Ešref Zaimbegović: Zašto smo izgubili Saint – Gobain a zašto su ga drugi dobili

tačno.net
Autor/ica 24.7.2014. u 15:55

Izdvajamo

  • Politička nestabilnost na području zapadnog Balkana je jedan od glavnih razloga zaziranja stranih investitora. Nestabilna situacija u Bosni i Hercegovini i stalne diskusije oko njene disolucije, kao i napeta situacija u Srbiji nastala osamostaljenjem Kosova, otvaraju mogućnosti novih, pa, u najpesimističnijoj varijanti, i oružanih sukoba što kapital opredjeljuje da ide na druga, mirnija područja.

Povezani članci

Ešref Zaimbegović: Zašto smo izgubili Saint – Gobain a zašto su ga drugi dobili

Svi smo izgubili mnogo toga. Bili smo 20 godina ispred istočne (centralne) Evrope u razvoju ekonomije i demokratije, sada smo trideset godina iza. Ne piše nam se dobro.

Piše: Ešref Zaimbegović

Kratka crtica o čovjeku koji je radio u dvije firme i dvije države, o njegovim sjećanjima i osjećanjima.

Vodio je osamdesetih godina firmu koja je proizvodila automobilska stakla a bila je izgrađena sredstvima sarajevskog „Unisa“ i francuske firme „Saint – Gobain“. A „Saint – Gobain“ je nit koja se provlači kroz ovu priču.

Firma je radila dobro. Godišnje se izvozilo oko 40 miliona DM, uglavnom za Volkswagen u Wolfsburgu u Njemačkoj. Proizvodilo se i za „Zaporožac“ iz Zaporožja (današnja Ukrajina), „Zastava auto“ iz Kragujevca i „Renault“ iz Novog Mesta u Sloveniji.

Naš čovjek je imao mogućnost i čast više puta sjediti za istim stolom sa zamjenikom predsjednika Uprave Volkswagena gospodinom Dr. Münznerom. Taj čovjek, koji je bio šef nabavke i logistike Volkswagena, bio je zadužen i za odnose sa firmama iz Jugoslavije, a posebno dobre kontake imao je sa UNIS Sarajevo. Prisustvovao je i polaganju kamena temeljca i otvaranju firme o kojoj pričamo. Pri tim prilikama govorio je o dobroj saradnji sa Unisom i visokom kvalitetu proizvoda koje VW dobija iz njegovih tvornica. (Takvih prilika nažalost danas nema, a da bi neko na takvoj poziciji i iz takve firme dolazio govoriti o budućim investicijama je misaona imenica. Ovih dana se pojavila i vijest da se VW povlači iz zajedničkog preduzeća u Vogošći).

Sjedio je i sa potpredsjednikom „Zastava auta“ Dr. Smiljanićem, a nebrojeno puta razgovarao i pregovarao sa Slobodanom „Cobijem“ Nikolićem, direktorom nabavke „Zastava auta“ (potomkom stare kragujevačke trgovačke porodice).

Međutim tog aprilskog dana 1992. godine u Šamac nisu došli predstavnici „Zastava auta“, nego drugi Kragujevčani. Kriminalci pod zastavom „Belih orlova“. U našem gradu, u kancelariji šefa „srpske“ policije, koji je naredio hapšenje našeg čovjeka, bila su dvojica od njih koji su ga vodili po gradu kao njemačkog špijuna.
A danas se kao ne zna odkuda je rat došao.

Rat je, nažalost, uništio i UNIS i „Zastava auto“. Tvornica automobilskog stakla izgubila je tržište, izgubila je ljude, na kraju je otišla u stečaj. Ime „Uniglas“ više ne postoji. Nažalost i sve druge firme u tom mjestu su propale. Od 1992. sve je zatvarano, pokradeno, lopovski privatizirano a ništa novo nije napravljeno. Nekada je u proizvodnji u opštini Bosanski Šamac radilo oko 4000 radnika, danas 200.

A Saint – Gobain je otišao iz Bosne i Hercegovine.

Centralna Evropa versus Zapadni Balkan iliti Horovice versus Bosanski Šamac

Naš čovjek poslije 14 mjeseci provedenih u logorima Šamac, Batkovići i Vlasenica odlazi u Njemačku sa garancijom Saint – Gobaina. A Saint – Gobain koji je napustio Bosnu gradi novu tvornicu automobilskog stakla u Češkoj. I našeg čovjeka, Bosanca i Bošnjaka šalju 1997. tamo za finansijskog direktora. Nije valjao u Šamcu ali valja Francuzima i Česima u Horovicama. Opet automobilsko staklo ali drugo mjesto. Tužno sjećanje na „Uniglas“ ostaje ali raste zadovoljstvo i ponos zbog rada u uspješnoj firmi. Firma pod nazivom „Saint – Gobain Sekurit ČR“ raste i razvija se. Postaje proizvođač stakala za luksuzne automobile i jedan od najuspješnijih firmi u toj branši u svijetu. Francuzi ulažu u proširenje i u nove prozvodne linije. Naš čovjek provodi 15 godina na mjestu finansijskog direktora, odlazi u mirovinu i vraća se u svoje mjesto.

A firma ove godine slavi 20 godina postojanja. U junu ove godine češki dnevnik „Hospodarske noviny“ („Privredne novine“) iz pera Radeka Bednarika objavljuje članak o Saint – Gobainu u Češkoj Republici u kojem između ostalog stoji:

U Horovice će se uložiti desetine miliona evra

Francuski koncern Saint-Gobain investira u tvornicu stakala za luksuzne automobile skoro milijardu čeških kruna

Ni veliki industrijski koncern kakav je francuski Saint – Gobain, sa ukupnim prihodom većim od 40 milijardi evra, nije izbjegao posledice krize i mora štedjeti. Međutim za Češku Republiku predsjednik kompanije Pierre-André de Chalendar ima dobru vijest – mjere štednje se vas ne tiču, za vas imamo pripremljene investicije.

Među osam preduzeće koje pripadaju firmi u Češkoj Republici dvije su posebno važne – proizvođač automobilskih stakala Sekurit i proizvođač staklenih vlakana Adfors. A upravo prva spomenuta firma koja ima sjedište u Horovicama kod Praga može se već ove godine nadati velikom prilivu novaca.

“Tokom slijedeće dvije godine tamo ćemo izgraditi novu proizvodnu liniju. To je za nas relativno značajna investicija u visini od 30 miliona evra. U Češkoj Republici planiramo i dalje slične akcije”, saopštio je u razgovoru de Chalendar.

chel

Pierre-André de Chalendar (u sredini sa crvenom kravatom) sa saradnicima i rukovodstvom firme Saint – Gobain Sekurit ČR u Horovicama 2011. godine (Fotografija je iz privatnog arhiva)

U horovičkoj tvornici će se početi graditi već ove godine a prema Tomašu Rosaku, glavnom delegatu Saint – Gobain za istočnu Evropu radovi bi trebali biti završeni već iduće godine.

“Proizvodnja će startovati za dvije godine. Nova linija zaposliće 80 do 100 novih radnika. Za dvije godine bi tvornica u Horovicama trebala udvostručiti svoj ukupan prihod. Taj je 2012. iznosio više od 80 miliona evra.

Za ovu investiciju se sa Češkom borila i Poljska. Pobjedu Horovicama osigurala je investiciona potpora države. Saint – Gobain tako može računati na podršku u visini oko 40% priznatih investicionih izdataka. Rosak kaže: “ To je ukupno oko 11 miliona evra koje će preduzeće dobiti u formi popusta na porez na dohodak.”

 

Naš čovjek je ponosan što je radio u takvoj firmi i učestvovao u njenom razvoju. Za 15 godina niko mu nije predbacio to što je stranac, Bosanac a k tomu još musliman.

Stalno još žali što je “Uniglas” propao. I pita se zašto “Saint – Gobain” neće da se vrati u neku od država bivše Jugoslavije. A odgovor može biti i u ovome:

Češka i Slovačka su u poslednjih 20 godina izgradile relativno stabilne ekonomske i političke uslove i pravnu sigurnost i time privukle strani kapital. Direktna strana ulaganja u Češkoj se kreću na nivou od 3-5 milijardi EUR godišnje, a u posljednjih 8 godine su izgrađene u Češkoj i Slovačkoj četiri nove tvornice automobila, od kojih je svaka koštala više od jednu milijardu EUR, a svaka ima godišnji kapacitet od 300.000 vozila. Šanse Zapadnog Balkana u ovoj oblasti nestaju.

Obje države imaju razrađeni sistem podsticaja investicija kako stranih tako i domaćih što kod nas nije slučaj.
Nažalost, strani kapital (osim bankarskog, trgovačkog, a ponekad i špekulativnog), ne žuri prema Zapadnom Balkanu. Politička situacija je nestabilna, posebno u Bosni i Hercegovini (entiteti versus država) i Srbiji (Kosovo). U Srbiji se tenzije u poslednje vrijeme smanjuju, nasuprot tome u Bosni i Hercegovini rastu. Korupcija je zašla u sve pore života. (Nisu ni Česi imuni ali zato se tamo ide u zatvor!). Pravna regulativa je nejasna i stvara nesigurnost.
Nacionalističke tendencije su još veoma izražene. Običan svijet hoće i želi promjene, ali uvijek glasa za „svoje“ , koji su ih i do sada vodili “žedne preko vode“.
Međutim u Češkoj Republici „ne znaju“ za pojam “nacionalizam”, mirno su se razišli sa Slovacima. Uglavnom su sekularno društvo, iako se tradicija poštuje (pokloni za Božić, Božićni šaran, Uskršnja jaja). Ovdje se sveštenici bave duhovnim i karitativnim pitanjima, a ne pojavljuju se na otvorenju tvornica, puteva ili škola. Crkva se ne upliće u politička pitanja. Ne diskutuje se o tom da bi djeca iz zabavišta trebala ići na vjersku obuku. Vojska, policija i druge institucije nemaju svoju krsnu slavu.
Politička nestabilnost na području zapadnog Balkana je jedan od glavnih razloga zaziranja stranih investitora. Nestabilna situacija u Bosni i Hercegovini i stalne diskusije oko njene disolucije, kao i napeta situacija u Srbiji nastala osamostaljenjem Kosova, otvaraju mogućnosti novih, pa, u najpesimističnijoj varijanti,  i oružanih sukoba što kapital opredjeljuje da ide na druga, mirnija područja.

Svi smo izgubili mnogo toga. Bili smo 20 godina ispred istočne (centralne) Evrope u razvoju ekonomije i demokratije, sada smo trideset godina iza. Ne piše nam se dobro.

tačno.net
Autor/ica 24.7.2014. u 15:55