ENG
DEFINICIJA RATNOG ZLOČINA
Autor/ica 👤Petar Fehir
Povezani članci
Foto: N1
“Kako smo mi mogli počiniti ratne zločine kad tokom rata nismo ni jednog časa prekoračili granicu naše općine?” – pita se, na prosvjednom skupu u Orašju, jedan od čelnika tamošnjih dragovoljaca.
Nedavno pritvaranje pripadnika HVO izazvalo je ne malu političku buru i svakako će poremetiti i onako rovite “dobrosusjedske” odnose Hrvatske i BiH. Za to krivicu snosi i nesnalaženje aktualnog hrvatskog vodstva, koje, tobožnjim čuđenjem i “nerazumijevanjem”, dolijeva ulje na oganj koji nije ni prestao tinjati. Skrivajući se iza EU i NATO-a daju krila lakozapaljivima i ostrašćenima.
Tema im je došla kao naručena, u pripremi ovodanih brzih ekonomskih rješenja kroz tzv. reforme poznate i kao prelijevanje iz Š u P.
A raju teško zapaliti – jebalo majku.
I kao u svakoj dosadašnjoj frci opet iz svojih bunkera iskaču oni za koje smo mislili da se skoro neće pojaviti. Sa svojom jednočinkom o domoljublju, junaštvu i žrtvi.
“Kritička javnost” dijeli se na one koji znaju a prave se ludi, one koji jesu ludi, a prave se da znaju i na one koji se drže neupućeni. Jedno im je, pak, zajedničko. Oni pojam ratnog zločina, prema definiciji Ženeve i Haga doživljavaju i korigiraju na način da je ratni zločin kršenje međunarodnog prava, a koje je počinjeno tokom ratovanja kako slijedi:
– ciljano ubijanje civila hrvatske nacionalnosti
– izglađivanje civilnog stanovništva hrvatske nacionalnosti
– ometanje dopreme humanitarne pomoći hrvatskim selima i gradovima
– masovna bombardiranja hrvatskih gradova
– ubijanje zarobljenika i taoca hrvatske nacionalnosti
– pljačke na zauzetim hrvatskim područjima
– sustavne pljačke hrvatskih kulturnih dobara
– druga masovna ubojstva Hrvata
E sad.
Jel onda bilo u Orašju ratnih zločina?
Autor/ica 👤Petar Fehir
