ENG
INTERVIEW Tomislav Jakić: Biden je još devedesetih jako dobro detektirao tko je tko u posljednjem ratu
Autor/ica 👤Zrinka Vrabec Mojzeš
Izdvajamo
- Biden je, kao prvo, predvidljiv i uračunljiv političar. On, za razliku od Trumpa, poznaje i Europu i svijet, uostalom on je godinama bio predsjednik senatskog Odbora za vanjske poslove. S Bidenom znate na čemu ste, s Trumpom to nikada niste znali. Danas bi napravio jedno, sutra drugo, prekosutra treće. Pragmatično gledano, Rusiji više odgovara Trump. Jer – Amerika s Trumpom na čelu je div koji tetura. S Bidenom na čelu ima sve šanse vratiti se u stabilnije vode i opet postati ozbiljna supersila s kojom treba računati. Za sada Rusi se mogu sakrivati iza formalno-pravnih razloga i govoriti: čekamo službenu objavu rezultata.
Povezani članci
Foto: Nacional
Poznato je da je Biden još devedesetih jako dobro detektirao tko je tko u posljednjem ratu. Ali – on je i u svoju izbornu platformu izrijekom uvrstio BiH, s napomenom da je nužno zadržati teritorijalnu cjelovitost. To znači da nikakve separatističke tendencije – bilo na hrvatskoj ili srpskoj strani ne dolaze u obzir. Što se tiče Srbije – Vučić je na izbor Bidena reagirao Trumpovski. Vučiću je, kao i Trumpu stalo isključivo do toga da zadrži vlast. Ako će mu garant zadržavanja vlasti biti suradnja s Amerikom, pa i pod cijenu rješavanja pitanja Kosova, on će krenuti tim putem. On nema pravolinijsku vanjsku politiku, već vrluda od Rusije, preko Kine do Amerike. A Kosovo će ostati kamen spoticanja srpske politike zahvaljujući srpskim političarima. Jer, oni su ti koji su stvorili situaciju u kojoj im je gotovo nemoguće priznati Kosovo. Ili barem oni većinski tako misle.
S Tomislavom Jakićem razgovarala je Zrinka Vrabec Mojzeš – Nacional.hr (11.11.2020.)
NACIONAL: Vjerujem da ste pažljivo pratili američke predsjedničke izbore i dramu koja se događa nakon njih. Kako komentirate rezultate?
Rezultat američkih izbora govori dvije stvari – prvo, da su i jedna i druga stranka uspjele mobilizirati neočekivano veliki broj svojih pristaša. A drugo – da je broj onih koji su se željeli riješiti Trumpa nakon četiri godine ipak bio veći. No, Amerika je doista podijeljena više nego ikada. Izabrani predsjednik Biden je u svom prvom govoru istaknuo da mu je cilj ujediniti Ameriku – što je u jednom demokratskom društvu zapravo nemoguće, jer ljude ne možete natjerati da misle isto. Ali, smatram da je ključno ono što je rekao: krenimo od toga da političke neistomišljenike ne smatramo neprijateljima, nego protivnicima.
NACIONAL: Svake četiri godine analitičari diljem svijeta dolaze do zaključka kako je sistem elektora zastario i nepravedan, budući da se nekoliko puta dogodilo da jedan kandidat dobije milijune glasova više, a ipak izgubi izbore. Ima li šanse da se to jednom promijeni?
Što se tiče elektora – bojim se da američki politički mentalitet još uvijek nije spreman na promjene. Njihov sistem bi trebalo promijeniti od početka do kraja, jer on se ipak bazira na onome što su očevi njihove demokracije zamislili u 18. stoljeću. Nemoguće je, usprkos svim amandmanima koji su u međuvremenu doneseni, jednu zemlju veličine, potencijala i snage koju imaju SAD, u 21. stoljeću voditi na temelju načela koja su postavljena prije 250 godina. Uporno inzistiranje na federalizmu koji je zapravo jedna super labava konfederacija, kao i inzistiranje na pravu na nošenje oružja, kao da su još uvijek na divljem zapadu, to je sve zastarjelo. Bilo je u prošlosti više inicijativa da se izborni sistem promijeni. Sve su propale, što samo potvrđuje da je priča o posebnosti SAD-a, njihovog demokratskog sustava i superiornosti njihove demokracije tako duboko ukorijenjena u američkoj svijesti, da ne mogu prihvatiti niti pomisao da bi taj sustav trebalo mijenjati. Jer – zašto mijenjati nešto što je najbolje na svijetu?
NACIONAL: Kad ste već spomenuli oružje koje, prema 2. članku američkog Ustava svaki Amerikanac ima pravo posjedovati, koliko je to opasno u ovom trenutku, kada Trump odbija priznati rezultate izbora? Može li se SAD naći na rubu građanskog rata i kako bi tada reagirala vojska?
Bilo bi nerealno reći da takav scenarij nije moguć. Prema nekim procjenama u SAD-u ima 400 milijuna komada vatrenog oružja u privatnom vlasništvu, na nešto više od 300 milijuna stanovnika. To nisu samo pištolji i revolveri, to su u pravilu jurišne puške, koje se može vidjeti na skupovima nakon izbora i jedne i druge strane, na kojima se okupljaju ljudi naoružani kao da idu na frontu. I ti ljudi onda kažu kako koriste svoja ustavna prava. No, ako ustavno pravo dovodi do toga da indoktrinirani ljudi pod teškim naoružanjem izlaze na ulice, onda bi takav Ustav trebalo mijenjati. Inače, tema oružje, vojska, mogući unutarnji neredi potpuno je otvorena. U trenutku kada razgovaramo, raspolažem samo s ovim činjenicama: Trump je imenovao novog ministra obrane, petoga u četiri godine. Još tri visoka dužnosnika Pentagona podnijela su ostavke. A ministar vanjskih poslova, Pompeo, rezolutno je izjavio kako je sve spremno za mirnu tranziciju u – drugi Trumpov mandat. Što bi to u zbroju moglo značiti, ne usuđujem se ni pretpostavljati.
NACIONAL: Svijet je zapravo i očekivao da Trump neće priznati rezultate izbora, jer su na to upućivale njegove izjave o nepravilnosti dopisnog glasanja. Do kada se taj proces može prolongirati i kako ga se može legalno prisiliti da prizna poraz kada dođu službeni rezultati?
To je pitanje na koje nitko ne zna odgovor, jer se cijeli američki pravni sistem temelji na presedanima. Oni takvu situaciju još nisu imali. Dakle – nisu imali predsjednika koji odbija priznati poraz, koji će pokrenuti nebo i zemlju da bi spriječio pobjedu svog političkog protivnika, kao ni predsjednika koji bi mogao, uoči isteka svog mandata sam sebe unaprijed pomilovati. Uobičajeno je, naime, da predsjednici na kraju mandata podijele nekoliko pomilovanja, nerijetko i vrlo diskutabilnih. Obično se odnose na njihove bliske suradnike ili prijatelje kojima zbog nečega prijeti kazneni progon. Trump jako dobro zna da bi zbog niza stvari mogao završiti u zatvoru, a od toga ga trenutno štiti predsjednički mandat. Sada se u SAD-u najozbiljnije raspravlja o tome može li predsjednik sam sebe unaprijed abolirati od mogućeg kaznenog progona. Ni takav presedan nemaju, a izvan presedana oni ne znaju razmišljati. Trump je već nakon izborne noći počeo skupljati donacije za sudske postupke kojima želi osporiti Bidenovu pobjedu, kao i za odvjetnike koji će mu, nakon što ga doslovce iznesu iz Bijele kuće, biti potrebni ako se protiv njega podignu kaznene tužbe – na primjer zbog utaje poreza.
NACIONAL: George Bush čestitao je Bidenu, a navodno je krug ljudi oko Trumpa počeo vršiti pritisak da odstupi. Neće li ga njegova vlastita Republikanska stranka ipak prisiliti na to?
Za sada nema naznaka da bi tako nešto mogla učiniti. Upravo suprotno. Vodstvo Republikanaca ga podržava i to je dodatna opasnost na koju se u Europi premalo upozorava. Činjenica je da se Republikanska stranka ne želi odreći Trumpa, osim nekih pojedinaca, kao što je Mitt Romney. Dakle, vrh stranke još uvijek stoji uz njega, s vrlo prozirnom matricom i samoubojstvenom logikom – ako je Trump dobio 70 milijuna glasova, onda ćemo mi, ako ga se odreknemo, izgubiti 70 milijuna potencijalnih birača na idućim izborima. Oni gledaju kratkoročno i politički kratkovidno, pod svaku cijenu žele spasiti Trumpa. Republikanci se boje da će Trump stvoriti svoju televiziju, kao što je to i najavljivao, a koja bi bila konkurencija i Foxu i CNN-u, zapravo, boje se njegovog javnog utjecaja. I zato, umjesto da ga izoliraju, oni ga podupiru i prihvaćaju mogućnost njegovog daljnjeg utjecaja na politički život. U krajnjoj liniji, oni mu tako otvaraju mogućnost da se za četiri godine opet kandidira, što po Ustavu može. Parola Republikanske stranke nije: Amerika prva!, već – Republikanska stranka prva! Kao što je i Trumpova stvarna parola zapravo bila: Trump prvi!
NACIONAL: Kad smo već kod televizija, bilo je indikativno kako su mu Fox News – dakle, Rupert Murdoch, koji su bili njegovi najveći podržavatelji, okrenuli leđa. Već tijekom prebrojavanja glasova davali su veću prednost Bidenu, utvrdili kako dokaza za izbornu prijevaru nema i čak prekinuli prijenos konferencije njegove glasnogovornice. Kako to komentirate?
Ponašanje Fox televizije ogledni je primjer ponašanja kapitala. Kapital nema ni načela, ni morala, jedino što ga zanima, to je profit. A profit se uz gubitnike ne ostvaruje. Fox je neko vrijeme „plivao“. Najprije su Bidenu pribrojili glasove nekih saveznih država prije CNN-a, da bi – uoči proglašenja njegove pobjede – izdali uputu svojim voditeljima i novinarima prema kojoj ne smiju Bidena nazivati izabrani predsjednik – dakle, President-elect. Oni su bili i posljednja televizija koja je objavila projekciju Bidenove pobjede. A onda su se okrenuli protiv Trumpa, barem dok ne dokaže ono što uporno tvrdi. Ali, oni se nikada neće posve prikloniti Bidenu, jer Biden predstavlja sve ono što Fox nikada nije bio.
NACIONAL: Bidena čeka težak zadatak, a prije svega borba s pandemijom, koju je Trump gotovo negirao, a najavio je i otkaz glavnom epidemiologu, Anthonyu Fauciju. Koliko će mu pomoći najavljeni pronalazak cjepiva, budući da je američki zdravstveni sustav vrlo loš?
Pomoći će mu sigurno. No, i bez toga, on je praktički dan nakon izborne pobjede krenuo s formiranjem svog stručnog i znanstvenog tima za borbu protiv Covida 19 i već održao prve video-konferencije. Čovjek koji je na čelu tog tima odmah je rekao da će u svoje redove vrlo rado primiti Anthonya Faucija, kada Biden postane predsjednik. Biden koji u ovom trenutku još uvijek ništa ne može poduzimati, već je počeo javno pozivati Amerikance da se drže propisanih mjera i što više i što češće nose maske.
NACIONAL: Maska je zapravo tijekom kampanje bila izdignuta na razinu simbola političke deklaracije.
Točno, maska je postala politički simbol. Upravo zato na CNN-u postoji jedan zgodan TV spot u kojem nema ničega u kadru, osim maske. Preko nje se čuje glas koji kaže: „Ovo je maska. Ona štiti od širenja virusa. Ovo je maska. Ovo nije politička poruka.“
NACIONAL: Kanada, EU, glavni tajnik UN-a, europski čelnici odmah su čestitali Bidenu na pobjedi. No, Rusija i Kina čekaju službene rezultate. Koliko će se odnosi s te dvije globalne sile promijeniti?
Promijenit će se sigurno, što ne znači da će nužno postati dobri. Biden je, kao prvo, predvidljiv i uračunljiv političar. On, za razliku od Trumpa, poznaje i Europu i svijet, uostalom on je godinama bio predsjednik senatskog Odbora za vanjske poslove. S Bidenom znate na čemu ste, s Trumpom to nikada niste znali. Danas bi napravio jedno, sutra drugo, prekosutra treće. Pragmatično gledano, Rusiji više odgovara Trump. Jer – Amerika s Trumpom na čelu je div koji tetura. S Bidenom na čelu ima sve šanse vratiti se u stabilnije vode i opet postati ozbiljna supersila s kojom treba računati. Za sada Rusi se mogu sakrivati iza formalno-pravnih razloga i govoriti: čekamo službenu objavu rezultata.
NACIONAL: A Kina? Trump je bio opsjednut Kinom koju je optuživao za sve i svašta, a zapravo je osobno imao koristi od odnosa s Kinom i tamo vodio svoje biznise.
Trump je svako malo bio opsjednut nečim drugim. Jedno vrijeme bio je opsjednut Sjevernom Korejom, jer je mislio da spektakularnim potezima može mijenjati svijet. On je ipak prvenstveno showman. On je četiri godine priređivao predstave. A što se tiče Kine – i s njima je počeo vrlo slatko. Sjećam se jedne press konferencije na kojoj je rekao: Predsjednik Xi, pa on je moj prijatelj! Onda je malo zastao i rekao: a možda više i nije. To nije način ozbiljnog državnika. Vjerujem da će i Kini, dugoročno, odgovarati promjena na čelu SAD-a.
NACIONAL: Transatlantski odnosi nikad nisu bili gori – koliko je to popravljivo?
Što se EU tiče, ne znam kojeg od europskih čelnika Trump nije izvrijeđao – bilo oči u oči, bilo drugim kanalima. Reakcije zemalja EU, osobito onih zapadnih, jer su one na istoku s manje entuzijazma popratile pobjedu Bidena, pokazuju da je EU konačno dočekala da može reći što o Trumpu misli, a što se nije usudila reći dok je još bio u sedlu. Janša koji se zaletio i čestitao Trumpu na pobjedi napravio je jedan glupi potez, računajući s time da će pobrati poene ako ga Trump zapamti kao prvog državnika u svijetu koji mu je čestitao. Istina je da su transatlantski odnosi na niskim granama i možda je to bila prilika da EU po prvi puta počne razmišljati o sebi samoj kao samosvojnom entitetu. Međutim, upravo zahvaljujući američkoj politici, Europa je zapravo podijeljena na ono što su Amerikanci odavno nazvali Starom i Novom Europom. A SAD igra na tzv. Novu Europu, to su nekadašnje socijalističke zemlje, sateliti Sovjetskog Saveza koji imaju vrlo loša iskustva iz tog doba. Otkako je nestao SSSR nisu, međutim, razvili spoznaju da mogu sami, već su jednog hegemona zamijenili drugim. Našli su ga u Washingtonu. Postali su poslušni sljedbenici američke politike i zato danas jedna Poljska sasvim sigurno neće biti na istoj liniji s Francuskom ili Njemačkom. Nju slijede i zemlje tzv. Višegradske skupine, koje su iz meni nejasnog razloga jako simpatične Hrvatskoj. Sada, možda, malo manje nego za vrijeme predsjednice Grabar-Kitarović. Ali, i nama još nedostaje potrebni odmak da bismo konačno ocijenili Trumpovo vrijeme onakvim kakvo je bilo.
NACIONAL: Kako ocjenjujete reakcije u Hrvatskoj na Bidenovu pobjedu?
Bidenu su odmah čestitali i premijer i predsjednik Republike. I to je u redu. No, neki hrvatski mediji smatrali su potrebnim navesti kako je Biden drugi katolik u Bijeloj kući nakon Johna Keneddya, što bi jednoj katoličkoj zemlji kakvom se Hrvatska voli deklarirati, valjda trebalo biti simpatično, ali je onda tome dodano i kako je „kardinal Bidenu uskratio pričest“, jer odobrava gay brakove. Činjenica je da ni dio hrvatskih medija, ali ni hrvatske vlasti još uvijek nisu jednoznačno označili Trumpovo vrijeme kao vrijeme koje nije bilo dobro. Govorim to kao jedan od rijetkih, neki će se čitatelji toga možda sjetiti, koji je pozdravio dolazak Trumpa prije četiri godine. Ocjenjivao sam tada ne čovjeka, nego njegova predizborna obećanja i vanjskopolitički koncept bitno različit od koncepta Hillary Clinton, koja je zapravo zagovarala novi hladni rat. Trump je obećavao nešto drugo – a to je da nikome neće nametati američki stil života i izvoziti demokraciju. No, vrlo brzo se odrekao samoga sebe i pokazalo se da je cijeli njegov program zapravo bio djelo skupine suradnika kojih se u kratkom vremenu riješio. S tom praksom otpuštanja nastavio je kroz sve četiri godine mandata. Indikativno je da su mnogi iz te serije otpuštenih napisali knjige koje su po Trumpa sve redom negativne. Postavlja se pitanje – kakav je to čovjek koji zapošljava takve ljude i kakvi su to ljudi koji su spremni nekome danas bespogovorno služiti, a sutra se na dojučerašnjeg „šefa“ nabacivati blatom?
NACIONAL: Hrvatski političari koji su imali prilike razgovarati s Bidenom u četiri oka slažu se da je on dobar poznavatelj regije. Biden je čak prije nekoliko godina hrvatskim medijima otkrio kako je razgovarao i s maršalom Titom. Zapadni Balkan sigurno neće biti prioritet, ali kakvu politiku prema Hrvatskoj možemo očekivati?
Hrvatska SAD-u sigurno neće biti prioritet i nema ni razloga da bude. Mi Americi nismo posebno zanimljivi, jer i ne igramo neku ulogu u svijetu. Međutim, zanimljiv im je prostor Jugoistočne Europe, gdje će Biden vjerojatno biti konzistentniji i aktivniji nego što je Amerika bila do sada. On doista dobro poznaje ovo područje i sama činjenica da je u razgovoru s čelnim ljudima samostalne Hrvatske imao potrebu reći kako je u svojoj karijeri imao prilike razgovarati s jugoslavenskim predsjednikom Titom pokazuje kako on na ovaj prostor gleda u kontinuitetu. Za njega svijet nije počeo 1990. On će sigurno nastaviti politiku na liniji koja je jedina konstanta američke politike – a to je linija zastupanja američkih interesa. Ali, za razliku od Trumpa, vjerujem da će on uzimati u obzir i interese drugih. Od njega u ovom dijelu svijeta možemo očekivati dva impulsa – da se vrati stabilnost i da se kontrira utjecaju Rusije i Kine. Ali ne na način da ovaj prostor postane područje konfrontiranja, već – rekao bih – suživota interesa triju globalnih sila.
NACIONAL: Problematične zemlje ostaju BiH, u kojoj nakon 25 godina traže promjene Daytonskog sporazuma, i Srbija, koju je Trump pokušao prisiliti da prizna Kosovo, ali mu nije uspjelo. Može li tu Biden odigrati ulogu?
Poznato je da je Biden još devedesetih jako dobro detektirao tko je tko u posljednjem ratu. Ali – on je i u svoju izbornu platformu izrijekom uvrstio BiH, s napomenom da je nužno zadržati teritorijalnu cjelovitost. To znači da nikakve separatističke tendencije – bilo na hrvatskoj ili srpskoj strani ne dolaze u obzir. Što se tiče Srbije – Vučić je na izbor Bidena reagirao Trumpovski. Vučiću je, kao i Trumpu stalo isključivo do toga da zadrži vlast. Ako će mu garant zadržavanja vlasti biti suradnja s Amerikom, pa i pod cijenu rješavanja pitanja Kosova, on će krenuti tim putem. On nema pravolinijsku vanjsku politiku, već vrluda od Rusije, preko Kine do Amerike. A Kosovo će ostati kamen spoticanja srpske politike zahvaljujući srpskim političarima. Jer, oni su ti koji su stvorili situaciju u kojoj im je gotovo nemoguće priznati Kosovo. Ili barem oni većinski tako misle.
NACIONAL: Kad smo već kod vrludanja, kakva je vaša ocjena hrvatske politike prema Rusiji nakon predsjednika Mesića, čiji ste vanjskopolitički savjetnik bili? Je li moguće da je premijer Plenković odbio primiti ruskog ministra Lavrova, ili on doista nije došao zbog korone?
Je li premijer odbio primiti Lavrova, to doista ne znam i ne mogu komentirati. Pozvat ću se na svoje iskustvo iz vremena mandata predsjednika Mesića. Surađivao sam s dva ruska veleposlanika u Hrvatskoj koji su imali praksu k meni dolaziti na razgovor jednom mjesečno, kako bi mi u kratkim crtama iznijeli ruske poglede na sva ključna pitanja međunarodne politike i bilateralnih odnosa. I jedan i drugi su mi više puta naglasili kako u Ured predsjednika mogu doći uvijek kada zatraže, a kako u Ministarstvo vanjskih i ostala ministarstva dolaze vrlo teško. Na to mi se u četiri oka potužio i posljednji veleposlanik, Azimov, koji se iznimno trudio naše bilateralne odnose popraviti. Hrvatska se, izuzimam tu predsjednika Mesića, iz nekih iracionalnih razloga uvijek bojala dobrih odnosa s Rusijom, misleći valjda da time radi veliku uslugu Americi. Jedino kada se očekivalo susrete s Putinom, onda bi se obećalo sve i svašta i na kraju se ništa ne bi dogodilo. Postupno su i Rusi zahlađivali odnose, jer su vidjeli da imaju posla s jednom, usudio bih se reći, neozbiljnom državom. Da Hrvatska ima aktivniju politiku prema Rusiji, ona bi sasvim sigurno naišla na razumijevanje ne samo kod jedne članice EU, jer mnoge europske zemlje nisu sretne s politikom konfrontiranja s Rusijom.
NACIONAL: Što će globalno značiti povratak SAD-a u Svjetsku zdravstvenu organizaciju i povratak u Pariški sporazum, a i što je Biden najavio?
To će značiti mnogo prvo za sliku SAD-a u svijetu, kojem će se ponovo predstaviti kao država svjesna svoje odgovornosti, a drugo – sama činjenica da se SAD sa svim svojim kapacitetima vraća u međunarodne organizacije, dat će njima veću snagu. Ne možete uspješno surađivati na globalnom planu, ako se Amerika povuče. Washington je bitna karika u lancu međunarodne suradnje i dobro je što se ta karika vraća u lanac.
NACIONAL: Iran je najavio spremnost na pregovore ukoliko se SAD vrati u Sporazum o atomskoj energiji. Vjerujete li da će Biden to napraviti?
Mislim da će on tražiti načine da se SAD na neki način uključe u aranžmane ispregovarane sa ciljem da Iran ne proizvede nuklearno oružje. Kako i s kojim rezultatom, prerano je reći.
Autor/ica 👤Zrinka Vrabec Mojzeš
