Eksperti upozoravaju: Sporazum iz Brisela nije provedba odluke Sejdić- Finci

Povezani članci

• Inflacija političkog nerazuma razara bez pardona
• Elvedin Nezirović: ZAKAŠNJELA PORUKA
• Aleš Debeljak: Negdje između
• Kolektivno samoubojstvo ili kolektivno ludilo
• Amerikanci pronašli rješenje za političku krizu u Federaciji BiH
• Krvavi beli orao

Politička kriza u Bosni i Hercegovini dodatno se produbila nakon što su lideri vodećih šest stranaka (SDP, SBB, HDZ, HDZ 1990, SNSD i SDS) u Briselu prošle sedmice načelno dogovorili implementaciju presude Sejdić-Finci kroz takozvani elektorski sistem. Predstavnici SDA stranke optužili su SDP i SSB da su ovim riješenjem takozvanim „Briselskim dogovorom“ stvoreni preduslovi  za diskriminaciju Bošnjaka u Federaciji i građana Distrikta Brčko bošnjačke nacionalnosti te da bi bili stvoreni temelji za stvaranje trećeg entiteta sa hrvatskom većinom na teritoriji Federacije. Na odgovor SDP nije se dugo čekalo. U saopštenju koje su izdali optužili su Sulejmana Tihića da je svijesno zarad očuvanja svoje fotelje i finansijske kontole građana naše zemlje,  spreman zaustaviti svaki napredak Bosne i Hercegovine ka njenom evropskom putu.

O mogućoj provedbi Briselskog dogovora i uvođenju elektorskog sistema izbora te implikacijama na političke odnose u Bosni i Hercegovini razgovaralli smo sa doc. dr Elmirom Sadikovićem sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.

„Elektorski sistem glasanja primjenjuje se u složenim federalnim i decentraliziranim državama poput SAD prilikom izbora u senat i izbora predsjednika. Također, elektorski sistem primjenjuje se i u izboru gornjeg doma francuskog parlamenta. Ovakav sistem glasanja nije nikad u potpunosti demokratski jer se negira osnovni demokratski princip –  jedan čovjek jedan glas, što znači da može biti izabran neko ko ima puno manje glasova. S druge strane jasno nam je koliko je važno rješavanje tog pitanja za Bosnu i Hercegovinu. Imlementacija ove presude nam otvara mogućnost sticanja kandidatskog statusa te se otvara mogućnost pristupa IPA fondovima u ove tri komponente koje nam dosad nisu bile dostupne. S tog stanovišta postoji ta nedoumuci da li ići na taj princip dodatnog uvažavanja tog etničkog koncepta funkcionicanja institucija vlasti i države. Dok s druge strane imate mogućnost da ostanemo u ovakvom stanju pat pozicije stagnacije i izolacije. Najbolje bi rješenje bilo da je BiH jedna izborna jedinica ali to nije moguće i to je svima jasno. Po meni nabolje bi bilo da se predsjedništvo bira iz Parlamenta. Dakle partije koje osiguraju parlamentarnu većinu imenuju članove predsjedništva bez nekog direkntnog izbora. Takvim sistemom izbjegla bi se sva ova priča i mislim da bi takav  sistem bio prihvatljivo rješenje. Predsjedništvo ima značajne ovlasi ali sve poluge moći i odlučivanja  su u rukama stranaka.“

Doc. dr. Sadiković prokomentarisao je i izjave čelnika SDA koji tvrde da se ovim sporazumom stvaraju preduslovi za formiranej trećeg entiteta na teritoriji Federacije.

„Ja se lično ne zalažem za taj etnički princim ali mislim da su te izjave preteške. Mislim da SDA već razmišlja o narednim opštim izborima, priprema teren i vidi prostor da će na taj način privući glasačko tijelo. Poznata nam je ta priča od aprilskog paketa iz 2006. godine. To pitanje se radikalizira i koristi u predizborne svrhe. Formiranje trećeg entiteta je dosta složenije pitanje i usvajanjem ovog rješenje neće se otvoriti put za formiranje trećeg entiteta.  Ovo rješenje nije idealno jer bi ovim sistemom građani Brčko distrikta, bez obzira na nacionalnu pripadnost, izgubili mogućnost izbora članova predsjedništva izizev ukoliko se naknadno ne bi našlo neko rješenje. Međutim, problem sa svim rješenjima u zadnjih 15 godina je što su to sve ad hoc rješenja  koja se u tom trenutku čine kao rješenje ali se nakon izvjesnog vremena pokaže da su ona neodrživa i istorijski potrošena i u konačnići neodrživa.“

Ono što je najtragičnije u čitavoj priči oko implementacije presude Evropskog suda za ljudska prava Sejdić- Finci je to što Briselski dogovor ne predstavlja provedbu odluke suda već  isključivo rješavanje problema trećeg konstitutivnog naroda odnosno davanja određenih garancija da će se u hrvatskim kantonima moći izabrati hrvatski član Predsjedništva BiH s kojim ova presuda faktički nema apsolutno nikakvih dodirnih tačaka. Građane Bosne i Hercegovine u ovim proljetnim danima očekuje nastavak političke sapunice Sejdić- Finci u režiji velikih majstora političkih zapleta Zlatka Lagumdžije, Sulejmana Tihića, Milorada Dodika, Dragana Čovića i pomoćnih scenarista koji će po ko zna koji put izaći pred našu javnost sa osmjehom na licu i saopštiti nam kako su se na današnjem sastanku dogovorili da će se i sljedeće sedmice ponovo sastati i naravno pokušati dogovoriti.