FTV I BHT1: ZAŠTO JAVNOM SERVISU NISU VAŽNE MRTVE BEBE?

Povezani članci

• Kako su teroristi proglasili Nikolaidisa teroristom
• Osmica i matematika jada
• Referendum za protiv!?
• Saša Leković: Poziv na odstupanje sa dužnosti predsjednice RH
• Svi na izbore!
• BiH – Paranoja političkih manipulatora i „titromuda“!

Bitna tema ove sedmice bila je smrt beba u mostarskoj bolnici, no premalo joj je pažnje posvećeno. Šta su deset tek rođenih beba i bolnica u kojoj ima bakterija naspram svih onih silnih političara koji vole da se slikaju i Nasera Orića?

 Piše: Nidžara Ahmetašević, analiziraj.ba

FTV: Još jedna trivijalna sedmica

16. – 23. juni 2015.

NEDOVOLJNO INFORMACIJA: Iza nas je još jedna sedmica puna senzacionalizma i trivije, a sa malo informacija. Barem kada je o javnim servisima riječ. Ni čitanje saopćenja, naravno, nije izostalo.

PRETJERALI: Ono u čemu su obje televizije pretjerale bilo je izvještavanje o tragediji u Grazu koja se desila zbog onog što je uradio čovjek porijeklom iz Bosne. I jednom i drugom emiteru to je bio povod da odu u mjesto odakle je momak koji je počinio ubistva i ranjavanja građana Graza, te da kucaju na vrata kuće koja pripada njegovoj porodici i u kojoj niko godinama ne živi. Ni u jednom ni u drugom slučaju nisu nam donijeli značajne informacije koje bi rasvijetlile uzroke ove tragedije.

ŠTA ĆE NOVINARI U UNESREĆENOJ KUĆI? Vrhunac je Dnevnik 2 FTV-a emitovan 21. juna (uredila Jadranka Milošević) u kojem reporterka ide u mjesto u kojem se rodio počinilac Alen Rizvić, i uprkos konstataciji da tamo niko ne zna ništa o njemu, ipak nastavlja sa nagađanjem. Onda odlazi u kuću jedne od žrtava gdje zatiče uplakane i vidno potresene članove porodice koja je samo prije 15 dana slavila vjenčanje poginulog. Da li je zaista vrijedno zbog televizijskog priloga ovim ljudima uzrokovati dodatni stres?

ZAKASNILI HEFTU: Nakon sedam dana, od Nogometnog saveza BiH došla je službena osuda huliganskog ponašanja navijača tokom utakmice sa Izraelom. Naravno, voditelj nam je pročitao saopćenje koje smo mogli gledati i na ekranu. Nismo saznali koje su posljedice takvog ponašanja, te zašto im je toliko trebalo za osudu (15. juni, uredioAmarildo Gutić).

Iz saopćenja smo saznali i o sastanku lidera dvije stranke. Urednica Amra Zaklan je 18. juna odlučila da voditeljica pročita saopćenje valjda jedne od stranaka koje su učestvovale u razgovoru i sve to ilustruje fotografijom koja je isto tako poslana iz ureda za odnose sa javnošću te stranke. Mnogo je pitanja u vezi s ovom odlukom – od toga zašto je ona relevantna za javnost, do toga kojem žanru televizijskog novinarstva pripada iščitavanje saopćenja? Ako nije bilo vrijedno slanja ekipe na teren, zašto je ova informacija vrijedna vremena koje su gledaoci odlučili pokloniti programu FTV-a?

PLUS SEDMICE

Ponovo vrijedi izdvojiti prilog novinarke Lejle Nezirović od 18. juna. Ovaj put je riječ o priči o privatizaciji javnih preduzeća koja donosi mnogo informacija, detalja, ukazuje na moguće gubitke, mišljenje stručnjaka, istražuje šta zaista donosi privatizacija javnih preduzeća.

MINUS SEDMICE

Korištenje termina “županija”, što je protivno odluci Ustavnog suda FBiH.

OCJENA 1

BHT1: Neodoljivi izazov zvani saopćenje

16. – 23. juni 2015.

ČAROBNA SAOPĆENJA: I BHT1 ove sedmice nije odoljela saopćenjima. Valjda ima nešto čarobno za javne servise u tome, inače je teško shvatiti zašto nam uporno time oduzimaju vrijeme.

NIŠTA ŠTO STE HTJELI ZNATI O ŠKOLAMA: BHT 1 je 18. juna (uredila Svjetlana Topalić) propustila da nam prenese više detalja o odluci vlasti u Kantonu Sarajevo da zatvori neke škole (propustila je to i FTV da uradi). Ono što javnost interesuje jeste kako će ovo uticati na građane, šta roditelji predlažu, koliko će se time zaista uštedjeti, koliko ljudi će ostati bez posla, koliko djece će morati da se prebaci u druge škole, šta će biti sa tim zgradama… Do dnevnika već smo znali za tu odluku Vlade Kantona, ali i dalje ne znamo odgovore na sva ova pitanja koja jesu bitna za širu javnost. Pritom, za BHT1 o ovome je izvijestila Marsela Bilić, koja majke aktivno uključene u rješavanje ovog problema potpisuje kao “roditelj”. Je li “majka” neka sramotna riječ?

DOBRI PRILOZI: U Dnevniku 2 emitovanom 17. juna (uredila Alenka Bruk) bilo je nekoliko priloga koji se izdvajaju zanimljivošću i profesionalnošću. Takav je prilog Anela Nurkovića o svađama političara dok građani trpe. Napokon ova tema u dnevniku javnog servisa. Naročito je vrijedno jer se čuju stavovi građana iz više dijelova BiH, ali svi govore jednim glasom: moraju doći novi ljudi sa novom vizijom. Dobri su ovakvi prilozi jer rade na ujedinjenju građana oko stvarnih zajedničkih problema, a uklanjaju politizaciju i besmisao.

IZVJEŠTAJI IZ BRUXELLESA: Naravno, uvijek je vrijedno s naročitom pažnjom pratiti izvještaje Elvira Bucala iz Bruxellesa o odnosu BiH i evropskih institucija. Dobri sagovornici, mnogo informacija, odlična prezentacija i vrlo zanimljive teme. Bucalo u jednom trenutku nenametljivo konstatuje kako su naši političari “zarasli u fotelje”. Vješta igra riječi.

PLUS SEDMICE

BHT1 godinu dana ne odustaje od priča o ljudima kojima su oštećene ili uništene kuće tokom poplava prošlog maja, te insistira na odgovornosti nadležnih. Ove sedmice, 17. juna, novinar Harun Bošnjak odveo nas je do Topčić Polja, gdje ponovo prijeti opasnost jer do danas se niko nije potrudio da očisti korito rijeke.

MINUS SEDMICE

Dnevnik 22. juna (Blažica Krišto), emitovan 12 dana nakon hapšenja Nasera Orića, ponovo je otvoren ovom temom. Ovo jeste tema koja na neki način treba biti prisutna jer očito izaziva veliku pažnju javnosti, ali baš na početku vijesti je previše. No, ono što saznajemo je da Tužilaštvo BiH vodi neku istragu za koju je vezan i Orić od 2006. godine. Skoro deset godina bez pomaka, čini se. Ne saznajemo o čemu je ta istraga, a to je jako bitno, naročito ako se tiče istih optužbi kao i tjeralica koju je izdalo srbijansko tužilaštvo. I kakva to uopće istraga traje 10 godina?

OCJENA 8

UPOREDNA ANALIZA

Važna tema ove sedmice bila je smrt beba u mostarskoj bolnici, no premalo joj je pažnje posvećeno. Ali, šta su deset tek rođenih beba i bolnica u kojoj ima bakterija naspram svih onih silnih političara koji vole da se slikaju i Nasera Orića? Javni servisi su tako ne samo propustili da ukažu na odgovornost vlasti i doktora i direktora bolnice nego su i dopustili onima koji su se javljali u program da besramno lažu. Tako u dnevniku 18. juna (Amra Zaklan) voditeljica priča sa osobom koja se predstavlja kao liječnica i koja taj dan negira epidemiju ili da je smrt djece uzrokovala bakterija. Ona insistira da je riječ o nedonoščadi, kao i da je bakterija normalna pojava u svim bolnicama. Voditeljica, koja je intervjuiše, olako joj pušta da ovo izgovori. Dva dana kasnije, ista doktorica sjedi na konferenciji za medije na kojoj se sve ono što je ranije rekla pokazalao kao neistina, a čega je ona morala biti svjesna u trenutku kada je govorila. No, izostanak pritiska javnosti i relevantnih pitanja dozvoljava joj da neometano sjedi na konferenciji za medije i izgovara neistine. Na kraju, velika je mogućnost da će doktori koji su odgovorni ostati na svojim mjestima, ili čak biti unaprijeđeni, što se desilo nakon stradanja beba prije nekoliko godina u Sarajevu, kada je odgovorna doktorica dobila rukovodeću funkciju. Mediji, naročito javni servis, ni tada nisu insistirali na odgovornosti.