MUP POJAČAVA PRITISAK: Policija zatražila sudsku zabranu rada organizacije za ljudska prava

Povezani članci

• Umro je Slavko Goldstein, veliki hrvatski izdavač i publicist: Nepravdu je bolje podnositi nego je činiti
• Marion Kraske: “Umirivanje je opasan poduhvat – za region i za samu EU!”
• IZUVANJE
• Zvonimir Nikolić: Čekanje boljeg
• “SJAJNA ZVIJEZDO IZNAD METKOVIĆA POZDRAVI NAM ANTU PAVELIĆA“
• Ode Tito preko Romanije…

Bavite se opasnim poslom i bit će velikih problema«. Tu uvijenu prijetnju kazali su hrvatski policajci aktivistima nevladine udruge za ljudska prava »Are you Syrious«, prema svjedočenju koje je njezina aktivistica Milena Zajović iznijela na tematskoj sjednici saborskoga Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, održanoj u četvrtak u Saboru.

Zajović tvrdi da su policajci »zastrašivali roditelje« aktivista, u nastojanju da njihovu djecu natjeraju da prestanu pomagati izbjeglicama na hrvatskim granicama.

»Čini se da je lakše ušutkati one koji govore o nezakonitostima policije, nego se prestati tako ponašati«, kazala je Zajović, tvrdeći da policija čini »pritisak na aktiviste koji štite ljudska prava«. Kao jedan od najneugodnijih dokaza za to, Zajović je ustvrdila da je »policija tražila sudsku zabranu rada udruge »Are you Syrious«.

Učinila je to u okviru prekršajne tužbe protiv aktivista osječkoga AYS-a – inače umirovljenog branitelja – koja je, ma koliko bizarna bila, nedavno okončana nepravomoćnom sudskom presudom prema kojoj Umićević ima platiti 60 tisuća kuna jer je – pomagao izbjeglicama. A činio je to – uz dopuštenje policije.

Dogodilo se to u noći s 20. na 21. ožujka ove godine, uz hladan zimski vjetar i temperaturu ispod ništice. Obavijestili su ga da je u polju nedaleko sela Strošinci četrnaest izbjeglica, među kojima i jedanaestoro djece, od kojih jedno nije napunilo godinu dana. Bila je tu i obitelji Huseini, čiju je petogodišnju kćer Madinu 27. studenoga prošle godine na granici sa Srbijom usmrtio vlak.

Oko dva u noći stigao je na to mjesto, javio se policajcima i rekao da ti ljudi trebaju pomoć. Policajci su mu, prema Umićevićevom svjedočenju, dopustili da izbjeglicama »blicne« automobilskim svjetlima kako bi prepoznali kamo da dođu, a potom, nakon što je policija migrante odvezla u postaju, odvezao se kući natrag u Osijek. Policajci ga nisu ni priveli, ni ispitali.

Neko vrijeme kasnije, dobio je policijski prekršajni nalog, koji je ovih dan završio pravomoćnom sudskom presudom i kaznom od šezdeset tisuća kuna. No ta je presuda mnogo manja od onoga što je zahtijevala policija: u optužnome prijedlogu Vukovarsko-srijemske policije uprave, za Umićevića se traži novčana kazna od 320 tisuća kuna i zatvor, a za AYS – zabrana djelovanja.

Ignoriranje prigovora

Nije, međutim, na tematskoj sjednici saborskoga odbora samo AYS optužio policiju za pritiske. Učinio je to i Centar za mirovne studije, čija je aktivistica Julija Kranjec kazala kako im MUP uskraćuje podatke, i to ne samo o pritužbama izbjeglica zbog nasilja, nego i o »puno banalnijim stvarima«. »Zabrinuti smo, jer u MUP-u već dvije godine nema promjene ponašanja, usprkos svim upozorenjima naše i drugih udruga i institucija«, kazala je Julija Kranjec.

Već i činjenica da je MUP na sjednicu odbora poslao službenike niže razine nego što poslovnik odbora zahtijeva, izazvala je nezadovoljstvo predsjednika odbora Milorada Pupovca, koji je naglasio kako je MUP dužan surađivati i poštovati odbor hrvatskoga Sabora. Na sjednici, naime, bio je zamjenik ravnatelja policije Jozo Šuker te dva načelnika odjela u MUP-u. Poslovnik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, međutim, propisuje da na sjednicama trebaju sudjelovati ministarski dužnosnici najniže razine državnoga tajnika ili zamjenika ministra, što MUP nije poštovao.

No najkritičnija je bila pučka pravobraniteljica Lora Vidović, koja je iznijela niz zamjerki na rad policije, među kojima su glavne ponovljene optužbe za nasilje nad migrantima te prigovor da MUP protuzakonito uskraćuje informacije uredu Pučke pravobraniteljice. Lora Vidović uvjerena je da migrantski problem valja sagledavati »iz perspektive ljudskih prava, a ne samo sa stajališta sigurnosti, jer, ne budemo li sigurnost promatrali sa stajališta ljudskih prava, ostat ćemo i bez sigurnosti«.

Uoči sjednice odbora, Vidović je njegovu predsjedniku Miloradu Pupovcu poslala opširan dopis u kojemu opširno argumentira svoje navode. »Neke od dokumentiranih pritužbi tijekom 2016. sadržavale su i navode kako su policijski službenici iregularne migrante pri postupcima vraćanja tukli palicama, prisiljavali da skinu cipele i kleče ili stoje u snijegu te ih tjerali da prolaze kroz kordon u kojem su udarani i vrijeđani. Tijekom takvih postupanja, navodi se u pritužbama, nije im bilo dozvoljeno govoriti, a postoje svjedočanstva i da su im oduzimane vrijednosti, novac i mobilni telefoni«, navodi pučka pravobraniteljica u dopisu. I dodaje: »Iako smo ih u više navrata zatražili, detaljne informacije MUP-a i DORH-a o provođenju takvih istraga nikada nismo dobili, a izostala je i nedvosmislena i jasna osuda nasilja prema migrantima od strane najviših državnih dužnosnika«.

Neuvjerljiv odgovor

Stoga i ne čudi, navodi pravobraniteljica, »kako su slične pritužbe nastavile pristizati i tijekom 2017. i 2018.« Pritužbe migranata, kaže, »kontinuirano su aktualne«, te su vrlo slične, stigle od organizacija civilnog društva ili međunarodnih organizacija:

»Obično započinju navodima o iregularnom prijelazu državne granice RH, zatjecanju na teritoriju od strane policijskih službenika, traženju međunarodne zaštite i ignoriranju takvih izjava, nasilnom uvođenju u kombi pa čak i premlaćivanju, uključujući i palicama, otuđivanju novca i svih vrijednosti, uništavanju mobitela, bilo utora za punjenje odvijačem ili polijevanjem vodom, te vraćanju preko zelene granice, mimo zakonske procedure.« Na upite o takvom postupanju, nastavlja Vidović, MUP »u svojim odgovorima tek konstatira da su one nesadržajne i netočne, a ne daje tražene podatke o broju i vrsti postupaka poduzetih da bi se one ispitale.« Pravobraniteljica dodaje kako je »neuvjerljiv odgovor MUP-a da se istrage ne mogu provesti zbog nedostatka preciznih podataka o datumu, vremenu i mjestu prituženih događaja, jer i kada smo im takve podatke povodom konkretne pritužbe dostavili, utvrđeno je kako nedostaje dio materijala snimljenog termovizijskim kamerama, upravo u vrijeme počinjenja djela, koji je takve navode mogao potvrditi ili otkloniti.«

Odmah poslije sjednice odbora, MUP je odbacio tvrdnje pučke pravobraniteljice – istim onim argumentima kojima ih odbacuje i dosad. MUP tvrdi kako je »u stalnoj komunikaciji s pravobraniteljicom, ali i drugim institucijama koje su zatražile podrobnije podatke ili objašnjenja«. »Svi oni, uključujući i pučku pravobraniteljicu dobili su odgovore, pojašnjenja ili podatne informacije koje su tražili. Na isti je način ovo ministarstvo postupalo odnosno izvještavalo i Europske institucije, među kojima u posljednjem slučaju povjerenicu Vijeća Europe za ljudska prava gđu Mijatović«, navode u MUP-u. Pučkoj pravobraniteljici MUP je, kažu u policiji, »detaljno pojasnio« kako može dobiti informacije. »Ukratko, nije joj onemogućen pristup već pojašnjen način dobivanja informacija koje su joj potrebne za rad«, kažu u MUP-u. Pučka pravobraniteljica na izjavu MUP-a odgovorila je ništa manje brzo: reagirajući na tvrdnju da joj je MUP poslao detaljne odgovore na njezina pitanja, reagirala je kratkim statusom na svom facebook profilu: »Nisam. Dobila sam odgovor koji nije odgovor. I tako svaki put«.

novilist.ba