Evropski ministri o snažnijem djelovanju
Povezani članci
- Brankica Stanković: “Stidećete se jednog dana!”
- Tomislav Marković: Mladić je na doživotnoj robiji, a velikosrpska ideologija na slobodi
- NOVA GENERACIJA BH. REDITELJA PRED FESTIVALSKOM PUBLIKOM
- Čavokroacija
- Jadne percepcije nekada velike Evrope
- Stjepan Mesić: Kada bi Hrvati dobili treći entitet, to bi bio njihov kraj u BiH
Šefovi diplomatija Evropske unije, kako je najavljeno, u ponedjeljak će ponovo raspravljati o BiH, nakon čega bi mogle biti usvojene smjernice za snažnije djelovanje za, kako se navodi u pripremljenom dokumentu, “ugrađivanje programa koji vodi EU u središte političkog procesa u BiH”.
Prema onom što su novinarima prenijeli zvaničnici EU, ministri inostranih poslova Unije će usvojiti zaključke i o sprovođenju obaveza BiH u primjeni Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU, kao i očekivanom jačanju jedinstvenog prisustva evropske dvadesetsedmorice na bh. prostoru.
Funkcioneri Evropske službe za spoljnu politiku, nezvanične diplomatije EU, podsjećaju na izjavu visoke predstavnice za spoljnu politiku i sigurnost EU, Ketrin Ešton, i komesara za proširenje, Štefana Filea, da politički lideri u BiH moraju hitno pokrenuti reforme koje će ih voditi putem pridruživanja s EU, za šta je nužno da „BiH ima reprezentativne, široko utemeljene i čvrste vlasti na svim nivoima.”
Ovih dana u Briselu je boravio šef evropske policijske misije u BiH, Štefan Feller, koji je u prvi plan ipak stavio neke pozitivne bh. trendove, prije svega u hapšenju osoba uključenih u organizovani kriminal i korupciju.
Svjesni svih onih „ALI“ uz koje žive, stanovnici ove zemlje u kojoj su granice mogućnosti davno već pomjerene teško mogu izbjeći skepsu slušajući prvog čovjeka evropske policijske misije, Stefana Fellera, koji je ovih dana boravio u Breselu, gdje je evropskim parlamentarcima, sa zadovoljstvom učinjenim, govorio o protekloj godini.
„Prošla, 2010. godina je bila važan uspjeh za provođenje zakona u BiH. Odluka Vijeća ministara EU da ukine vize bh. građanima na prostoru Schengena je potvrdila da zemlja ulazi u čvrsto savezništvo sa državama članicama Evropske unije. Sa zadovoljstvom smo izvjestili Evropski parlament o nastavku jačanja kapaciteta u provođenju zakona u BiH. Prešli ste zaista dug put uspostavljajući profesionalne kapacitete i mi smo to zabilježili. Primijetili smo takođe da je tokom par proteklih godina bio porast uspješnih operacija, posebno kada je riječ o provođenju zajedničkih akcija koje su imale zaista impresivne rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije”, kazao je on i naveo primjere:
“Nedavno smo mogli vidjeti hapšenja koja su uključila i neke među višim policijskim kadrom, pod optužbama za umiješanost u organizovani kriminal i korupciju. Mi zaista i istinski ohrabrujemo takav trend. Ali takođe smo vidjeli da je to utemeljeno u raspoloženju direktora policijskih organizacija da rade zajedno. Prateći sve standarde Evropske unije i nacionalne standarde, rekao bih da to treba više institucionalno urediti – treba da postoji okvirni sporazum koji pokriva ono što se sada dešava neformalno i potpuno dobrovoljno. Zaista vjerujem da se sva rješenja mogu naći u bh. sistemu”, kazao je Feller.
Na pitanje šta misli šta bi se desilo kada bi sutra napustili BiH, imajući sve ovo na umu, Feller odgovara:
“Ne znam i ne želim da spekulišem o tome. Bio bih zadovoljan, ako bih sutra napustio BiH, ako bi se stvari same od sebe poboljšale, što znači da bi već bila uspostavljena održivost kojoj ne treba međunarodna podrška. Kakve instrumente treba da koristimo ubuduće, o tome se vodi rasprava, rasprava u kojoj ja nemam udjela jer nisam političar već zapovjednik na terenu.”
Cornelissen: Nadam se da će se SAD i EU probuditi na vrijeme
Međutim, jasno je i njemačkom šefu policijske misije, zemlju iz dana u dan opterećuju novi problemi, diskusije, razmimoilaženja, prijetnje… Jedna među novijima je da će predsjednik RS hapsiti generala Divjaka ili gospodina Ganića. Postavlja se pitanje da li on to uopšte može.
„Bilo koji političar, na bilo kojoj funkciji, treba da se bavi svojim poslom, kao što policija i tužitelji treba da se bave svojim poslom. S te strane ne vidim nikakve nepoznanice i ne vidim kako bi bilo ko mogao da u svemu nađe politička očekivanja. To znači da vladavina prava predviđa određene mehanizme da bi neko bio uhapšen. Mi podržavamo vladavinu zakona, kao što vjerujemo da će biti poštovana uobičajena procedura kada govorimo o istragama o navodnim zločinima”, kaže Feller.
RSE: To znači da nije na političarima da odlučuju ko će biti uhapšen, a ko ne?
Feller: Tačno tako, to je posao tužitelja, potom i sudija, a policija je tu da pomogne u tome.
Međutim, za neke od parlamentaraca, poput Doris Pack, nezamislivo je govoriti o uspješnom provođenju zakona u državi u kojoj ima tako malo državnog, a tako mnogo entitetskog.
„Oni žele u EU, a samo država to može, a ne entiteti, tako da bi barem trebali da sačine vladu i da rade na svim političkim poljima za šta su izabrani da rade”, kazala je članica Evropskog parlamenta iz Njemačke.
Za izvjestiteljku o BiH Evropskog parlamenta u sjenci, Marije Cornelissen, jedan od ključnih problema današnje bh. političke zbilje su namjere sadašnjeg predsjednika RS, Milorada Dodika, koji, po njoj, korak po korak, izvodi RS iz bh. države.
„On se izgleda odvaja od bh. cjeline, RS odvaja od te cjeline. Čak i kod malih, simboličnih stvari to vidimo – na primjer, na sajmu knjiga u Njemačkoj, oni su postavili odvojen štand samo za RS, umjesto da su na zajedničkom, bh. štandu. Tu su i poruke koje su krajnje besmislene, poput hapšenja Ganića i Divjaka, koje su i besmislene i provokativne. Zbog toga sam zabrinuta da on, korak po korak, nastoji da odvoji RS”, smatra ona.
Na pitanje da li je takav scenario moguć Cornelissen kaže:
“Nadam se da nije. Nadam se da će se EU i Amerika na vrijeme probuditi, ali to je najveći problem jer se oni ne slažu međusobno, nisu voljni zajednički reći: EUFOR će ostati sve dok je potreban, evropska policija će ostati koliko god treba, i, ako treba, koristićemo bonske ovlasti”.
Takvo nešto nije realno očekivati, ali, već sa redovnog susreta evropskih ministara vanjskih poslova, mogu se očekivati novi zaključi o BiH – poruka o spremnosti snažnijeg evropskog prisustva, podrška radu specijalnog predstavnika, kao i paketu mjera visoke predstavnice EU, koji će biti predstavljen u ponedeljak. Međutim, kažu skeptici, ne treba očekivati čudo – bez spremnosti bh. strane da postigne kompromis, nema ni dobrih vijesti za BiH