Esad Bajtal: Dvostruki cinizam i gorki okus krvave čokolade

Izdvajamo

• Neljudskost i jeftinost te namjenski osmišljene mimikrije ogleda se u činjenici da njen dvostruki cinizam leži kako u djelu podlo osmišljenog davanja čokoladica, tako (i još više), u TV slici tog davanja, planski namijenjenog obmani cijelog Svijeta koji je TV slika obišla. Odnosno, ta marketinški tempirana TV slika, samo je očigledno i nepobitno uvjerljivo svjedočanstvo strateški osmišljenog “koda poricanja”, odnosno negiranja istine o genocidu na djelu, koje još i danas traje na razne načine. Tako se crna slika nemorala, bijede i vojnog beščašća, pokušava prikriti licemjernom gestom čokoladne “dobrote”.

Povezani članci

• ESAD BAJTAL: Palica kojom su kukavički okrvavili profesora Kukića, obiće se o glave onih koji su je uveli u javni i politički život ove zemlje
• Kome je smetao mrtav partizan Vjekoslav Jeličić?
• Vlast kosovske događaje koristi za nacionalističko divljanje u Vojvodini i Novom Sadu
• Upad na prezentaciju digitalnih priča OKVIR-a i OneWorld SEE
• Skupština slobodne Srbije: MUP da povuče prijave, advokati da pruže besplatnu pomoć demonstrantima
• VIKTOR IVANČIĆ: LAPSUS IN FABULA

Foto: Ron Haviv

Šta otkriva Mladićeva čokoladica djeci Srebrenice?

U Srebrenici, od 6. do 19. jula 1995. ubijeno je 8.372 nedužnih ljudi. Od toga, prema nalazima suda u Haagu, najmanje 48 žena, među kojima su i djevojčice od 8 i 9 godina. I čak 76 dječaka ispod 16 godina, te 629 staraca preko 60 godina.

Upravo taj raspon spolno-starosne strukture žrtava otkriva sistematičnost i genocidno zacrtanu namjeru koja je sudski dokazana i kvalifikovana. Sve je rađeno planski: od Karadžićeve Direktive vojsci (08.03.1995.), da u Srebrenici stvara „nemoguće uslove življenja“, uključujući i onemogućavanje UNPROFOR-a u dostavi humanitarne pomoći, ali tako da sve mora biti sofisterijski zakamuflirano da se „izbjegne osuda međunarodne zajednice i međunarodnog javnog mnijenja“.

Dokle se išlo u koordinaciji skrivanja istine i obmane domaće i svjetske javnosti, najbolje govori vojno-medijski izrežiran trenutak propagandnog TV prenosa Mladićevog davanja čokoladica djeci Srebrenice.

Sve se odvija u trenutku dok dječije očeve (autobusima planski dopremljenim iz Srbije), ajhmanovski uredno, deportuju na već pripremljena stratišta. Na sceni je cinizam mimikrijske, medijski osmišljene reinterpretacije tekuće zločinačke aktivnosti srpske vojske i policije s ciljem njenog izvrtanja u sliku tobožnjeg humanizma.

Radi se o licemjerno-ciničnoj zloupotrebi naivne dječice koja, ništa ne sluteći, skoru smrt vlastitih očeva zaslađuju gorkim čokoladicama vojnog i jeftino-propagandnog cinizma državne televizije Srbije.

Neljudskost i jeftinost te namjenski osmišljene mimikrije ogleda se u činjenici da njen dvostruki cinizam leži kako u djelu podlo osmišljenog davanja čokoladica, tako (i još više), u TV slici tog davanja, planski namijenjenog obmani cijelog Svijeta koji je TV slika obišla.

Odnosno, ta marketinški tempirana TV slika, samo je očigledno i nepobitno uvjerljivo svjedočanstvo strateški osmišljenog “koda poricanja”, odnosno negiranja istine o genocidu na djelu, koje još i danas traje na razne načine. Tako se crna slika nemorala, bijede i vojnog beščašća, pokušava prikriti licemjernom gestom čokoladne “dobrote”.

Koliko je lažna, sva ta ideološki osmišljena i massmedijski upakovana mimikrija, najbolje svjedoči činjenica da, i dan danas, na javnim manifestacijama i velikim sportskim priredbama, ogromni transaparenti NOŽ. ŽICA, SREBERNICA, širom Srbije i bh. entiteta, slove kao neupitni etno-patriotski slogan za koji nikad niko nije pozvan na odgovornost.

Uprkos davnoj sudskoj presudi, genocid se službeno-politički uporno i sistematski negira. I ne samo to. Kolektivnim pjevanjem na javnim mjestima i skupovima, sreberenički genocid se gromoglasno i nekažnjeno slavi, a prijeteći najavljuje čak i novi:

Oj, Pazaru novi Vukovaru
A Sjenice, nova Srebrenice

Pri tome, međunarodna zajednica o svemu tome nijemo šuti. I sve pasivno posmatra baš onako kako je to činila i krvavog jula 1995. godine.

Patria