Edinburgh
Eric Toussaint, belgijski ekonomist
Yanis Varoufakis, ekonomist, University of Texas
Jasmila Žbanić, redateljica
Slavoj Žižek, slovenski filozof