Kako je Davutoglu očitao lekciju iz diplomatije Angeli Merkel

Povezani članci

• Tiha demilitarizacija Bosne i Hercegovine
• Ubijen serijski ubica Edin Gačić
• Tajna sidnejske ploče
• Hitno ispitati tvrdnje Domagoja Margetića da prima prijetnje smrću zbog novinarskog rada
• Transparency: Korupcija i nejednakost ojačali populiste u svijetu
• VIKTOR IVANČIĆ: PRIVATNA GARDA GOSPODINA LIGNJE

Uprkos porukama Ahmeta Davutoglua o zajedničkom životnom prostoru i prosperitetu Balkana, u RS-u zaziru od uticaja ove euroazijske zemlje. Analitičari podsjećaju da nije samo Turska zainteresirana za Balkan.

“Turska želi pomoći stvaranju područja zajedničkoga života u regiji”, osnovna je poruka turskog ministra vanjskih poslova Ahmeta Davutoglua koji boravi u višednevnoj posjeti balkanskim državama. “Svaka kriza može biti riješena dijalogom i to je princip turske politike prema susjedima i balkanskim zemljama sa kojima je Turska povezana kroz historiju”, kazao je šef turske diplomatije Ahmet Davutoglu tokom posjete Sarajevu.

“Najvažnije je da kreiramo novu viziju za region, a prvo pitanje za Srbe, Albance Bošnjake i Hrvate je kakvu regiju želimo u budućnosti? Želimo li krize i ratove, želimo li da Balkan i dalje bude žrtva globalizacije, ili ćemo imati novu viziju”, rekao je šef turske diplomatije.

Pojašnjavajući tursku viziju balkanske perspektive, Davutoglu je naglasio da sve zemlje ovog područja u Ujedinjenim narodima trebaju funkcionirati kao svojevrsni balkanski blok, koji će imati zajedničku platformu i zastupati iste pozicije.

Analitičarima nije promakla razlika u nastupima njemačke kancelarke Angele Merkel i turskog ministra vanjskih poslova Ahmeta Davutoglua.

“Merkelova je na Balkan došla da podijeli lekcije, a Davutoglu da moli za mir u regiji”, rekao je bivši bh. diplomata Hajrudin Somun.

Opozicioni lider iz Republike Srpske Mladen Ivanić, međutim, ne smatra da ima suštinskih razlika u nastupima Merkeleove i Davutoglua. Za Ivanića je logično što je nakon neuspjeha berlinskih razgovora njemačka kancelarka zaobišla Sarajevo tokom nedavne posjete Balkanu.

“Mislim da Turska i zbog unutrašnjih pitanja ima razloga da bude više prisutna u BiH, a Njemačka to nema u tolikoj mjeri. Njemačka kancelarka nije bila nadmena, nego vrlo realna i korektna smještajući BiH tamo gdje joj je i mjesto”, rekao je Ivanić.

Iako su poruke Merkelove u Beogradu izazvale negativne reakcije u Srbiji i bh. entitetu Republici Srpskoj, u Banjoj Luci ne zaziru toliko od njemačkog koliko od turskog uticaja na Balkanu. Vodstvo RS-a smatra da je “Turska navijački raspoložena i da podržava Bošnjake”.

I lider Partije demokratskog progresa Mladen Ivanić vjeruje da se “Turska pokušava nametnuti kao neka vrsta zaštitnika Bošnjaka u BiH”, pri čemu svoju poziciju u regiji gradi uz pomoć drugih zemalja.

“Turska ne bi bila regionalna sila bez podrške Srbije. Očito je postojanje snažnih ekonomskih faktora, jer se turska ekonomija razvija, napreduje i Turska će biti nezaobilazna u regionalnim procesima”, kaže Ivanić.

U BiH se često polemiše oko toga koja moćna sila zastupa interese jednog, drugog ili trećeg konstitutivnog naroda.

Direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (International institute for Middle East and Balkan Studies – IFIMES) Zijad Bećirović podsjeća da angažmanom u regiji velike sile “zastupaju sopstvene, a ne interese Hrvata, Srba ili Bošnjaka”.

“Naravno, cilj im je stabilan Balkan i promocija sopstvene privrede. Njemačka, Turska, Rusija ili neke druge države prije svega vode računa o svojim interesima i jako je bitno da političke elite u BiH počnu voditi brigu o interesima građana BiH”, kaže Bećirović.

Analitičari podsjećaju da gotovo iza svake političke odluke stoje prvenstveno ekonomski razlozi te da u tom kontekstu treba posmatrati i eventualno rivalstvo između velikih sila za lidersku poziciju u ovom dijelu svijeta.