Ibrahim Prohić: NAŠI VAŠE NADIGRAŠE

Povezani članci

• Ceca Ražnatović Arkan
• Ljubo R. Weiss: ODLAZAK „JASTREBA“ ILI ARIKA MIROTVORCA?
• REPERTOAR „POD OPTEREĆENJEM“
• Ikebana sarajevskog pakla
• Nedžad Bašić: Nepodnošljiva lakoća našeg siromaštva
• HDZ na prekretnici?

Foto:  EPA-EFE/FEHIM DEMIR

Bio je to slogan kojim su nekada davno navijači nekog kluba slavili pobjedu svojih ljubimaca. Preciznije, poruga prema navijačima onih Drugih. Ta mi se asocijacija nametnula ovih dana kad proživljavamo političku pandemiju koju je izazvao virus Blajburga, odnosno molitveni pomen za duše stradalih na tom mjestu (Misa u sarajevskoj katedrali. Sarajevskoj!?) Ah te asocijacije, dođu odnekud iz dubine tvojih zatamnjenih hodnika duše, ne pitaju te ništa, izrone, zaiskre…

A, sad pitanja.

Postoji li (supstancijalna) razlika između naših ustaša i ustaša onih drugih, ustaških ustaša, odnosno postoji li, u vezi s tim, razlika u reakciji na jedne i na druge? Valja podsjetiti da je i šutnja reakcija. Odsustvo reakcije je reakcija.

Da vas ne držim u neizvjesnosti. Priča o žrtvama u ili na Blajburgu je mit koji se reanimira svake godine u ovo vrijeme, ali mit koji ima sasvim konkretne ideološke i političke korelate, determinante, motive i posljedice. Posebno ovdje, u BiH, odnosno kod susjeda s lijeve strane i komšija s desna. (Atomska s lijeva, atomska s desna… Opet asocijacija na komandu i vježbu iz vojničkih dana). Religija u BiH je politička činjenica (Dino Abazović) Da dodam, klerikalizam, odnosno sprega religije i politke je socijalni otrov.

Komanda da se misa ove godine situira u Sarajevu izazvala je uznemirenost, probudila strahove, pozlijedila rane srodnika onih koje je ustaškim režim pobio (bez suđenja ili nakon suđenja), ponizila, tj. pobila te žrtve još jednom, uvrijedila zdrav razum. Reakcije antifašista, patriota i ljevičara bile su žestoke. S povodom i s razlogom.

Međutim, onda saznajemo da u istom tom Sarajevu imamo desetak ulica koje nose naziv po ustašama s imenom i prezimenom iz našeg etničkog, vjerskog, tradicijskog kruga, odnosno koda. Dakle, naših ustaša!? To se nije desilo danas. To egzistira već godinama. Nije bilo snažnih i unisonih reakcija koje činimo i slušamo ovih dana povodom Mise!? Nešto prašine je bilo oko naziva jedne osnovne škole (po nekom Busuladžiću), pa i konkretnih prijedloga da se taj naziv ukine, tj. promjeni. I to je sve.

Kad ćemo shvatiti  da su naši fašisti jednako fašistima drugog koda. Jednako ili više od toga. Kad ćemo shvatiti da su nazivi ulica koje pominjem jednako ssuspektni kao i misa za one iz Blajburga, ako ne i opasniji. Kad ćemo zlo tretirati i na njega reagirati na isti način bez obzira ko ga je i u ime kojih ciljeva, pod kojom zastavom počinio. Dok se to ne desi vrata pakla ostaju otvorena. Šejtan ne miruje. Otporniji je od korova.

Prošlost zapravo nikad ne prolazi, Ona je tu. Tiče se sadasnjosti. Tako mitovi postaju naša realnost. Ponekad realnija, življa, utjecajnija od onoga što se dešava u trenutku, ovdje i sada.

Mit je i da je fašizam pobjeđen. Šta je i ko je pobjedjen 45.? Ko slavi taj 9. maj? Ko ga iskreno slavi? Ko ga slavi, a ko ga obilježava…nako!?

Fašizam neće biti ni pobjeđen u vremenu koje ljudsko oko može dokučiti, odnosno um razumjeti. To je jednostavno posljedica društvenog bića, magistralnih procesa. Sve dok postoji globalni sistem, tzv svjetski poredak, koji označavaju pohlepa bez granica, nepravda i legitimiranje nasilja ostaju žive i djelatne ideologije koje proizvode zlo. Globalni procesi imaju svoje modalitete u lokalnom ambijentu prilagođene konkretnim uslovima, aktuelnim potrebama političkih moćnika i talozima prošlosti i tradicije. Princip je isti, ostalo su nijanse (Đ. Balašević).

Etabliranim ideologijama i politikama u BiH odgovara takvo stanje duha, odgovara kontinuirana produkcija strahova i manipuliranje i mrtvima i živima.

Vrijeme je da se probudimo, da razumijemo, da kroz život idemo otvorenih očiju i budnoga uma, te da učestvujemo u sopstvenom životu. Možda je vrijeme da se reafirmiraju ideali francuske buržoaske revolucije Sloboda, Bratstvo, Jednakost, da se reafirmira model socijalizma koji se temelji na tim idejama, da se šira javnost upozna s učenjem Humanističke psihologije (rodonačelnik Abraham Maslov) koja u centar naučnog interesovanja stavlja realizaciju selfa, tj. potencijala svakog pojedinca i ostvarenje dobrobiti za sve ljude. Možda…