LGBT možeš biti ti

Izdvajamo

• Naravno, i svi obespravljeni, po bilo kojem osnovu, trebali bi se boriti i za LGBT prava. Njihova obespravljenost prestat će tek kad sruše postojeći sistem koji se štiti, između ostalog, i anti-LGBT diskursom. Sva ta priča o nemoralu, bolesnosti tog identiteta, depopulaciji, neprirodnosti nije ništa drugo nego u službi zaštite poretka i uspostave njegovih zaštitnika kao opozita tome – moralnih, normalnih, zdravih, itd. Omogućavanje nesmetanog uživanja prava LGBT populaciji bio bi jedan korak ka njihovom kraju, zato što većinu sabranih u skraćenicu LGBT ne zanima nečija nacionalna i vjerska pripadnost. Mogućnost zauzimanja pozicija vlasti od strane LGBT osoba, kao antinacionalistički nastrojenih, kao uostalom i Ostalih, ljevičara i sl., bio bi početak njihovog kraja.

Povezani članci

• Pravo na pravdu: Vrijedi li mrtva kokoš više od mrtvog djeteta?
• Lanac
• Goran Sarić: Poučak iz Fergusona
• Ljeto Četrnaeste (III): Radimlja i Stolac, dva truna u oku
• Moja drugarica iz Jugoslavije
• Demokratija nije samoodrživa bez njenih istinskih promotora

foto: liberta mo

Naravno, u pozadini borbe sistema za svoj opstanak, da ne bude zabune, ne stoji seksualni identitet. Ne bore se oni protiv LGBT prava da bi štitili heteroseksualnost. U pozadini je, kao i uvijek, klasa. Zaštita imovine stečene u ratu i sistemu vrijednosti izvedenom iz rata. Zaštita stečenog na mržnji, ubijanjima, rušenjima, silovanjima, itd. Na svemu onome što je u suprotnosti vrijednostima za koje se zalažu borci za LGBT prava.

BiH, s obzirom na LGBT identitet, možemo gledati kao zatvor. I to je tako od početka bilježenja istorije kod nas.

Svaki zatvorenik, koliko god svojim djelom i kaznom, obilježen je i težnjom za osvajanjem slobode. Kako je borba za slobodu politička i ideološka stvar (pored ostalog, ali prije svega), imamo situaciju da na LGBT osobe možemo gledati više kroz njihovu političnost nego kroz njihovu seksualnost. Tim više što su nam te osobe apstraktne, znamo da postoje, ali ne znamo ko su, njihova seksualnost je nevidljiva, pa čak u većini slučajeva borci za LGBT prava ne deklarišu se javno kao, naprimjer, gayevi.

Iako politična, ta borba se najmanje odvija kroz politiku kao visokoformaliziranu djelatnost, institucionalno i protokolarno zatvorenu. Mali je broj političkih partija kojima je borba za gay prava bliska, a nema nijedna kojoj je to prioritet. S druge strane, najmoćniji politički predstavnici i partije otvoreno su protiv gay prava pa smo imali priliku nebrojeno puta svjedočiti njihovim homofobnim izjavama koje su uvijek prošle bez sankcije. I to ne samo zakonske. Ono što je važno naglasiti jeste da niko od njih nije zbog toga pretrpio pad popularnosti u narodu. S obzirom na to, mi možemo slobodno konstatovati da je biračko tijelo u BiH visoko homofobično.

Borba za LGBT prava odvija se na ulici, kroz komunikaciju. Primjer su, najčešće, simbolični činovi. Naprimjer, povodom Dana borbe protiv homofobije na Stari most u Mostaru postavljena je zastava duginih boja. Time je ukazano na historičnost LGBT identiteta u Mostaru. Potom je ukazano na simboliku spajanja koju nudi jer prevazilazi nacionalne i religijske barijere kojima je Mostar ispresijecan. I, u konačnici, pravo na zajedničke simbole, pravo na ono što bitno određuje grad, pa i na sam grad. Takvim činovima se stvara komunikacija a kroz komunikaciju se mapira slobodna teritorija. I te slobodne teritorije ima. Mi možemo govoriti o gay friendly nevladinom sektoru, pojedincima, medijima, institucijama, i to su ona mjesta na kojima ta populacija može računati na otvoreno ispoljavanje svog identiteta, ali i na druge stvari, kakvo je, naprimjer, zaposlenje.

Samo iz tih oaza i kroz njihovu umreženost može se računati na pretvaranje cjelokupnog mogućeg prostora u prostor slobode.

LGBT identitet se ostvaruje, dakle, kroz svoj diskurs. Pripadnost diskursu označava i pripadnost identitetu. Na to se mora obratiti posebna pažnja. Kako gotovo da nema ispoljavanja seksualnosti u javnosti, onda nema ni ugrožavanja zbog tog ispoljavanja. Ali ima ugrožavanja zbog ispoljavanja diskursa. Oni koji su tim diskursom određeni, ne moraju biti gayevi u seksualnom smislu, ali oni to jesu u političkom. I zbog toga su ugroženi. Svi ti ljudi (kao i svi ljudi uopšte) imaju više identiteta, ali njihov seksualni identitet je nešto što se ne dovodi u pitanje, oni se bore da se ispolji drugačiji. Njima lično najpreči identitet je možda klasni, možda nacionalni – da ne bude ugrožen kao Bošnjak u RS-u ili Srbin u Federaciji, možda rodni, itd. Otud bi bilo dobro kad bi i svi gayevi u političkom smislu bili i nešto drugo u odnosu na ono što je njihov prioritet. Borba protiv diskriminacije po bilo kojem osnovu, deklerikalizacija i defašizacija društva, borba za prava radnika, itd., sve su to uslovi širenja slobode i za LGBT identitet.

Naravno, i svi obespravljeni, po bilo kojem osnovu, trebali bi se boriti i za LGBT prava. Njihova obespravljenost prestat će tek kad sruše postojeći sistem koji se štiti, između ostalog, i anti-LGBT diskursom. Sva ta priča o nemoralu, bolesnosti tog identiteta, depopulaciji, neprirodnosti nije ništa drugo nego u službi zaštite poretka i uspostave njegovih zaštitnika kao opozita tome – moralnih, normalnih, zdravih, itd. Omogućavanje nesmetanog uživanja prava LGBT populaciji bio bi jedan korak ka njihovom kraju, zato što većinu sabranih u skraćenicu LGBT ne zanima nečija nacionalna i vjerska pripadnost. Mogućnost zauzimanja pozicija vlasti od strane LGBT osoba, kao antinacionalistički nastrojenih, kao uostalom i Ostalih, ljevičara i sl., bio bi početak njihovog kraja.

Naravno, u pozadini borbe sistema za svoj opstanak, da ne bude zabune, ne stoji seksualni identitet. Ne bore se oni protiv LGBT prava da bi štitili heteroseksualnost. U pozadini je, kao i uvijek, klasa. Zaštita imovine stečene u ratu i sistemu vrijednosti izvedenom iz rata. Zaštita stečenog na mržnji, ubijanjima, rušenjima, silovanjima, itd. Na svemu onome što je u suprotnosti vrijednostima za koje se zalažu borci za LGBT prava.

Tekst nastao u saradnji sa Sarajevskim otvorenim centrom, u sklopu MATRA programa Ambasade Kraljevine Nizozemske