BiH ne može biti centralizovana
Povezani članci
BANJALUKA – Nije za očekivati niti da će Srbi otcijepiti RS niti da će je Bošnjaci ukinuti, zaključak je Izvještaja Međunarodne krizne grupe pod nazivom “Bosna: Šta želi RS”.
Evropskoj uniji je u izvještaju preporučeno da jasno kaže da niti podjela Bosne i Hercegovine niti veća centralizacija BiH nisu u skladu sa putom BiH ka EU.
U izvještaju RS pozivaju da prestane prijetiti s referendumom, ukazujući na to da bi insistiranje na referendumu moglo dovesti do katastrofe.
“Flertovanje RS sa referendumom je znak da RS i dalje prijeti stablinosti zemlje i zapadnog Balkana”, navedeno je u izvještaju, upozoravajući da je njegovo sprovođenje moglo zemlju dovesti na ivicu rata. Ističu da je raspoloženje javnosti u RS izraženo ka njenoj nezavisnosti.
“Međunarodna zajednica se već dugo bori sa RS. Kada bi bila data sloboda izbora, mnogi u RS bi izabrali nezavisnost, ali to ne prihvataju ostatak BiH i međunarodna zajednica. RS je preslaba da se sama s tim izbori, a nezavisna RS nikad ne bi bila priznata kao država”, navedeno je u izvještaju uz napomenu da liderstvo RS i dalje odbija sve promjene u BiH koje je provela međunarodna zajednica.
Prijetnju referendumom je, kako je navedeno, uklonila EU kroz lansiranje strukturalnog dijaloga.
“EU je uklonila prijetnju kroz strukturalni dijalog udovoljavajući reformama koje je zahtijevala RS. Proces će biti dug i bolan, ali RS može izboriti promjene samo radeći kroz parlament BiH i Ustavni sud BiH”, navedeno je u izvještaju. Ističu i da RS treba prestati sa svođenjem nadležnosti BiH na puku koordinaciju dva jaka entiteta, što bi, kako smatraju, moglo ugroziti i BiH i RS.
Milorada Dodika, predsjednika RS, pozivaju da radi na kompromisu sa Sarajevom u vezi s izgradnjom institucija i implementiranju važnih reformi, a u jednoj od preporuka ističu da bi Dodik trebalo da se pojavi na komemoraciji u Potočarima povodom genocida u Srebrenici.
“Dodik je najpopulističkiji i najteži lider koji je RS imala godinama, ali i on i njegova partija uživaju jaku podršku, najviše na zapadu RS”, navedeno je u izvještaju.
Ističu da Srbi odbijaju priznanje ratnih zločina iz straha da bi to moglo dovesti do nestanka RS.
U izvještaju je naveden i set preporuka Vladi RS, predsjedniku RS, Narodnoj skupštini RS, EU, te SAD.
Vladi RS preporučuju da ne izaziva bonska ovlaštenja OHR-a i legitimitet državnih institucija. Umjesto pozivanja na referendum, kako je istaknuto, potrebno je raditi na popravljanju osporavanih nadležnosti kroz Parlamentarnu skupštinu i Ustavni sud BiH. Vlada RS bi, kako navode, trebalo da radi na popravljanju odnosa između različitih nivoa vlasti u BiH, te prestati sa podrškom i finansiranjem komemoracija ratnih događaja, a umjesto toga raditi na dodjeljivanjima priznanja ljudima i institucijama koji su spasavali živote tokom rata.
Dodiku preporučuju da promoviše reforme za jačanje vladavine zakona i iskorjenjivanje korupcije, da radi na decentralizaciji RS i da pojača investicije u manje razvijena područja, posebno u izbjegličke zajednice i istok RS. Navode i da bi Dodik trebalo da se obrati parlamentu BiH kao i da se pojavi na komemoraciji u Potočarima.
Parlament RS bi trebalo da, kako je istaknuto, popravi Ustav RS radi ograničenja veta o vitalnom nacionalnom interesu na pitanja od stvarnog interesa, te da ukloni dvojnosti koje Ustavnom sudu RS omogućavaju da donosi zaključke kojima se zaobilazi veto.
EU bi, kako navode, pored stavljanja do znanja da za evropski put nema ukidanja entiteta niti otcjepljenje od BiH, trebalo da nastavi strukturalni dijalog na najvišem nivou.
Istaknuto je da je mišljenje o ulozi međunarodne zajednice i odnosu Srba prema njoj dosta podijeljeno.
“Dio Bošnjaka i međunarodnih posmatrača vjeruju da je međunarodna zajednica posustala, što je Srbima ostavilo prostora da sabotiraju državu, dok dio Srba i dio međunarodne zajednice smatra da međunarodni intervencionizam Srbe drži u stanju ‘bunker mentaliteta'”, navedeno je u izvještaju.
Izlazak iz recesije
U ekonomskom dijelu izvještaja se govori da RS, kao i ostatak BiH, polako izlazi iz recesije. Stoji opaska da je privatizacija “Telekoma Srpske” i Naftne industrije RS dovela do prividnog prospariteta, te da ove privatizacije nisu dovele do daljeg ekonomskog rasta.