Nevladine udruge poručuju Vatikanu: Neće “Sveti oci” odlučivati o ljudskim pravima u Hrvatskoj

Povezani članci

• POZDRAV EVROPSKOJ UNIJI
• PREDSJEDNIČKI IZBORI U SLOVENIJI 2012 – SUKOB DVA KONCEPTA
• Fondacija „Imam petlju poručuje: Bombaški napad na Vijesti, regionalni je problem
• PRELAZE LI POZITIVNE NOVINARSKE PRIČE ENTITETSKE GRANICE?
• Kraj američkog sna o Bosni
• Dmitrij Vladimirovič Savin: ”Putinov režim je neosovjetski sistem, naslijeđen od SSSR-a, a ne od povijesne Rusije”

Iz udruge “David”  poslali su onam pripćenje  koje prenosimo u cijelosti.

„Papa Benedikt XVI poslije povlačenja ima titulu “papa emeritus” i počasno zvanje “Njegova svetost”, saopćili su u utorak vatikanski zvaničnici.

Nadolazeći papa isto će nositi titulu „sveti otac nepogrješivi“?

No, koliko znamo, samo je jedan svet – Otac na nebu.

Sada imamo, po učenju Katoličke crkve, čak tri „sveta oca“:

Kome se trebaju katolici moliti – tko će doista uslišati njihove molitve i čuti njihov glas – „Sveti Otac“ na nebu ili dva samozvana i samoproglašena nepogrješiva „sveta oca“ na zemlji?

Glavni tajnik Biskupske sinode i bliski suradnik sada već bivšeg pape Benedikta XVI. nadbiskup Nikola Eterović je ovih dana poručio, a vezano za odnose RH sa Svetom Stolicom, da „kvaliteta tih odnosa neće ovisiti samo o Vatikanu, nego i o hrvatskom političkom vodstvu koje mora poštovati “prirodne zakone” te “Božja i ljudska prava” i tada “neće biti problema u međusobnim odnosima”.

Kako je sloboda odlučivanja o vlastitim životima u rukama samih građana, postavlja se načelno pitanje: da li oni sami imaju pravo odlučiti po svojoj savjesti koji je Otac pravi te svoje živote usmjeriti tako da su neovisni o političkim odnosima i odlukama dvaju država i naučavanju Katoličke crkve?

Ako su ljudska prava sukladno principima pravednosti iznad svih ovozemaljskih „svetosti“, onda ne preostaje drugo nego da se priupitamo: kome smo poklonili povjerenje da upravlja našim životima?

Jer, kao što kaže gospodin Eterović, treba poštovati “prirodne zakone” te “Božja i ljudska prava” te tada “neće biti problema u međusobnim odnosima”.

A „Božja i ljudska prava“ su neosobna. Ne mogu se višeznačno tumačiti i biti predmet osobne „posvećenosti odnosno nepogrješivosti“ jer onda više nemaju atribut neosobnosti – osobni interes je u tom slučaju iznad općeg.

Udruga David