Jasenovac i Fratrovac stari

Povezani članci

• EVO ZAŠTO FTV PRAVI BOLJI DNEVNIK OD RTRS-A
• Markovina: Splitska obrana i posljednji dani
• Ešref Zaimbegović: Zašto smo izgubili Saint – Gobain a zašto su ga drugi dobili
• Živiće ovi narod!
• Elvedin Nezirović: Jesmo li iz opsade i otpora tuđmanovskom fašizmu izašli kao bolji ljudi?
• Teofil Pančić: Istraga poturica i vojvođanskih ustaša

Uoči komemoracije proboja jasenovačkih logoraša ponovo se oglasio dr. Stjepan Razum, poručivši kako je na Fratrovcu formirana grupa povjesničara i svećenika koja će »dokazati da su u Jasenovcu partizani svoje okrutne i masovne zločine podmetnuli ustašama«…

Piše: Predrag Lucić

Već drugu godinu zaredom komemoracija proboja jasenovačkih logoraša događa se s odgodom. Dok je lanjsku odgodu prouzročila elementarna nepogoda zvana poplava, ovogodišnje je pomicanje komemoracije iznuđeno zbog elementarne prigode da se predsjednik države Ivo Josipović, baš na dan predviđen za sjećanje na žrtve ustaškog konc-logora, nađe u Vatikanu i tamo proslavi proglašenje dvojice papa – Ivana Pavla Drugog i Ivana Dvadesetitrećeg – svecima. Umjesto 27. travnja, obljetnica proboja u Jasenovcu obilježena je 4. svibnja i tako su Svemogući Gospodin i Svaštamogući Protokol hrvatskom državnom poglavaru omogućili da prošle nedjelje bude na Trgu Svetog Petra, a ove nedjelje pod Bogdanovićevim Kamenim cvijetom.

Ni s Nebesa ni s Pantovčaka, međutim, nemamo vjerodostojnih informacija je li hrvatski predsjednik na svome proputovanju kroz Zagreb, od Vatikana ka Jasenovcu, svratio do neke trafike i tamo ugledao novi broj Hrvatskog tjednika, sa čije mu je naslovnice državni službenik dr. Stjepan Razum, iz državnog proračuna plaćen za upravljanje Odjelom Nadbiskupskog arhiva pri Hrvatskom državnom arhivu, poručio: »U Jasenovcu su partizani svoje zločine podmetnuli ustašama – to ćemo i dokazati!« Jesu li Providnost ili Protokol Josipoviću skrenuli pažnju na novi intervju doktora Razuma Hrvatskom tjedniku, vjerojatno ćemo saznati tek ako se povodom izjava državnoga službenika koji negira zločinački karakter najzloglasnijeg ustaškog logora ponovo oglasi Margelov institut.

Taj institut je i u kolovozu 2012. – kada je isti tjednik objavio sličan razgovor s istim doktorom – iskamčio predsjednikovo očitovanje po pitanju istog, uputivši i njemu i premijeru Milanoviću otvoreno pismo sa zahtjevom da na Razumovo propovijedanje »hrvatske istine« o Jasenovcu koji »nije bio polje sustavnog uništenja, već radni i privremeni (tranzitni) logor« u kojemu »nije bilo masovnog broja žrtava« reagira pravna država zvana Republika Hrvatska. Umjesto pravne države reagirao je pravnik s državnog vrha, kazavši kako će on osobno »zajedno s ostalim institucijama Republike Hrvatske učiniti sve da u Hrvatskoj ne bi došlo do jačanja neoustaštva, negiranja genocida i holokausta ili do negiranja zločinačkog karaktera ustaške NDH«, te izrazivši »posebnu zabrinutost« zbog činjenice da sustavne masovne zločine ustaškog režima u Jasenovcu negira upravo osoba koja upravlja Nadbiskupskim arhivom u Zagrebu.

Doktor Razum je u međuvremenu razvio svoj revizionistički obrt, i to je bio povod za njegov novi intervju Hrvatskom tjedniku. Iz njega doznajemo da se na zagrebačkom Fratrovcu – gdje se nalaze Rezidencija Sv. Stanislava Kostke, Dom za bolesne i stare isusovce i Dom Duhovnih vježbi – okupila skupina povjesničara, među kojima osim Razuma ima još katoličkih svećenika, sa ciljem »istraživanja Jasenovca«.

„Želimo prisiliti slijednike komunističkoga režima da, ako se već žele baviti logorom u Jasenovcu, neka se bave poslijeratnim logorom u kojem su stradale nebrojene žrtve, koje su kasnije pripisane ustaškoj vlasti«, kazao je u tom intervjuu najglasniji član fratrovačke grupe. I naravno, iskoristio prigodu da ponovo plasira svoje stare teze kako je »hrvatskoj javnosti nametnuta činjenica postojanja ratnoga logora u Jasenovcu kao argument protiv opstojnosti hrvatske države«, kako je »logor u Jasenovcu malj kojim se tuče svaku hrvatsku državotvornu zamisao i kojim se unazadno pokušalo uništiti u temeljima hrvatsku državnost, u teškim okolnostima Drugoga svjetskoga rata ostvarenu u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj«, kako su »partizanski pobjednici svoju vlastitu okrutnost naknadno surovo pripisali svojim poraženim neprijateljima – ustašama pa nam se tako ratni Jasenovac nameće kao istoznačnica za svaku ljudsku izopačenost«, te kako su »sve žrtve koje su komunisti prouzročili nakon rata pripisane ustašama za vrijeme rata«.

A što je Jasenovac bio za vrijeme rata? Za Stjepana Razuma »ratni sabirni i radni logor u Jasenovcu nije bio logor uništenja, nego radni i prijelazni logor«. U tom se logoru, eto, »umiralo, u njemu je bilo pojedinih osvetničkih i nekontroliranih pogubljenja i slično, ali logor nije bio utemeljen s ciljem sustavnoga uništenja većih skupina ljudi«. Ako i dalje mislite da se u Jasenovcu ipak dogodilo »sustavno uništenje većih skupina ljudi«, doktor Razum će to pripisati zlokobnom utjecaju literature: »Ako u literaturi ima i takvih podataka, a ima ih, treba jasno uočiti da je to literatura ratnih pobjednika koji su vrlo pristrano i motivirano pisali o njima kao istini, a najčešće se radi o lažima i izmišljenim činjenicama.«

Pa kad se već fratrovački Razum ovako okomio na literaturu, otvara se pitanje: hoće li jednoga dalekog dana itko vjerovati literaturi koja će dokumentirati da je državni službenik Stjepan Razum – unatoč tome što je na samom kraju intervjua izjavio kako on i njegovi kamaradi za svoj projekt osporavanja ustaških zločina u Jasenovcu »ne očekuju pomoć od hrvatskih ustanova«, jer »ustanove novčano ovise o državnome proračunu«, pa bi »kad bi se uključile u ovaj pothvat, vrlo brzo ostale bez novca za plaće svojih zaposlenika« – nastavio primati plaću iz državnog proračuna i upravljati jednim odjelom jedne hrvatske državne ustanove?

Ili će onaj tko u literaturi našega vremena pronađe riječi premijera Milanovića s komemoracije u Jasenovcu kako je »moderna Hrvatska jamac da se zlo« nalik onom jasenovačkom »više ne smije dogoditi«, imati dovoljno razloga da zaključi kako u to jamstvo »moderne Hrvatske« spada i običaj njezina državnog službenika Stjepana Razuma da u svakoj prigodi, tako lako kao da izgovara Očenaš, popuje kako se u tom logoru takvo zlo nije ni dogodilo?

novilist.hr