Članovi Predsjedništva BiH novi, stavovi stari

Autor/ica 👤Gordana Sandić-Hadžihasanović 8.10.2018. u 08:38

Povezani članci

Kako su objavili stranački izborni štabovi, Predsjedništvo BiH u mandatu do 2022. godine biće u sastavu – Šefik Džaferović (SDA), Željko Komšić (DF) i Milorad Dodik (SNSD).

Njihove pobjede objavljene su i prije ponoćne konferencije za medije Centralne izborne komisije (CIK) BiH. Na toj konferenciji, njen predsjednik Branko Petrić je saopštio da, nakon obrađenih 43,42 posto glasačkih mjesta, osvojene pozicije izgledaju ovako:

Najviše glasova za bošnjačkog člana je osvojio Šefik Džaferović i to 37,79 posto. Drugi je kandidat Socijalemokratske partije (SDP) Denis Bećirović sa 33,40 posto.

U utrci za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda najveći broj glasova osvojio je Željko Komšić (Demokratska fronta – DF) i to 49,47 posto, dok je Dragan Čović (Hrvatska demokratska zajednica BiH – HDZ) osvojio 38,66 posto.

Za srpskog člana Predsjedništva BiH najveći broj glasova osvojio je Milorad Dodik (SNSD) 55,15 posto, dok je Mladen Ivanić (Partija demokratskog progresa – Savez za budućnost) osvojio 41,98 posto glasova.

CIK: U utrci za Predsjedništvo BiH vode Dodik, Komšić i Džaferović

Koalicija za poštene i fer izbore Pod lupom je potvrdila da, prema podacima kojim oni raspolažu, u Predsjedništvo BiH ulaze Džaferović, Komšić i Dodik.

Tako, ništa se nije desilo od duge, neizvjesne noći nakon provedenih izbora, kako su mnogi predviđali. Bila je to noć u kojoj su, uz objavu pobjede, prije svega Dodik i Komšić, a umjesto Džaferovića govorljivije Bakir Izetbegović (predsjednik SDA), ukratko komentarisali dobijene glasove uz naznake vlastitog djelovanja iz zgrade u Titovoj ulici u Sarajevu.

Milorad Dodik je ponovio stare stavove – zastava entiteta RS u državnom Predsjedništvu, zakletva prvo u Narodnoj Skupštini RS u Banjaluci pa onda u Predsjedništvu u Sarajevu, prva posjeta Srbiji. „Moja pobjeda je čista kao suza čak i ako za Mladena Ivanića glasaju svi muslimani u RS-u”, izjavio je Dodik.

Željko Komšić je bio jasan – saradnja da ali, nema miješanja susjeda – Beograda i Zagreba, u unutrašnje stvari BiH. Kao jedan od prvih poteza je najavio ukidanje Ureda hrvatskog člana Predsjedništva u Mostaru, što je uveo upravo Čović.

“Sve se treba dešavati u Sarajevu”, rekao je Komšić, dodajući da će kao budući član Predsjedništva BiH služiti svim građanima BiH, bez obzira na to kako su glasali”.

Šefik Džaferović je insistirao na tome da je SDA liderska stranka u BiH, dok je Bakir Izetbegović komentarisao izjavu Dragana Čovića, donedavnog kolege iz predsjedničkih odaja, da su Bošnjaci ponovo izabrali hrvatskog člana Predsjedništva.

“U BiH se radi po Ustavu a ne po željama Dragana Čovića. Ni mi Bošnjaci nismo zadovoljni što nas ima 50 posto, a imamo samo trećinu vlasti u ovoj državi”, rekao je Izetbegović, prekidan aplauzima, skandiranjem, ali i vatrometom.

Dragan Čović je izjavio kako je hrvatski narod poslao poruku da je konstitutivan i da je proevropski.

“Žalosti me što Bošnjaci to nisu razumjeli i što su se opredijelili drugačije. Ne mogu Bošnjaci Hrvatima birati legitimne predstavnike, to je put nazadovanja, to nije evropski put”, poručio je Čović.

Za sada se analitičari uglavnom zadržavaju na tome kako će funkcionisati dvojac Dodik – Komšić? Biće to spektakularno, kratko je komentarisao novinar iz Banjaluke Dragan Bursać.

Za sada su izborni rezultati za bh. Predsjedništvo bacili u drugi plan rezultate za državni parlament, entitetske i kantonalne skupštine, te predsjednika i potpredsjednike RS.

Centralna izborna komisija (CIK) će u 14 sati objaviti nove podatke, a prije toga oglasiće se i međunarodni posmatrači izbora.

Birališta na Opštim izborima u Bosni i Hercegovini zatvorena su u 19 sati. Izborni proces, kako je saopšteno na konferenciji za novinare CIK-a, prošao je mirno i bez većih incidenata.

Izlaznost iznosi 53,36 posto građana, u Federaciji BiH 51,25 posto, u Republici Srpskoj 57,30 i Brčko distriktu BiH 46,81 posto.

Nešto preko tri miliona i 300.000 birača u BiH, na izborima je glasalo za 518 nosilaca funkcija. Na kandidatskim listama se nalazilo ukupno 7.947 kandidata.

Birači u BiH su svoj glas dali za tri člana Predsjedništva BiH, 42 poslanika Parlamenta BiH, 98 poslanika federalnog parlamenta, 83 poslanika Narodne skupštine RS, te skoro 300 poslanika deset kantonalnih skupština u Federaciji BiH.

Prema postojećem zakonu, zvanični i konačni rezultati parlamentarnih i predsjedničkih izbora trebali bi biti objavljeni mjesec dana nakon izbora, što znači do sedmog novembra. Od tada bi trebalo početi formiranje novih organa vlasti, ukoliko ne bude već najavljenih blokada, prije svega iz HDZ-a BiH.

U anketama, građani su uglavnom očekivali promjene, kako bi se prije svega zaustavio odlazak mladih, povećala zaposlenost, smanjilo siromaštvo i korupcija. Tek će kompletni rezultati izbora za sve nivoe vlasti pokazati da li birači govore jedno a zaokružuju drugo.

Na nekim glasačkim listićima promjene su već, neozbiljno ili duhovito najavljene, pa su dopisivana imena koja nemaju nikakve veze s BiH – naprimjer, našlo se i dopisano ime njemačke kancelarke Angele Merkel.

RSE