DEFINICIJA RATNOG ZLOČINA

Povezani članci

• Stjepan Mesić: Mene ni Sabor, ni Vlada ne mogu ukinuti
• Sramna epizoda povijesti
• Pločansko zlatno tele
• Povratak u budućnost preko Vardara
• Feđa Isović: Homoseksualizam i Renesansa
• Izložba Crteži Željke Momirov i Đorđa Arnauta

Foto: N1

“Kako smo mi mogli počiniti ratne zločine kad tokom rata nismo ni jednog časa prekoračili granicu naše općine?” – pita se, na prosvjednom skupu u Orašju, jedan od čelnika tamošnjih dragovoljaca.

Nedavno pritvaranje pripadnika HVO izazvalo je ne malu političku buru i svakako će poremetiti i onako rovite “dobrosusjedske” odnose Hrvatske i BiH. Za to krivicu snosi i nesnalaženje aktualnog hrvatskog vodstva, koje, tobožnjim čuđenjem i “nerazumijevanjem”, dolijeva ulje na oganj koji nije ni prestao tinjati. Skrivajući se iza EU i NATO-a daju krila lakozapaljivima i ostrašćenima.

Tema im je došla kao naručena, u pripremi ovodanih brzih ekonomskih rješenja kroz tzv. reforme poznate i kao prelijevanje iz Š u P.

A raju teško zapaliti – jebalo majku.

I kao u svakoj dosadašnjoj frci opet iz svojih bunkera iskaču oni za koje smo mislili da se skoro neće pojaviti. Sa svojom jednočinkom o domoljublju, junaštvu i žrtvi.

“Kritička javnost” dijeli se na one koji znaju a prave se ludi, one koji jesu ludi, a prave se da znaju i na one koji se drže neupućeni. Jedno im je, pak, zajedničko. Oni pojam ratnog zločina, prema definiciji Ženeve i Haga doživljavaju i korigiraju na način da je ratni zločin kršenje međunarodnog prava, a koje je počinjeno tokom ratovanja kako slijedi:

– ciljano ubijanje civila hrvatske nacionalnosti

– izglađivanje civilnog stanovništva hrvatske nacionalnosti

– ometanje dopreme humanitarne pomoći hrvatskim selima i gradovima

– masovna bombardiranja hrvatskih gradova

– ubijanje zarobljenika i taoca hrvatske nacionalnosti

– pljačke na zauzetim hrvatskim područjima

– sustavne pljačke hrvatskih kulturnih dobara

– druga masovna ubojstva Hrvata

E sad.

Jel onda bilo u Orašju ratnih zločina?