GOOGLEPLEX

Povezani članci

• »Šta je učinio Bog«
• Nikolaidis: Represivni aparat prema huliganima, crkvi i četništvu biće pojačan
• Porezni obveznici bankomat za braniteljske „zasluge“ i politikantsko licemjerje
• Podcast: IRMA BARALIJA: Izborićemo se za jedinstveni grad koji su sanjali najbolji među nama
• Uri Weltmann: Budimo na strani Izraelaca i Palestinaca koji žele mir
• Paddy Ashdown za tačno.net: “Međunarodna zajednica se mora suočiti sa problemom stvaranja funkcionalne Bosne i Hercegovine”

Izvede se pas u šetnju, pliva se u bazenu sa kontra valovima, besplatno se objeduje u šest-sedam restorana sa raznovrsnim nacionalnim kuhinjama, razvijaju se osobni projekti, dočekuju se posjetitelji iz cijelog svijeta : društveno sjedište giganta Google je postalo simbol drugačijeg načina života i rada.

To je bilo jednog lijepog kalifornijskog jutra marta 2007. Robyn Beavers, nova  – i vrlo mlada direktorica – Corporate Environment Programs odvela je svoje posjetitelje na krov Building 40 Googlea. Kad su stigli na vrh – vizualni šok : većina ravnih krovova drugih zgrada kampusa  je već pokriveno  ogromnim sivoplavim panoima  (9 200 sveukupno), čineći od  ove solarne instalacije najznačajnije američko poduzeće iz ovog domena. Prvi motor svjetskog pretraživanja je dotjerao svoju brigu za egzemplarnošću dotle da su se svi njegovi uposlenici  konvertirali na ovaj novi izvor energije. Svi mogu koristiti solarni ugovor koji je Google potpisao sa poduzećima koje to instaliraju i opremiti se tim famoznim panoima. Program, koji  je prema  Robyn Beavers, doživio nevjerojatan uspjeh, tako da je sada rok čekanja da se solarna oprema instalira – mjesec dana.

Još od nastanka firma Larry Page i Sergeya Brina se ne smatra tehnološkim poduzećem poput drugih. To što im se zbog njihovih tehnoloških inovacija i finansijskih rezultata dive – po njihovom mišljenju nije dovoljno. To je stav kojeg dijele i oni koji ih motre još od njihovih početaka. To je slučaj  Paula Saffo, jednog od umješnih posmatrača  high-tech eko sustava Silicon Vally. “Velika specifičnost Googlea je da su njegova dva utemeljitelja izgradila firmu kao da je religija, i od tada se trude predstaviti je kao da je poduzeće”, duhovito rezimira  nekadašnji direktor Instituta za budućnost u Palo Altu, a danas nastavnik na Sveučilištu Stanford. Kao svaka religija, Google si je dakle dao univerzalnu vokaciju (putem interneta učiniti svima dostupnom najširu moguću informaciju) i uvjerava da to želi uraditi dobro, odatle i njegov slavni kredo “Don’t be evil”.

Ali da bi smjestio tu svoju misiju, i da bi je mogao pokazati, Googleu je bila potrebna katedrala – “sveto mjesto” kažu neki, – koje je, prirodno, postalo Googleplex. Odatle, ako izostavimo garažu u kojoj su Bill Hewlett i David Packard ustanovili HP u Palo Altu 1938., nikakvo drugo mjesto u tom dijelu svijeta nije amblematičnije od ovog. Arhitektonski projekat je sigurno prethodio narastanju Googlea, budući da je uspostavljen sredinom devedesetih prošlog stoljeća za jednu drugu vedetu tog vremena Silicon Graphics (koji je kratkotrajna radna stanica supermoćnika). Larry Page i Sergey Brin su otkupili mjesto 2006. godine, posebno zato što je predstavljalo prekid načina na koji su arhitekti koncipirali  sjedišta drugih velikih tehnoloških firmi u tom dijelu svijeta. Smješteno u općini Mountain View, usred nekoliko parkova, u neposrednoj blizini  laboratorija  gdje NASA testira neke svoje najtajnovitije prototipe, ono što će kasnije postati Googleplex, sastavljeno je od zgrada relativno skromne veličine, vrlo otvorenih jednih prema drugima. Da bi olakšali komunkaciju ljudi koju tu rade i da bi im dali utisak da se nalaze u nekoj vrsti rasadnika start-up-a (anglicizam: start-up je novo poduzeće visoke tehnologije, sa velikim potencijalom rasta, kojeg podržava riskantni kapital, op.p.), a ne u birokratskom sjedištu  multinacionalke koja ima svoje  dionice na burzi.

Autonomija i sloboda djelovanja

U parku od više od 20 hektara sve je dakle smišljeno da uposlenici sačuvaju utisak da pripadaju maloj skupini, a da imaju na raspolaganju veliku autonomiju i naročito veliku slobodu djelovanja. Između bazena i odbojkaških terena sa lijepim zlatnim pjeskom koji podsjeća na brazilske plaže, niko se ne čudi što uposlenici u potrazi za inspiracijom legnu na travnjak, sve sa prenosnim računarom na koljenima.

Da bi se što više osokolio ovaj osjećaj neovisnosti, svako može jedan dio svog radnog vremena posvetiti vlastitim projektima, personalizirati svoj radni prostor bez ograničenja i čak …dovesti sa sobom svog psa. Po kampusu se ljudi kreću biciklima koji su na raspolaganju, ili na električnim romobilima, i onda kad se ide na posao skupa sa nekim kolegom ili kad se ide u sportsku dvoranu, kod frizera ili na bazen na plivanje sa uzvodnom strujom (sve je simbol ovdje). U Googleplexu se može i dati rublje na pranje, otići na rutinski liječnički pregled, na masažu itd. Sve je, naravno, potpuno besplatno.

Da budemo sasvim precizni, ovo nije izmislio Google. U vrijeme punog blještavila, prije nego mu je Microsotf odrao kožu, Netscape je ponudio skoro istojevjetne prednosti svojim uposlenicima, ima skoro dvadeset godina od toga. Čak i na ekscentričniji način, jer je bilo otomana za osobnu upotrebu – nasred hodnika, inženjeri su šetali svoje tarantula i čak je, u najvećoj sali za sastanke bio postavljen gigantski Golden Gate Bridge, kojeg su informatičari strpljivo sastavljali od konzervi gaziranog pića…

Ako ozračje unutar Googleplexa već odavno nije više tako delirantno, to ne sprječava da se bude originalan. Tako najzaslužniji uposlenici – u očima njihovog poslodavca –od prije godinu dana imaju na raspolaganju servis koji im omogućava, budući da su previše okupirani na njihovom radnom mjestu, da specijaliziranom poduzeću povjere neizbježne svakodnevne kućne poslove, kao što je nabavka ili izvođenje psa u šetnju.

Ali ponajbolji servis, a dostupan svima, i dalje je prehrana. Ujutro, u podne i uveče, uposlenici se mogu hraniti u jednoj od 18 kafeterija. U glavnoj se služi hrana šest-sedam raznovrsnih nacionalnih kuhinja, od meksičke do korejanske. U svakoj zgradi su postavljeni distributeri sa snackovima i pićem, a koji su stalno puni, nudeći tako stalni izazov.  Do te mjere da se šapuće da se svaki novouposleni u prosjeku udeblja 7,5 kg za nekoliko prvih mjeseci rada u Googleplexu.

Odliv mozgova

Jedna druga posebnost Googleplexa je da on čini sve da ostane mjesto aktrakcije u odnosu na vanjski svijet, a posebno u odnosu na najinovativnije start-upove. “Za nas je značajno da smo u toku onoga što se razvija daleko od Kalifornije”, objašnjava Tobias Wessels, jedan od Googleovih stručnjaka za investicije u međunarodnim start-upovima. Ovog dana će on posvetiti dobra dva sata svog radnog dana u razmjeni, u potpuno opuštenom ozračju, sa šest-sedam francuskih poduzetnika koji su došli informirati se o Googleovim interesima na području inovacija.

Uostalom, Googleplex je sam po sebi, tvornica mladika.  Smješta, u stvari, u jednoj posebnoj zgradi, desetine tehnoloških projekata, od kojih neke finansira gigant on line pretrage. Ovi poduzetnici nalaze svoje mjesto ne samo u pozamašnim informatičkim resursima da bi testirali nove tehnologije, nego, što je značajno, mogu započeti uspostavljati nove tehnologije za budućnost. Sve to u razmjenu za protuvrijednost simboličnog doprinosa od 5 dolara mjesečno … da se finansira lokalni roštilj.

Uprkos ovoj idiličnoj slici koja je navela časopis “Forbes” da 2008. godine opiše Googleplex kao “najbolje radno mjesto u SAD”, ono je od tada ponešto izgubilo od svoje pozlate. Sigurno je, još uvijek privlači hiljade spontanih kandidata, koje se svakog tjedna gomilaju na stolovima onih koji angažiraju novajlije. Ali, od prije godinu dana približno, neki od najboljih mozgova Mountain View imaju tendenciju zaključiti da je trava na nekoliko kilometara odavde – nešto zelenija, U sjedištu Facebooka u Palo Altu. To je fenomen “odliva mozgova” koji je natjerao rukovoditelje Googlea da dodijele posebnu nagradu svima na kraju prošle godine i što ih je natjeralo čak da razviju softver koji će imati zadatak pronaći one koji pokazuju tendenciju uslišiti sirene ovakve konkurencije! Cilj : preduhitriti i spriječiti njihov odlazak,  predlažući im supstancijalna povišenja plaća.

Službena procjena, koja cirkulira u Silicon Valley, iznosi da je čak više od 10% broj aktualnih uposlenika firme Marka Zuckerberga došlo iz Googleplexa. Neprovjeren procenat, ali koji najbolje ilustrira do koje je mjere  uloga tehnološke ikone krhka i može biti kratkog vijeka u regionu. Prije njega su Netscape, ali jednako i Sun Microsystems, Cisco  ili eBay, doživjeli isti takvu sudbinu.  Danas se oko Facebooka ali i Applea – koji priprema novo sjedište, u obliku vasionskog broda, da bi smjestio 15000 uposlenika 2015. godine – jednako vrte kao mačak oko vrele kaše kao i oko Googlea. Načini nastaju i nestaju u zavisnosti od tehnoloških okuka koje se iscrtavaju i o kojima današnji lideari uspijevaju ili ne – pregovarati.

Nedavni povratak poslovima Lary Pagea i napori koje od tada ulaže da ponovno udahne novi zamah start-up firmi koju je koutemeljio prije skoro 15 godina pokazuje da Google čini sve da sačuva svoj prostor atrakcije.  Ali rukovoditelji se danas moraju suočiti sa drugim izazovom : integracija Morotole Mobility, čiji je otkup objavljen u ponedjeljak. Skupina iz Mountain View će ubuduće morati prodavati svoje vlastite proizvode potrošačima – što nije nikada prije radila. I moraće prihvatiti 19 000 uposlenika proizvođača terminala, čija je filozofija poduzeća radikalno drugačija, bilo da se radi o oblačenju, ponašanju na poslu ili upravljanju timovima. Utemeljena 1928. i smještena u Državi Illinois, Motorola je prije svega skupina inženjera tradicionalnih telekomunikacija, čiji kodovi su u najmanju ruku udaljeni od ovih mladih poduzeća iz Silicon Valey. Među tee shirtovima i trotinetima Googleplexa, ovi uposlenici vrlo klasične vanjštine rizikuju da ne prođu – nepremijećeni.

Odabrala i sa francuskog prevela Nada Zdravič