BiH: Između Moskve i Brisela

U Bosni i Hercegovini je na sceni izgradnja „policijske države“ u kojoj će biti sigurni samo oni koju sudjeluju u njenoj (raz)gradnji, a ne građani BiH. Analitičari upozoravaju, da je za većinu p(r)ozvanih čelnika iz BiH na sastanak u Brisel „pravi poziv“ trebao uslijediti iz Moskve preko Beograda, da referiraju koliko su i na koji način uspjeli zaustaviti BiH na njenom putu prema članstvu u EU i NATO-u.

IFIMES

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku i Balkanu. IFIMES povodom najavljenog sastanka čelnika bh. političkih stranaka i najviših predstavnika države Bosne i Hercegovine sa zvaničnicima EU u Briselu 1.oktobra 2013.godine analizira aktualna događanja u toj državi. Iz analize „BiH: Između Moskve i Brisela“ izdvajamo najvažnije dijelove.

Poziv na treći sastanak u Brisel 1.oktobra 2013.godine uputio je liderima bh. parlamentarnih političkih stranaka i predstavnicima bosansko-hercegovačkih institucija Štefan Füle, evropski komesar za proširenje i evropsku susjedsku politiku, a povod je predstavljanje kritičkih stavova Evropske komisije u pogledu napretka BiH za 2013. godinu zbog neispunjenja već nekoliko puta dogovorenih obaveza bh. stranačkih čelnika prema EU. EU ponovno čini pogrešku kada je državna pitanja stavila na nivo rasprave čelnika političkih stranaka umjesto na nivo državnih institucija BiH. Većina stranačkih čelnika u Brisel odlazi pod hipotekom počinjenog kriminala i korupcije odnosno sumnji o porijeklu stečene imovine što je zabilježeno i u njihovim briselskim dosjeima. Evropski zvaničnici ovakvim sastancima derogiraju institucije države Bosne i Hercegovine, a istovremeno legaliziraju i legitimiziraju kriminalne strukture, koje simbolizira većina stranačkih čelnika u BiH. Nažalost, BiH ne samo da nije napravila nikakav iskorak odnosno napredak u 2013.godini, nego je ugrozila i dostignuti nivo iz 2012.godine, posebno u oblasti demokracije, vladavine prava, ljudskih prava i međunarodnih obaveza. U fokusu razgovora 1.oktobra 2013.godine u Briselu, pored implementacije presude „Sejdić-Finci“, ocjene realizacije uspostave „Mehanizma koordinacije za pitanja EU“, biće razmatran napredak BiH u oblastima poznatim kao „Politički kriterij“ i „Evropski standardi“. U okviru “Evropskih standarda” posebna pozornost će biti na tzv. sektorskim pitanjima, pitanju policije te pitanjima iz oblasti „pravda, sloboda i sigurnost“. Bez rješenja presude „Sejdić-Finci“, Bosna i Hercegovina će ostati bez korištenja IPA fondova i biće joj uskraćena politička, finansijska kao i svaka druga pozornost.

Imajući u vidu ranije zamjerke Evropske komisije[1] iz 2012.godine, da se unutar institucija BiH za provođenje zakona dešavaju nedopustivi propusti i slabosti, a da je Bosnu i Hercegovinu u 2013.godini obilježila zloupotreba sigurnosnog sistema, odnosno nezakonita hapšenja, ilegalna praćenja građana i nezakonita prisluškivanja od strane SIPA-e, kao upravne jedinice Ministarstva sigurnosti BiH, očekuju se oštra upozorenja Evropske komisije i moguće poduzimanje mjera prema institucijama i pojedincima. Predstavnici Evropske komisije posebno su izrazili zabrinutost zbog saopćenja Tužiteljstva BiH u dva navrata u 2013.godini, odnosno Glavnog tužitelja BiH Gorana Salihovića, koji je javno rekao da neće popustiti političkim pritiscima i to prvi puta kada je uhapšen Šemsudin Mehmedović, zastupnik u Parlamentarnoj skupštini BiH kada su direktor SIPA-e Goran Zubac i ministar sigurnosti BiH Fahrudin Radončić tražili da se odredi pritvor i podigne optužnica protiv zastupnika u Parlamentu BiH Mehmedovića. Više u analizi objavljenoj 30.07.2013.godine „BiH: Hapšenja u funkciji tektonskih promjena na političkoj sceni“  te kada se Glavni tužitelj javno suprotstavio pritiscima koji su dolazili iz Parlamenta BiH i pokušajima podčinjavanja rada Glavnog tužitelja BiH Parlamentu BiH. Ponovni pritisak na Glavnog tužitelja BiH Gorana Salihovića vrši direktor SIPA-e Goran Zubac nedavno podnoseći neosnovanu disciplinsku prijavu protiv Glavnog tužitelja BiH Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV). Glavni tužitelj Salihović nalazi se pod snažnim pritiscima, pomoću kojih se pokušava prisiliti i/ili disciplinirati da radi u interesu određenih političko-kriminalnih struktura ili da podnese ostavku na tu funkciju. Analitičari smatraju, da je Glavni tužitelj BiH izabrao treći put, a to je da se suprotstavi svim pritiscima i da započne sa procesuiranjem političko-kriminalnih struktura uključujući i neke ministre u Vijeću/Savjetu ministara BiH i uposlenike SIPA-e. Zbog toga će se pritisci i pokušaj javne diskreditacije Glavnog tužitelja BiH i dalje nastaviti. S tim u vezi u Evropskoj komisiji su sa najvećom pažnjom zabilježili i informacije objavljene u tjedniku „Slobodna Bosna“, da je Ministarstvo sigurnosti BiH i njegova upravna jedinica SIPA-e, pripremala, odnosno priprema hapšenje Glavnog tužitelja BiH. Nakon niza tekstova objavljenih u „Slobodnoj Bosni“ o zloupotrebama u sigurnosnom sektoru, posebno ministra sigurnosti BiH i direktora SIPA-e, analitičari opravdanim postavljaju pitanje, da li se podmetnuti požar u redakciji tjednika „Slobodna Bosna“ u Sarajevu može dovesti u vezi sa pisanjem „Slobodne Bosne“ o zloupotrebama unutar sigurnosnog sistema odnosno ne isključujuće se mogućnost uključenosti pojedinaca iz policijsko-sigurnosnog sektora u podmetanje ovog požara. Ovakva pitanja nisu bez osnova, jer smo i ranije upozoravali da su na udaru „neposlušni“ mediji i da se prisluškuju novinske redakcije vodećih neposlušnih medija u Sarajevu od strane SIPA-e, kao upravne jedinice Ministarstva sigurnosti BiH. Dok mediji u BiH upozoravaju na skandalozne zloupotrebe u sigurnosnom sistemu i SIPA-i, za to vrijeme kontraverzni ministar sigurnosti BiH Fahrudin Radončić pruža snažnu podršku svojim podčinjenim direktorima, odnosno nije poduzeo nikakvu akciju, da se ovakvo stanje prekine, što osnovano potvrđuje duboku involviranost ministra sigurnosti u zloupotrebe sigurnosnog sistema.

U Bosni i Hercegovini je na sceni proces izgradnje „policijske države“ u kojoj će biti sigurni samo oni koju sudjeluju u njenoj (raz)gradnji, a ne građani BiH.

Analitičari upozoravaju, da je za većinu p(r)ozvanih čelnika iz BiH na sastanak u Brisel „pravi poziv“ trebao uslijediti iz Moskve preko Beograda, da referiraju koliko su i na koji način uspjeli zaustaviti BiH na njenom putu prema članstvu u EU i NATO-u.

Prema dostupnim informacijama sigurnosni sistem BiH na čelu sa ministrom sigurnosti BiH će u nastupajućem periodu, a posebno u izbornoj 2014.godini nastaviti kršiti zakone BiH i koristiti se sredstvima i metodama karakterističnim za autokratske i diktatorske režime kako bi uspjeli (o)vladati političkom scenom u BiH. Nastavit će se hapšenja, nezakonita privođenja, ilegalna praćenja, nezakonita kontrola komunikacija odnosno nastavit će se sa kršenjima temeljnih međunarodno zagarantiranih prava i sloboda građana BiH. U te procesu će biti uključeni i mediji, koji imaju političko-kriminalni background.

Međunarodni institut IFIMES smatra, da je zbog postojeće teške i zabrinjavajuće situacije u sigurnosnom sektoru u BiH ozbiljno doveden u pitanje i postojeći bezvizni režim za građane BiH. Nedavna odluka Evropskog parlamenta, kojom se omogućava ponovno aktiviranje viznog režima u pozadini skriva izvještaje vodećih obavještajnih službi, koji ukazuju na stanje u policijsko-sigurnosnom sistemu BiH i činjenicu da ključnu ulogu u sigurnosnom sektoru imaju pojedinci koji su povezani sa kriminalnim strukturama ili su čak i sami nosioci kriminala.

Pripreme za najavljeni sastanak u Briselu je pokušao realizirati šef delegacije Evropske unije u BiH i specijalni predstavnik EU ambasador Peter Sorensen. Posebno će biti interesantno na koji će način funkcionirati „Mehanizam koordinacije“, jer je za BiH najvažnije da svi predstavnici BiH nastupaju zajednički i usuglašeno, što je još uvijek i najveći problem za BiH, imajući u vidu politiku koju sprovodi Republika Srpska, po nalogu iz Moskve ali i čelnici iz drugih etničkih zajednica, koji aktivno surađuju u tom projektu

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je prilikom susreta sa ministrom vanjskih poslova Rusije Sergejem Lavrovom, prilikom posjete Moskvi februara 2013.godine, prenio stav u vezi članstva BiH u NATO-u: “Naša politika zasniva se na tome da ne možemo da podržimo bilo kakve političke odluke uskog kruga ljudi, već se traži da se o tome izjasni narod na referendumu”, te da je ovaj stav poznat i NATO-u.

Političke stranke u BiH u svom djelovanju su vrlo slične jedna drugoj. Nije moguće izvršiti jasnu klasičnu podjelu među političkim strankama na stranke desnice, ljevice ili centra. Koliko su stranke međusobno slične govore i ocjene, da u primjeru da glasate za Hrvatsku demokratsku zajednicu (HDZ) i/ili Savez za bolju budućnost (SBB) je isto kao da ste glasali za Dodikov Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

Iako je najavljivan kao „spasitelj“ za BiH ambasador EU Peter Sorensen ne može sprovoditi nezavisnu i autentičnu politiku EU, jer je povezan i pristran prema hrvatskoj politici u BiH zbog svojih porodičnih veza kao i privatnih odnosa i redovnih nezvaničnih susreta i druženja koje ima sa HDZ-ovim prvacima Draganom Čovićem i Vjekoslavom Bevandom. Izvještaje ambasadora Sorensena, koje šalje u sjedište EU u Briselu treba uzeti sa rezervom, posebno izvještaje koje šalje evropskom komesaru za proširenje Štefanu Füleu, kojeg je (ne)svjesno „uvukao“ u priče u BiH i stvaranju trećeg entiteta.

Analitičari smatraju, da EU i Evropska komisija treba, da najozbiljnije pristupe trenutnoj političkoj situaciji u BiH, koja se sve više nalazi pod uticajem i kontrolom zvanične Moskve. Sigurnosno-obavještajni sistem u BiH uz podršku određenih političkih lidera iz BiH, sprovodi najbeskrupuloznije aktivnosti kako bi udaljili BiH od euro-atlantskih asocijacija i predstavlja najjači oslonac protivnika EU i NATO-a, kroz aktivnosti izazivanja političkog i sigurnosnog kaosa u BiH. Zbog toga bi prvi korak EU trebao biti sankcioniranje čelnika bh. političkih stranaka kroz uvođenje viza kao i uvođenjem viza za sve državne i entitetske zvaničnike Bosne i Hercegovine zbog njihovog opstruiranja i neizvršavanja već nekoliko puta dogovorenih obaveza, a ne kažnjavanje građana BiH ponovnim uvođenjem viza.

Inicijativa ministra vanjskih poslova Crne Gore Igora Lukšića o Zapadnobalkanskoj šestorci predviđa formiranje parlamentarne skupštine i zajedničke balkanske policije šest država (Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Makedonija i Albanija). Uzimajući u obzir nedavni sastanak ministara unutarnjih poslova BiH, Srbije i Crne Gore u Sarajevu jasno je da „Transverzala Moskva-Beograd-Podgorica-Banja Luka-Sarajevo“ intenzivno radi na terenu. Rezultat rada „transverzale“ je i najavljeno osnivanje policijskog centra u Trebinju i pokušaj stvaranja zajedničkog balkanskog parlamenta i policije, a to znači zauvijek udaljavanje od EU. Analitičari su i prije upozoravali da režim Mila Đukanovića u Crnoj Gori nikada nije imao iskrene namjere za članstvom u EU i NATO-u nego se radilo i još uvijek radi o tzv. politici „blefiranja“.

Međunarodni institut IFIMES smatra, da ukoliko EU ne korigira svoju politiku i dalje nastavi sa neproduktivnom i nejedinstvenom politikom prema BiH i regiji zvanični Brisel doživjet će poraz, a ostatak regije biće prepušten „zagrljaju“ zvanične Moskve.