Feljton: Religija u post-jugoslavenskom kontekstu

Povezani članci

• Koga briga za djecu s invaliditetom, važno je obnoviti Vladin vozni park!
• PJESNIČKO VEČE MIRSADA ČIČEKLIĆA
• Markale razvaljenog mozga
• Poticaji za gašenje stočarstva
• Kula babilonska
• Marxism for Dummies

Portal Tačno.net u narednim sedmicama feljtonizira prestižni zbornik ”Religion in the Post-Yugoslav Context” (Religija u post-jugoslavenskom kontekstu) čiji je izdavač Lexington Book (Lanham – Boulder – New York – London). Zbornik je objavljen ove godine, a urednici su Branislav Radeljić i Martina Topić. Zbornik sadrži radove eminentnih istraživača iz oblasti društvenih znanosti i na zanimljiv i znanstveno utemeljen način propituje i otkriva mjesto religije i religijskih zajednica u državama nastalim raspadom Jugoslavije. Jedan od urednika, Branislav Radeljić, u uvodnom poglavlju naglašava glavne pravce promišljanja autora. I dok je religija došla u fokus akademskih izučavanja budući da njena uloga u svijetu jača, pitanje njezinog kontekstualiziranja i njemu konsekventnih društvenih kretanja je uglavnom ostalo na ponavljaju fraza, posebno u medijima. Ta činjenica je samo jedan od razloga zbog čega je ”Religion in the Post-Yugoslav Context” izuzetno bitan zbornik.

Branislav Radeljić u uvodnom dijelu donosi najzanimljivije dijelove iz pojednih radova. Tako će se u ovom zborniku naći radovi koji će razmatrati kako je saradnja Miloševića i SPC premostila jaz između Crkve i države koji je nastao u vrijeme Jugoslavije, ali i otkriti zanimljive činjenice poput one da je u septembru 1990. godine u Srbiji održan Deveti teološki kongres na koji nije došao niko s Teološkog fakulteta u Zagrebu što je bio signifikum srastanja religijskih zajednica s političkim narativima koji su insistirali na sukobu. Potcrtan je i način na koji su religijski narativi instrumentalizirani u ratu pa su se razni paravojni lideri precipirali kao ”reinkarnacija križara”, a u cijeloj priči o ratu i poraću ulogu je igrala solidarinost nekih velikih svjetskih država sa zaraćenim stranama i to upravo po religijskoj osnovi. U zborniku će biti riječi i o religijskim previranjima u Makedoniji te kakve to posljedice ima po trenutni politički i društveni poredak u ovoj zemlji.

Kada se razmatra simbioza religijskog i etničkog, u zborniku se posebno promišlja problem ”etnoreligioznosti” i njene manifestacije. Dok je negdje religija bila temeljni faktor homogenizacije etničkoga, na drugim mjestima poput Slovenije i Kosova nije bilo potrebe za tim jer je, sudeći prema rezultatima istraživanja do kojih su došli autori, tu ulogu imao jezik. Slučaj s Bosnom i Hercegovinom će se pokazati kao višestruko kompliciran budući da je ”vodeći paradoks u tome što institucionalni okvir koji je utemeljen Dejtonskim mirovnim sporazumom iz 1995. godine favorizira one političke opcije koje najmanje podržavaju njegovu implementaciju”. U zborniku se otvoreno i znanstveno utemeljeno progovorilo o vodećim problemima s kojima religija ima veze u post-jugoslavenskim društvima, među njima i s negiranjem holokausta u Hrvatskoj koje je poprimilo dimenzije društvene paradigme. No, kakva je u tome uloga Crkve?

U radovima su propitane i situacije na Kosovu i Sandžaku te (ne)mogućnost autokefalne crkve u Crnoj Gori. Promišljen je i način na koji se crkve u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji odnose prema procesu eurointegracija. Autori čiji su radovi objavljeni u zborniku su: Branislav Radeljić, Paul Mojzes, Raymond Detrez, Sergej Flere, Miran Lavrič i Danilo Jesenik, Martina Topić, Dino Abazović, Ivan Cvitković, Kenneth Morrison, Ružica Cacanoska, Marko Nikolić, Isa Blumi, Aleksander Zdravkovski, Angela Ilić.

Feljton će na portalu Tačno.net biti objavljivan srijedom, a priređivat će ga Amila Kahrović-Posavljak.