Bilo nekad: TITOVO DJELO JE VJEČNO!

Povezani članci

• STRANKINJA I TAKSISTA
• Dobro jutro Mostaru, Sarajevu i Banja Luci
• Što ako se Evropa raspadne
• Analitičari: Birači kaznili „bolesnu“ socijaldemokratiju u BiH
• Državni praznici kao satovi predvojničke
• ČESTITAJMO EVROPI 70 GODINA OSLOBOĐENJA OD FAŠIZMA – 70 GODINA MIRA – U EVROPSKOM GRADU MOSTARU!

Pred vama je predgovor specijalnom izdanju ‘Večernjeg lista’ na dan sahrane Josipa Broza Tita, 8. maja 1980. godine. Nekad popularni ‘Večernjak’, nastao 1959. godine, tada je pisao afirmativno o antifašizmu, da bi nakon 1990. godine, doživio tužnu sudbinu postavši nacionalističko glasilo.

Takav tužni odjek u svijetu nije imala niti jedna smrt u povijesti! 

Razjedinjeni svijet ujedinjuje se za Tita. Stotine delegacija već su stigle ili su na putu u Beograd da bi prisustvovale pogrebu najvećeg sina jugoslavenskih naroda, najvećeg državnika dvadesetog stoljeća. Deseci tisuća brzojava s izrazima sućuti stižu u Jugoslaviju. Sve viđenije ličnosti svijeta – bez izuzetaka – dale su svoje mišljenje o historijskom djelu predsjednika Tita. Nema niti jedne svjetske novine koja nije vijest o Titovoj smrti objavila na naslovnoj stranici, nema tog programa vijesti na radiju ili televiziji koji ovih dana ne počinje vijestima o Titovoj smrti, žalosti u Jugoslaviji, detaljima priprema za posljednji ispraćaj, ali – što je osobito važno – i prikazom dostojanstvene tuge i najčvršće odlučnosti da se nastavi Titovim putem.

Znali smo koliko je Tito ugledan i omiljen u svijetu, ali sva ova tužna pažnja, sva ova izvanredna priznanja, sve ove lijepe i tople riječi koje stižu iz najudaljenijih dijelova svijeta gotovo da nadmašuju sve ono što je rečeno za bilo koju drugu ličnost koja je umrla u dvadesetom stoljeću. Takav tužni odjek u svijetu nije imala niti jedna smrt u povijesti. Koliko je široko suosjećanje svijeta s Jugoslavijom u ovim trenucima pokazuje i popis zemalja koje su također proglasile dane žalosti: na tom je popisu i udaljeni Brazil, koji nije član nesvrstanog pokreta niti je bio među zemljama s kojima je u usporedbi s drugima na međunarodnom planu izvanredno aktivna Jugoslavija imala posebno razvijene odnose. To pokazuje i popis državnika i uglednih ličnosti svijeta, koji će doći na posljednji opraštaj s predsjednikom Titom.

Svi istaknuti predstavnici zemalja svijeta biti će prisutni na posljednjem oproštaju, svi su oni osjetili kakvu historijsku dimenziju ima Titovo međunarodno djelo, djelo koje Tito ostavlja u nasljeđe čovječanstvu. U Beogradu, 8. svibnja 1980. godine, razjedinjeni svijet okupio se na jednom mjestu da oda počast velikanu koji je veliki dio života posvetio upravo gradnji mostova u podijeljenom svijetu u koji je u tome imao izvanredno mnogo uspjeha. Nesvrstani koje je vodio, one koje je poticao u borbi za mir, oni koje je svojim primjerom bodrio da nastave borbu za oslobođenje, došli su u Beograd da mu za to zahvale. Titovo djelo je vječno, to svijet zna i zato ga s toliko poštovanja i tuge i ispraća.

Predgovor specijalnom izdanju ‘Večernjeg lista’ na dan sahrane Josipa Broza Tita, 8. maja 1980. godine, u Beogradu. Sahrani su prisustvovali najviši predstavnici više od 120 zemalja, kao i 200 partija. Direktan prenos sahrane preuzele su televizijske stanice iz više od 40 zemalja.

Protest.ba