Intervju sa Miloradom Dodikom, Der Standard: „Mi Srbi od početka nismo htjeli Bosnu“

Povezani članci

• Predrag Kojović: Četnici su fašisti i treba ih zabraniti
• Državni neprijatelj br. 1
• Autoprevoz u vrzinom kolu milionskog kriminala, umiješane i strane organizacije
• Marinko Čulić: Generalni štrajf
• Vinko Grgurev: Gdje je hrvatski antifašizam?
• Boris Dežulović: Budalska balada

Za predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, Gavrilo Princip je heroj i borac za slobodu

Intervju vodila:  Adelheid Wölfl

Preveo: Ešref  Zaimbegović

Obilježavanja događaja iz 1914. pokazuje podijeljenost države, rekao je Dodik Adelheid Wölfl.

STANDARD: Šta trebamo i šta možemo naučiti iz 1914. godine?

Dodik: To da rat ne rješava probleme nego ih stvara. Potrebne su decenije da se opet izgradi što je razoreno.

STANDARD: Kako ćete obilježiti 28. juni? U Višegradu će biti zajedničko obilježavanje sa predstavnicima Srbije. Dakle Vi nećete ići u Sarajevo?

Dodik: Da, mi ćemo se zajedno sa Srbijom podsjetiti na 28. juni. Centralna svečanost biće 28. juna u Andrić gradu. Nemam osnove da sumnjam u dobre namjere ljudi iz EU ali Sarajevo je mjesto gdje može biti manipulacija od strane lokalnih  ljudi. To je bilo vidljivo već na sadržaju programa. Ja sam odrastao u regionu gdje je tradicija borbe za slobodu veoma jaka i ja sam odgojen u tom duhu. Moj pogled na stvari ne zasniva se samo na istorijskim dokumentima nego i na predanjima koja su prenesena od moga djeda i pradjeda i koja kažu  da su, nakon 500 godina turske okupacije, ovdje došla Austrija i Mađarska i bili pozdravljeni od Srba jer su ih smatrali oslobodiocima. Međutim ovaj optimizam nije dugo trajao  jer je nakon izvjesnog perioda bilo očigledno da su se Austrijanci odlučili da koriste stare mehanizme i oslanjaju na ostatke turskog sistema. I to je proizvelo nezadovoljstvo kod Srba. Oni su to vidjeli kao nastavak okupacije.

STANDARD: Na koje manipulacije u Sarajevu mislite? I koje izvore za to imate?

Dodik: Za mene je bilo dovoljno kada sam vidio ko su organizatori ove konferencije istoričara.

STANDARD:  Na konferenciju istoričara dolaze mnogi naučnici sa evropskih univerziteta, tamo neće biti političara..

Dodik: Ja također nisam pozvan jer nisam naučnik. Ali sam kontekst toga skupa bio nam je dovoljan da ne dođemo. Istoričari sa naše Akademije nauka su me upozorili jer su oni kontekst ocjenili kao upitan. Dakle, ja respektujem taj savjet. Kasnije, kada su naše reakcije bile negativne, pokušali su u Sarajevu program korigovati ali to naravno nije bilo dovoljno. Radi se naravno, i odnosima između nas i Sarajeva, a ovi odnosi su opterećeni velikim nepovjerenjem. A ovaj događaj obilježavanja 100 godina od  početka Prvog svjetskog rata također, pokazuje koliko je Bosna i Hercegovina podjeljena.

STANDARD: Ovaj događaj mogao bi predstavljati i mogućnost za dijalog. Je li za Vas opasnost stupiti u jedan takav dijalog?

Dodik: Ne radi se o strahu. Kad mi među nama Srbima govorimo o 1914. godini onda je to bio početak rata u kome je izgubljena polovina muškog stanovništva. Bez toga rata danas bismo mogli imati 30 miliona Srba. Osim toga ne želim da učestvujem u procesu u koji ne vjerujem. A  u proceduru za ovo obilježavanje koja dolazi iz Sarajeva ja ne vjerujem. A najviše vremena za razmišljanje o tome trošim upravo sada u razgovoru sa Vama. Mi imamo svoj vlastiti program.

STANDARD: Pritom će biti postavljen u istočnom Sarajevu novi spomenik Gavrilu Principu. Šta znači Gavrilo Princip za Vas danas?  I koju važnost on ima?

Dodik: Tamo gdje se odigrao atentat uklonjena je spomen ploča. To je također razlog zašto mi nećemo da učestvujemo na obilježavanju u Sarajevu.

STANDARD: Ali ona nije sada uklonjena.

Dodik: Da, 1992. Međutim ploča je prvi puta uklonjena kada su nacističke trupe umarširale u Sarajevo, a drugi puta od bošnjačke vlade u Sarajevu. Zašto bismo mi trebali vjerovati? Djelomično i radi toga mi ćemo u istočnom Sarajevu postaviti spomenik Gavrilu Principu. Princip nije bio niti anarhist niti terorist. To je bio mladi čovjek zaokupljen idejama slobode koji je izvršio atentat na Franca Ferdinanda kada je ovaj bio u Sarajevu. Ferdinand je bio simbol okupacije. I u tom smislu Princip se smatra junakom i borcem za slobodu, koji je žrtvovao svoj život za svoja ubjeđenja. Ovaj događaj je bio neposredni razlog, koji je vodio tomu da je Austro-ugarska započela napad na Srbiju. Ovaj događaj je bio međutim samo izazivač rata. I u austrijsko-ugarskom krugovima bilo je takvih koji su podsticali na atentat. A za Srbe je bilo ponižavajuće da okupatorski monarh na Vidovdan, koji je veliki mit za Srbe, krene na paradu u Sarajevo…

STANDARD: Ali zašto je Gavrilo Princip i danas još relevantan?

Dodik: Kao istorijska figura, kao borac za slobodu. A gledano iz današnje pozicije on je važan jer Bošnjaci naivno vjeruju da Austrija i Njemačka imaju potrebu da mjenjaju istoriju. I zato se Bošnjaci danas žele tako prezentirati kao da su bili na njihovoj strani i sve čine da pokažu da je Gavrili Princip bio “zao”. Oni bi htjeli biti bliže Nijemcima i Austrijancima…

STANDARD: Ali šta se treba mjenjati na istoriji?

Dodik: Ja ne vjerujem da Njemačka i Austrija hoće da mjenjaju istoriju ali Bošnjaci vjeruju da oni to hoće. I pošto je Gavrilo Princip bio Srbin to se uzima kao dokaz za to kakvi su Srbi: oni ubijaju u ratu, oni su ubijali u poslednjem ratu. Bošnjaci vjeruju da mogu povući paralelu između atentata Gavrila Principa i toga šta se desilo u posljednjem ratu. Oni vjeruju da mogu imati Nijemce na svojoj strani ako kažu: oba smo bili žrtve Srba.

STANDARD: Možete li dati konkretan primjer za ove manipulacije?

Dodik: Jedan od organizatora konferencije istoričara je Ejup Ganić i njegov privatni univerzitet.

STANDARD: Ne, to nije Ejup Ganić, to je organizovano od strane državnog univerziteta, od strane Husnije Kamberovića.

Dodik:  Malo sutra! Husnija Kamberović i svi oni pripadaju istoj grupi. A postoji i plan da se podigne spomenik Francu Ferdinandu.

STANDARD: Ja sam se informisala u gradskoj upravi Sarajeva i oni tvrde da nije nikada postojala namjera da se ponovo postavi spomenik Francu Ferdinandu.

Dodik: Stvari su danas drugačije nego što su bile. Sve ove inicijative koje sam spomenuo su  i bile. Ploča sa otiscima nogu Principa je odstranjena a postojala je ideja da se postavi spomenik Francu Ferdinandu ali kad su vidjeli reakcije odustali su.

STANDARD: Pređimo na drugu temu.

Dodik: Naveo sam više pokušaja da se sa proslavom manipulira očekujem dakle od Vas da nijedan od ovih razloga ne izostavite.

STANDARD: Ja pišem šta Vi kažete. Ovo je intervju.

Dodik: Sjećanje na događaje iz 1914. trebaju biti zajednička poruka mira. A ova poruka mira doći će iz Višegrada.

STANDARD: Srbija je upravo započela pristupne pregovore sa EU i mora slijediti stav EU – 28 prema Bosni i Hercegovini. Kako ćete se odnositi prema tome?

Dodik: Mi u tome ne vidimo nikakav problem. Mi smo zainteresovani za Srbiju koja je integrisana u EU, jer Srbija koja je u potpunosti integrisana u EU neće samo provoditi ideje EU nego će učestvovati i u njihovom stvaranju. Primjer Hrvatske to već pokazuje.

STANDARD: U kom pogledu?

Dodik: Hrvatska pozicija prema Bosni i Hercegovini vodi računa o svemu. Vidjeli smo da stav predstavnika EU ka poziciji Hrvata u Bosni i Hercegovini nije isti kakav je bio prije tri ili pet godina. Zato posmatramo pristupne pregovore Srbije gao dobru vijest.

STANDARD: Skoro je srpski ministar finansija Krstić stavio na led neke zajedničke projekte sa Republikom Srpskom (RS). Šta kažete o tome da Srbija sada neće više izdvajati toliko novaca za RS?

Dodik: Srbija i prije nije ovdje ulagala mnogo novaca. Imamo par zajedničkih projekata. Najviše novca je izdavano putem  trgovinskih kredita naprimjer za informatičko opremanje naših škola. Ali to su bili krediti. Međutim naš odnos prema Srbiji je mnogo kompleksniji nego bilo koji pojedinačni projekt. A nedostatak novaca je vrlo realan osnov da se projekat odloži. Zašto to ne bismo trebali razumjeti?

STANDARD: Dakle ne osjećate se napuštenim od Srbije?

Dodik: Možda Srbija može nas napustiti ali mi nećemo Srbiju nikad napustiti.

STANDARD: Aleksandar Vučić naglasio je prilikom Vaše poslednje posjete da se Srbija zalaže za integritet države Bosne i Hercegovine i za njen ustav. Vi opet već nekoliko godina govorite da Bosna i Hercegovina ne može postojati i da ste Vi za nezavisnost RS. Hoćete li refrendum o nezavisnosti u Škotskoj u septembru uzeti kao povod za vlastiti referendum?

Dodik: Ne vjerujem da ste pažljivo slušala šta je Vučić rekao, jer on je dao potporu RS i njenoj poziciji i naglasio neophodnost jake kooperacije. Ja ne dovodim u pitanje Vučićevu poziciju prema Bosni i Hercegovini. Međutim, ja vjerujem da je Bosna i Hercegovina jedna iluzija, to nije održivo društvo. Inostrani političari su širom svijeta donosili odluke o Bosni i Hercegovini koji su zasnivali na utiscima koje su tada imali ali svi su zanemarivali činjenicu da u Bosni i Hercegovini ne postoji interni konsenzus. Mnogobrojne intervencije Visokog predstavnika nisu stvorile održiv sistem. To nije „failed state” (propala država prim.prev.) zbog nas samih, ja to vidim kao „failed state” internacionalnih zaštitnika. Mnogo je međunarodnih političara koji nas optužuju za to. To može međutim dolaziti samo od ljudi koji ne poznaju situaciju. Mi Srbi od početka nismo htjeli ovu Bosnu i Hercegovinu. Tu postoji jedna grupa stranaca koja sjedi u Sarajevu, prima dobre plate i razašilja svoje izvještaje.

STANDARD: Dejtonski ugovor su potpisale i Srbija i Hrvatska. To je međunarodni ugovor. Ako ste Vi za nezavisnost RS  nije li to kršenje međunarodnog ugovora. Kako se postavljate prema međunarodnom pravu?

Dodik: Mi ne smatramo da je Dejtonski ugovor problematičan. Ali ugovor je potkopan od međunarodne zajednice pošto su se lokalnim snagama nametnula rješenja. Sve vrijednosti demokratskog Zapada su zaboravljene.

STANDARD: To nije bilo moje pitanje.

Dodik: Znam. Pokušavam objasniti zašto mi stalno naglašavamo naš stav o vlastitoj nezavisnosti. Bosna i Hercegovina, kakva je stvorena u Dejtonu bila je za nas prihvatljiva, ali Bosna i Hercegovina kakva je stvorena političkim nasiljem Visokog predstavnika nije prihvatljiva.

STANDARD: Visoki predstavnik je dio ugovora.

Dodik: Pošto je on nametao zakone izmjenio je suštinu ugovora i to nas tjera u nezavisnost.

STANDARD: Ako stvarno hoćete nezavisnost RS kako gledate na trgovinske odnose sa EU? Sadšnji ugovor je sklopljen između Bosne i Hercegovine i EU a ne između RS i EU. Kako onda vidite oslobođenje od šengenskih viza? I to važi za Bosnu i Hercegovinu a ne za RS.

Dodik: Kad je počeo raspad Jugoslavije EU je imala poziciju da neće priznati nove zemlje a na kraju je to uradila.

STANDARD: Vi dakle vjerujete da će EU priznati RS?

Dodik: Ja nisam glup, ja nisam naivan, ja nisam raspaljen. Ja ne želim osnivati izolovanu RS. Mi ćemo ostati tako dugo u Bosni i Hercegovini dok svi ne razumiju da ona nije održiva. Ako želite to slušati onda ok.

STANDARD: Ja ne želim ništa slušati, ja samo pitam.

Dodik: I ja samo govorim. Vi ovdje nećete naći nikakve planove za nasilje. Ali mi ćemo se uporno boriti za našu političku stvar.

STANDARD: Na jesen se trebaju održati izbori za Parlament i Predsjedništvo. Vi ste spomenuli da bi se oni možda trebali  spojiti sa lokalnim izborima 2016. Šta je sad Vaša pozicija?

Dodik: To ja nisam rekao. Izbori treba da se održe u skladu sa zakonom. Ako se zakon izmjeni može se govoriti o različitim organizacijama. Međutim, danas zakon kaže da se izbori trebaju održati prve nedjelje u oktobru.

STANDARD: RS je u teškoj finansijskoj situaciji. Nedavno su izdane obveznice za 20 miliona evra. Kako će se ovaj novac nekad vratiti?

Dodik: Mi smo bili prinuđeni provesti brzu privatizaciju koja je razorila gospodarstvo. Sve banke su kupljene od inostranih banaka, posebno iz EU. I one upravljaju sa finansijskim tokovima kod nas uključujući i velike ciljeve i prepreke koje dobijaju od svojih vlasnika. Uprkos tome iduće godine treba da imamo porast od 2%. Istina je da smo prinuđeni da izdajemo obveznice. Mi smo dio Bosne i Hercegovine kojom se ne može upravljati i mi moramo plaćati 350 miliona KM za imaginarnu vojsku koja nikome ne služi.

STANDARD: Moje pitanje je bilo: kako mislite vraćati nove kredite koje je uzela RS?

Dodik: Naš nivo zaduženosti nije iznad graničnih vrijednosti. Naši dugovi iznose 43% bruto domaćeg proizvoda. Puno EU zemalja imaju viši deficit. Naš cilj je realizovati velike investicije u javnom sektoru da bismo razvili infrastrukturu.

derstandard.at