ENG
Dragan Markovina novi lider Dalmacije: Hoćemo antifašistički Split koji neće kamenovati drugačije
Autor/ica 👤Dragan Markovina
Povezani članci
Mislim da postoji ozbiljan fond ljudi koji su tu, ali ih s obzirom na medijsku sliku Splita, kako ga se predstavlja, javnost zapravo ne vidi. Ne radi se o dvije trećine građana, ali riječ je o ozbiljnom broju
Naš kolumnista prof.dr. Dragan Markovina dao je intervju za Slobodnu Dalmaciju kojeg prenosimo u cijelosti.
Razgovarao: Sandro Pogutz
» Što mislite postići na izborima s publikom jazz festivala?
– Izjavio sam to možda malo ishitreno, ali to sam istakao kao metaforu okupljanja ljudi koji žele sasvim drugačiju atmosferu u gradu. Ta atmosfera bi uključivala, prije svega na Splitu 3 i Mertojaku, na onim prekrasnim šetnicama između zgrada, s praznim poslovnim prostorima, da su tamo atelijeri, da se tamo svira nešto što nije dalmatinski šund. Split ima sjajne ambijentalne prostore gdje se turistima, mladim “bekpekerima”, može ponuditi nešto drugačije.
» Ali, oni ne glasaju na lokalnim izborima …
– Mislim da postoji ozbiljan fond ljudi koji su tu, ali ih s obzirom na medijsku sliku Splita, kako ga se predstavlja, javnost zapravo ne vidi. Ne radi se o dvije trećine građana, ali riječ je o ozbiljnom broju.
» Kada ste vi kao grupa to osvijestili i pomislili da tim ljudima možete ponuditi program, kad ste zaključili da postoji ta kritična masa?
– Svi smo mi, neovisno o tome čime se bavimo, ljudi politike. Čovjeka s vremenom počne nervirati što ne može čuti ni pročitati ništa suvislo o rješavanju problema grada. Uvijek se vrte iste dvije-tri priče, Karepovac, istočna obala …, a i to je neosmišljeno. Nitko ne govori ništa konkretno. Ako maknete različite predznake ispred tih ljudi na političkoj sceni grada, ne vidite neku suštinsku političku i ideološku razliku među njima. Nitko se od dežurnih protagonista lokalne političke scene svih ovih prošlih godina nije sjetio ljudi koji su se sada našli na našoj listi, a nude nam ljude koji bez članstva u stranci ne znače ništa.
Stoga smo krajem prošle godine odlučili ući u tu priču, da vidimo ima li interesa, i mogu reći da sam jako pozitivno iznenađen. Naročito nakon prvog našeg medijskog istupa, nakon kojeg mi se javilo puno ljudi i očito postoji potreba da se dogodi nešto drugo u gradu. Ne gajim iluzije da ćemo dobiti 80 posto glasova, ali da se nešto može napraviti, da možemo ući u Gradsko vijeće, s ne znam koliko vijećnika, i da možemo početi mijenjati atmosferu u gradu, mislim da to možemo.
» S izrazitom manjinom nećete moći mijenjati atmosferu u gradu, osim što će biti zanimljivo pratiti vaše istupe na sjednicama GV-a.
– Teško je uopće procijeniti kakvi su ikome realni izgledi. Sve ankete su po meni nevjerodostojne. Split glasa čudno, impulzivno, i tko zna kakvi će biti rezultati na izborima, to doista ne možemo znati.
Grad ipak evoluira
» Ipak, ne mislite li da imena nekih ljudi s vaše liste, s obzirom na već više puta iskazano većinsko raspoloženje u gradu, možda mogu iritirati većinsko glasačko tijelo?
– Ljudi se mijenjaju. Ne mislim na ljude s naše liste, već na građane Splita. Znam mnogo onih koji su 1991. mislili jedno, a nakon 22 godine sasvim drugačije vide stvari koje su se tada događale. Ne mislim da su stavovi kod dobrog dijela ljudi zacementirani. Grad evoluira, društvo evoluira, sve se to mijenja. I bez obzira što većinski Split, kako ste ga nazvali, možda ima neke predrasude prema ljudima s naše liste, ja ih osobno jako cijenim. Kad se vidi što su oni govorili svih ovih godina, volio bih da mi netko kaže u čemu nisu bili u pravu. Vjerujem da grad evoluira i da društvo mora sazrijeti. Živimo u 2013. godini.
» Jedan Kunderin lik iz “Oproštajnog valcera” kaže: “Svatko ima pravo na svoje loše vino, na svoju glupost i svoju prljavštinu pod noktima.” Ljudi reagiraju s netrpeljivošću kad im se, makar u podtekstu, sugerira da su “rudimentarni” i da će ih netko civilizirati. Evo, recimo, jazzom umjesto “dalmatinskim šundom”. Ali su pozitivno reagirali na “svojeg” Keruma…
– Mislim da to nije bio ključni razlog njegova uspjeha. To se, naravno, može i tako iščitati, ali to je manje bitno. Ne mislim da bi itko od njegovih tadašnjih glasača, pa makar oni ne slušali jazz, bio protiv toga da se napokon počne graditi nešto javno nauštrb privatnog. Istočni gradski kotari vape za komunalnom infrastrukturom, da netko konačno istupi i kaže: “Vama treba Dom zdravlja, a ne City Center One.”
Lažna apolitičnost
» Mislim da su stanovnici svih onih rubnih naselja oko City Centra jako sretni što ga tamo imaju…
– Jesu, ali u šoping su mogli i na druga mjesta, ali ispred kuće im je puno bitnije imati osnovnu zdravstvenu zaštitu, imati Dom kulture … Prije 60 godina u svakom selu smo gradili Dom kulture, ambulantu, knjižnicu, kino, a danas kao da je nastupila sveopća regresija.
» Sve to lijepo zvuči, ali znate da se već unaprijed žali budućeg gradonačelnika koji će preuzeti vodstvo zapravo bankrotiranog grada. S kojim novcem biste vi gradili domove kulture i zdravlja?
– To o gradu u stečaju je istina. Zato mi u kampanji i nećemo pričati o nemogućim stvarima. Naravno da svi mi želimo da Brodosplit i Dalmacijavino opstanu, ali Grad, realno, na to ne može utjecati, pa o tome nećemo ni govoriti. A za ovo o čemu pričam, uvjeren sam, uz pomoć države i europskih fondova, budemo li imali kvalitetno osmišljen projekt, možemo dobiti novac. Nije li logično da grad ima službu, ili koristi usluge neke vanjske agencije, za povlačenje novca iz europskih fondova? Za Dom zdravlja možemo dobiti novac, kao i za koncertnu dvoranu ili Zoološki vrt. O tome treba pričati, a ne o kruzerima.
» Što vi kažete na izjavu Tomislava Zaninovića, predsjednika Gradskog kotara Bačvice, koji će se kandidirati za gradonačelnika, i tvrdi da se stvari u gradu mogu rješavati samo na “ispravan i neispravan način”, da to nema veze s politikom. Vi, s druge strane, o svojoj listi kažete da ste svi vi “politički ljudi”.
– Nemojmo se praviti naivni. Ne možeš u istom nastupu, kao što to Zaninović radi, govoriti o apolitičnosti, a onda s jasno političkih pozicija izvrijeđati zalaganje za obnovu Bajamontuše. Dakle, tu se jasno vidi politički podtekst njegova istupa. Mnogi govore da nisu politički ljudi, a godinama izlaze na sve moguće izbore, što je izrazito licemjerno.
» Dakle, kako biste vi opisali svoju političu agendu?
– Kod nas s radi o jednom općecivilizacijskom lijevom pristupu svim pitanjima. To uključuje sve humanističke vrijednosti, jedan otvoreni, moderni grad, u kojemu nema mjestu kamenovanju nekoga tko je drukčiji.
» To, zapravo, ne bi ni smjelo biti političko pitanje …
– Na žalost, to je ovdje političko pitanje i baš zato što živimo u takvom društvu mi smo išli na širu građansku platformu, a ne izravno idejno obznanjenu. Bojim se da je hrvatsko društvo, a posebno grad Split, toliko nezrelo da mu treba jedan evolutivni proces da uopće usvoji ove vrijednosti, pa da tek onda možemo pričati konkretno, o ekonomiji, recimo. A druga stvar je da je leksik svih stranaka – izuzmemo li trenutnu radikalnu desničarsku retoriku šefa HDZ-a, s kojom Karamarko neće stići daleko – popeglan do besmisla. Svi su makli ideologiju iz stranaka ili lista, a to je prevara, laž. Oni svi zapravo zagovaraju radikalnu ideologiju liberalnog centra, nemojmo se praviti da nije tako. Dakle, sustava koji je dominantan u svijetu i koji nitko ne smije dovesti u pitanje.
» On se kao model, samom svojom raširenošću, pokazao najdjelotvornijim, pa se njegova kritika iskazuje kao radikalno ljevičarenje kontra neoliberalnog kapitalizma, umjesto konstruktivne kritike pojedinih njegovih ispoljavanja.
– Da ne ulazimo preduboko u te priče, iako je jasno da sam ja više lijevo, ne slažem se s dobrim dijelom ishitrenih tvrdnji mlade radikalne ljevice. Ali, ono što mene osobno smeta jest da sustav ne dopušta razgovor. Ako smo već za demokraciju, onda se sve može dovesti u pitanje. Zato treba otvoriti raspravu o svemu, pa i o društvenom uređenju. To ne mora biti ono što je već bilo, ali ako može biti nešto bolje od ovog danas, zašto ne?
» S kim biste mogli surađivati u današnjem GV-u?
– Isključimo odmah cijelu desnu grupaciju i ostaje nam nezavisna lista Grabića i Boraske, koji možda nisu imali lošu priču, ali su opterećeni teretom Grabićeve političke prošlosti. S SDP-om bismo mogli surađivati, ali da tamo ima ikakve vizije oni bi sve ove ljude s kojima smo mi razgovarali već prije mnogo godina kontaktirali i isturili ih na vodeća mjesta. Ali, tamo nema vizije i ne vidim nadu da se tamo išta može promijeniti.
Kandidat za gradonačelnika
» Možda imaju “viziju” konkurencije koja bi ugrozila njihova neupitna mjesta?
– S time se mogu i složiti, ali koja je onda poanta imanja stranke? Da imaš jedan krug ljudi koji zadovoljava neke svoje interese, ili da gradiš platformu u korist stranke i nekog programa?
» Možda bi vaša lista i ona Ivana Grubišića mogle postići zanimljivu “sinergiju”. Jeste li razgovarali s njime?
– Nismo, niti vidim potrebu da razgovaramo s njime. Ja sam iznenađen tim fenomenom don Ivana Grubišića. Ne sjećam se nijednog njegovog nastupa u kojem je rekao išta konkretno, niti sam od njega čuo ijednu izjavu koja bi na njegovu stranu mogla povući mene ili bilo koga s naše liste. Ne vidim uopće smisao angažmana don Ivana Grubišića, u njegovim istupima nema loše namjere, ali nema ni konkretnih rješenja ni za što. U Saboru još može nešto deklarativno poručiti, ali ovo u gradu je čisto operativna politika.
» Kako vi mislite da ćete se snaći, kao mladi profesor povijesti, u operativnoj politici, dođete li u tu priliku?
– Operativne mehanizme nitko ne može znati sam od sebe, uvijek ti treba nekoliko mjeseci da se uhodaš, da vidiš kako se novac izvlači za nešto dobro ili loše, kakvi su mehanizmi izglasavanja, tko kome drži leđa, sve te političke igrice … Mislim da to nekome tko razumije stvari nije problem brzo pohvatati. Ja sam puno razgovarao s Tamarom Visković, koja je već bila unutra, i to mi je već puno pomoglo. Ako imaš ideju, ove operativne stvari se brzo pohvataju. Moraš znati što hoćeš, a ne vidim da danas itko u Banovini zna što hoće.
» Vi ste sada istureno lice s liste. Znači li to da ćete biti i kandidat za gradonačelnika?
– Mi svakako imamo namjeru izaći sa svojim kandidatom za gradonačelnika.
» A to ne biste bili vi?
– To sada još ne mogu reći. Bio bi to netko s naše liste, a još razmišljamo da li da idemo s nekim mlađim ili starijim. Vjerojatno će to biti netko mlađi.
» Što je sada, operativno gledajući, vaš sljedeći potez?
– Mi ćemo, nadam se, za najkasnije desetak dana proširiti listu. Kad okupimo te ljude izaći ćemo s njihovim imenima i programom iza kojeg možemo realno stati, a ne obećavati nemoguće stvari. Time bismo zapravo otvorili kampanju.
» Pretpostavljam da ćete tom prilikom nastupiti s nekim svojim “manifestom”?
– Svakako, ma kako to nazvali.
» Možete li nam već sad reći neke njegove točke?
– S pet do deset ključnih tema izašli bismo pred javnost.
» Pretpostavljam da smo već okrznuli neku od njih. Možete li nam reći konkretno?
– Pa, evo, ne vidim nikakav problem u tome da se postojeća željeznička pruga koja vodi preko Kaštela ne produži za jedan kilometer do zračne luke, pa da grad ima željezničku liniju, naročito ljeti, od aerodrome do centra, koja bi bila i gradski metro kojim bi se za petnaest minuta stizalo u centar grada, što je puno izvedivije nego da se čeka dovršenje brze ceste kroz Kaštela. To istodobno dokida i monopole, skuplju naplatu prijevoza, dugo čekanje…
» Dalje? U “Slobodnoj” ste već spomenuli gradnju lučice na Žnjanu …
– Na Žnjanu se može izgraditi cijeli niz lučica, jer ljudi kupuju sve više brodica , a sve je manje prostora. Dakle, ne komercijalna marina.
Nužnost civiliziranja
» Zašto ne kompromis, i jedno i drugo?
– Može, ali tako da komercijalna marina ne zauzme 90 posto prostora te da usput financira gradnju ovih malih vezova.
» Hoćete li na predstojećoj konferenciji za medije istaknuti i kandidata za gradonačelnika?
– Ne znam još.
» Na nedavnoj tribini u kinu “Zlatna vrata” rekli ste da je Split nepodnošljiv za življenje SEnD na što ste pritom mislili?
– Poentirao sam time u jednom malo poetskom govoru, iako je meni, da se ne lažemo, u Splitu prekrasno, ali ja sam bio šokiran scenama kamenovanja ljudi na Rivi, kao i time da je ”normalno” naći kukaste križeve na zidovima, da je ”normalno” da se na utakmici Hajduka i Zenita skandira: “Za dom spremni!”. Na to sam mislio, da se u ovom gradu još nismo kritički osvrnuli na ono što se u njemu događalo devedesetih godina. Ali, što se mene tiče, Split je prekrasan grad za život, iako bi mogao biti još puno bolji. Za početak, važno je prihvatiti neke civilizacisjke zasade, neke stvari koje bi u 21. stoljeću morale biti normalne.
Autor/ica 👤Dragan Markovina
