BIRN BiH pokreće kampanju “Stop cenzuri o ratnim zločinima”

Povezani članci

• Početak godine u Kamernom teataru 55, označen premijernim izvođenjem predstave ”MIRNA BOSNA”
• Čulić: Može li Ulica Dušana Vukotića ulaziti u Aleju Gojka Šuška?
• Neophodan iskorak u građansko društvo
• BH novinari: Javni protest Fahrudinu Solaku, direktoru Federalne uprave civilne zaštite
• Statistički podaci u novom izvještaju nevladinih organizacija Jugoistočne Europe pokazuju neravnomjeran napredak prema održivom energetskom sektoru
• Rat generala

Balkanska regionalna istraživačka mreža u BiH (BIRN BiH) pokrenula je kampanju za zaustavljanje cenzure kada su u pitanju ratni zločini i druga teška krivična djela koja se procesuiraju pred pravosudnim institucijama BiH, prenosi agencija Anadolija.

Cilj ove kampanje je zaustavljanje anonimizacije i omogućavanje izdavanje kompletnih audio i video zapisa sa suđenja kako bi se moglo čuti svjedočenje žrtava i svjedoka na televizijama i kako bi građani mogli dobiti sve dokaze ukoliko to zatraže.

Danas započeta kampanja obuhvata potpisivanje peticije preko društvenih mreža i na ulicama Sarajeva.

Glavna urednica BIRN-a BiH Erna Mačkić objasnila je da je takva praksa ranije sprovođena, ali da je Agencija za zaštitu podataka prošle godine u februaru donijela mišljenje da se sve presude i sve optužnice povuku sa web stranica suda i tužilaštva te da se jedino mogu objaviti ukoliko stoje inicijali procesuirane osobe.

“Nema imena i prezimena osobe koja je osuđena zbog ratnih zločina ili za terorizam; samo se navode inicijali. To se ne odnosi samo na imena, već i na nazive gradova, općina, institucija… Naprimjer, općina Livno obilježava se kao općina L., tako da vi ne možete nikad zaključiti šta se dešava i gdje. I ako pratite suđenja koja su javna, uopšte ne možete formirati mišljenje na šta se šta odnosi. Što se tiče audio i video zapisa, objavljuje se prvih deset minuta suđenja, što ne znači ništa, jer u tih prvih deset minuta predstavljaju se stranke i tako dalje. Prođu deset minuta dok riječ dođe na svjedoka”, pojasnila je Mačkić.

Ona je istakla da se radi o selektivnom davanju informacija, te da kampanja ima za cilj sprečavanje upravo toga.

Predsjednica Udruženja “Žene žrtve rata” Bakira Hasečić kazala je da su se više puta obratili sudu, tužilaštvu i resornim ministarstvima. Ona je rekla kako se u presudama ne navode imena oca ili majke procesuirane osobe, jedinstveni matični broj ili ime grada. Ipak, kako ističe, u nekim presudama navodi se nacionalna pripadnost ratnih zločinaca.

“Mi poručujemo Sudu i Tužilaštvu BiH da tražimo da se presude donose pod punim identitetom počinioca ratnih zločina. Ne želimo bilo kakvu cenzuru niti da sud i tužilaštvo gledaju na neke javne interese, jer sud i postoji zbog pravde i istine. Isto tražimo da tužilaštvo na svom portalu objavi optužnice i presude sa punim podacima. To će biti korisno i za buduće generacije, da nam se takvo nešto ne ponovi, a i da neko ko bi uradio takvo nešto, više puta razmisli da li može podnijeti takvu javnu sramotu”, rekla je Hasečić.