Izbori za Evropski parlament
Izdvajamo
- Evropska unija može puno toga da nauči na primjeru Bosne i Hercegovine. Bernard Levy je uvidio koliko stabilna Bosna i Hercegovina i njeno poslijeratno iskustvo znači za stabilnost Evropske unije. Njegovi žestoki stavovi o političarima i društvenim zbivanjima, kritike nacionalizma i populizma, izazivaju reakcije širom svijeta. Levy je svjestan apsurda demokratije
- U slučaju pobjede desnih ekstremnih snaga na EU izborima u maju, na čelu EU bi se mogao naći neki novi Dodik kojem bi možda naum palo, da prilikom postrojavanja Oružanih snaga EU, zahtijeva od njihovih pripadnika da obuku uniformu nacističke Njemačke.
Povezani članci
EPA
Dobro pogledajte Dodika na čelu Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Tako će izgledati Evropa ako retrogradne snage dođu na vlast krajem mjeseca.
Francuski filozof i pisac Bernard-Henri Lévy jedan je od najutjecajnijih i najangažiranijih intelektualaca današnjice. Odgovarajući na pitanje kako bi Evropa izgledala sa pokretom desnice na čelu, konstatuje:
– Pa, izgledala bi poput današnje Bosne. U tom smislu, također, vi biste bili ispred. Granice Evrope još bi uvijek bile tu. Krov i zidovi kuće još bi uvijek bili tu. Ali umjesto demokrata na čelu, umjesto demokrata gdje god – lijevo, desno, u parlamentu – svi bismo imali ljude poput Dodika. Dobro pogledajte Dodika na čelu Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Tako će izgledati Evropa ako retrogradne snage dođu na vlast krajem mjeseca.
Koliko je Levy bio u pravu najbolje svjedoči poslednji primjer proslave svečanosti Trećeg pješadijskog puka Oružanih snaga BiH u kasarni „Kozara“, koja je počele predajom raporta predsjedavajućem Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku, te intoniranjem himni BiH i RS. Apsurdni Dodik je zatražio od komande tog puka da na ”sljedećem obilježavanju više od polovine stroja bude obučeno u uniforme bivše Vojske RS, jer je to njihov dan.”
Što bi se desilo kada bi tako jedan novi Dodik došao na čelu EU na narednim izborima?
Nasljeđe koje opominje
Krajem maja ove godine svi državljani zemalja članica EU imaju mogućnost da svojim glasom utiču na budućnost EU. Naime, svake pete godine su izbori za Evropski parlament. EU je u stvari zamišljena kao unija država zasnovana na suradnji između njenih članica u kojoj će se ukloniti barijere ekonomiji, slobodnom kretanju ljudi i kapitala.
Nakon Drugog svijetskog rata evropski lideri su željeli po svaku cijenu izbjeći nove ratove. Izvučene su pouke počinjenih grešaka koje su izazvale najrazorniji rat koji je bio devastirajući za Europu. Poslije Prvog svjetskog rata velike sile su prislilie Njemačku na enormnu ratnu štetu što je razorilo tkivo njemačke ekonomije. Tokom velike ekonomske krize 30-ih, svijet je bio pogođen velikom ekonomskom krizom a u Njemačkoj na vlast dolazi Hitler kao ”spasitelj” koji odgovornost za njemačke probleme svaljuje na Židove. Kao uzrok izbijanja poslednjih ratova između Njemačke i Francuske bila je borba oko područja bogatih ugljenom i čelikom – dakle osnovnim sirovinama za proizvodnju naoružanja.
Posljednje desetljeće obilježeno je pojačanom saradnjom državama članica što je rezultiralo pristupanjem novih članica, tako da danas ih ukupan broj 28. Velika Britanija, kao prva država koja zahtjeva izlaz iz EU, je na putu da je napusti. Svaka država-članica u EU zadržava svoju kulturu, jezik i tradicije. Ali EU ima i svoje zajedničke vrijednosti poput demokratije, poštovanja čovjeka kao individue, slobode, jednakosti, principe pravne države i punog uvažavanja ljudskih prava, što su članice dužne u potpunosti da ispoštuju.
U poslednje vrijeme povećan je broj euroskeptika. Posebno jačaju desnonacionalističke i populističke stranke čiji je fokus usmjeren protiv EU zajedničke azil-politike. U pojedinim zemljama njihovi predstavnici čak sjede u vladama država, Nacionalistički i antimigracioni populisti su jednoglasni u svom stavu kada tvrde da je EU iznevjerila evropske narode dopuštajući usljenicima i migrantima da se nasele na njeno području.
Lobizam kao način djelovanja
Što je važno za građane BiH koji žive u EU i imaju pravo da biraju svoje predstavnike? Ukupan broj parlamentaraca koji se biraju je 751 a nakon izlazka Velike Britanije taj broj će biti reduciran na 705 mjesta. Izabrani predstavnici ulaze u sastav određenih političkih grupa između kojih postoji politička pripadnost i veza, dakle ne prefiks zemlje iz koje parlamentarac dolazi. Takvih političkih grupacija je ukupno 7 i to su ”Progresivni savez socijaldemokrata u EU”, grupacija ”Zelenih”, zatim ”Lijeva grupacija”, ”Liberali”, Evropske narodnjačke stranke” ”Evropski konzervativci i reformisti”, ”Nacionalisti” i ”Nezavisni”. Ekstremna desnica danas zauzima 20 % od ukopnog broja mjesta.
Odluke koje se donose u EU su pod uticajem mnogih lobističkih grupa. Tako naprimjer Facebook je 2017. godine imao 15 stalno zaposlenih potrošivši oko 2.5 miliona eura kako bi lobirao prema EU institucijama. Mnogi se kontaktiraju od strane sindikalnih i volonterskih organizacija ali i od velikih konzorcijuma koji pokušavaju uticati na EU zakonodavstvo. U današnjem registru lobističkih organizacija impozantna je cifra od 11 hiljada raznih lobističkih organizacija.
Dodikizam nije dobrodošao u EU
Evropska unija može puno toga da nauči na primjeru Bosne i Hercegovine. Bernard Levy je uvidio koliko stabilna Bosna i Hercegovina i njeno poslijeratno iskustvo znači za stabilnost Evropske unije. Njegovi žestoki stavovi o političarima i društvenim zbivanjima, kritike nacionalizma i populizma, izazivaju reakcije širom svijeta. Levy je svjestan apsurda demokratije; U slučaju pobjede desnih ekstremnih snaga na EU izborima u maju, na čelu EU bi se mogao naći neki novi Dodik kojem bi možda naum palo, da prilikom postrojavanja Oružanih snaga EU, zahtijeva od njihovih pripadnika da obuku uniformu nacističke Njemačke.