Bajtal: Pitanje odgovornosti može pokrenuti samo pravna država, što kod nas nije slučaj, jer smo stranačka država

Povezani članci

• Što (ni)je rekla Angela Merkel
• Samoubojstvo riječima
• Ršum, tugo moja
• Mesić: Ovi galamdžije možda bi lustrirali posmrtno i Tuđmana, tko zna?
• ŽMBiH uputila zahtjev za ispitivanje povrede Zakona o ravnopravnosti spolova BiH
• Dupli vođa

Kriza vlasti u FBiH se mogla očekivati. Imali smo skupinu od tri strane, od koje su dvije stari partneri, koji su nas doveli u ovakvo stanje, a sa druge strane imamo novu figuru, novu stranku koja je pokušala unijeti novine, promjene, racionalni moment u politiku. Stranku koja je pokušala izvesti na čistac neke stvari prijedlogom ulaska ekonomske policije u preduzeća u kojima stvari ne stoje najbolje. Tome se odmah javio otpor, istakao je u razgovoru za Vijesti.ba prof. dr. Esad Bajtal, politički analitičar.

VIJESTI.BA: BiH juče je bila u centru svjetske pažnje. Kako ste doživjeli posjetu pape Franje Sarajevu, te poruke koje nam je uputio?

BAJTAL: Prije svega, dolazak pape je misija mira i kulture, posjeta dobre volje. Svi superlativi se mogu sabrati u jučerašnju posjetu, koja ima civilizacijsku, kulturološku i ljudsku vrijednost, pogotovo za ove prostore i ovo vrijeme, u kojem živimo i čiji smo sudionici. Prekršio je protokol i rukovao se sa dječicom i osobljem aerodroma u Sarajevu, a time je poslao poruku daleko dublju od bilo kakve riječi “ovo su ljudi, ja se pozdravljam sa ljudima, a ne samo sa protokolom, ne samo sa zvanicama, poštujem sve i meni su svi isti”. To je velika poruka za ovu zemlju, gdje imamo stalne etno i klero napetosti. Poruka je da smo svi isti, da svi ljudi jednako vrijede.

VIJESTI.BA: Iz BiH juče su otišle jako pozitivne slike, brojni svjetski mediji izvještavali su o papinoj posjeti Sarajevu. No, pojedini su mu “zamjerili” zato što nije govorio o genocidu, a neki zato što nije posebno govorio o položaju Hrvata u BiH. Treba li to problematizovati?

BAJTAL: Papa u BiH nije došao da govori o genocidu, niti da govori o položaju ovih ili onih. Papa je došao da se postavi ljudski i ravnopravno prema svima, te da kaže da se više ne sudaramo, da zaboravimo tamne oblake, misleći na rat, koji su se razišli, te da krenemo drugim, ljudskim putem. Došao je u ljudsku posjetu da nam poruči da smo svi jednaki i jednako vrijedni. Rukovanjem sa običnim ljudima odrekao se sopstvene veličine. Mislim da nema potrebe to problematizovati. Naravno, mediji imaju svoje razloge, strukture i ideologije koje stoje iza njih da sve relativiziraju i dovode u pitanje. U to ne treba ulaziti. Papina posjeta zaista ima svoju dubinu, širinu, svoju ljudsku, civilizacijsku, kulturnu i svaku drugu vrijednost.

VIJESTI.BA: BiH bi u julu trebalo da ugosti i njemačku kancelarku Angelu Merkel. Šta možemo očekivati od ove posjete?

BAJTAL: Angela Merkel je jedna figura sa specifičnom težinom u političkom smislu riječi, sa vrha Evrope, strašno razvijene Njemačke, koja je mnogo pomogla BiH i u ratu i nakon rata. To treba poštovati i iskazati svaki oblik dobre volje. Mislim da Merkelova ne dolazi slučajno, pretpostavljam da je njena posjeta na tragu inicijative koje su pokrenule Njemačka i Velika Britanija. Takođe pretpostavljam da bi mogla provjeriti šta se u međuvremenu dogodilo, da li su se stvari pomijeraju naprijed, te da eventualno da nove preporuke.

To su moje pretpostavke, ali ne znam šta je zaista na sceni. U svakom slučaju, ne vjerujem da tako ozbiljna figura u BiH dolazi turistički. Želio bih da dođe sa dobrom voljom da pomogne ovoj zemlji da konačno čvršćim korakom krenemo na put evroatlantskih integracija, te na taj način nađe okvir života koji će biti mirniji i perspektivniji.

VIJESTI.BA: Kako komentarišete najaktuelniju krizu vlasti u FBiH, prouzrokovanu izlaskom DF-a iz parlamentarne većine?

BAJTAL: Nažalost, to nije ništa novo. Kriza se mogla očekivati. Imali smo skupini od tri strane, od koje su dvije stari partneri, koji su nas doveli u ovakvo stanje, a sa druge strane imamo novu figuru, novu stranku koja je pokušala unijeti novine, promjene, racionalni moment u politiku. Stranku koja je pokušala izvesti na čistac neke stvari prijedlogom ulaska ekonomske policije u preduzeća u kojima stvari ne stoje najbolje. Tome se odmah javio otpor. To je očekivano.

Kako da se DF dogovori o promjeni stvari sa onima koji su nas doveli u situaciju u kojoj jesmo, sa onima koji su 20 godina izrađivali takvo stanje – jadno, siromašno, gladno, nezaposleno… DF se našao u procjepu da ispuni svoja obećanja, koja ne može ispuniti, jer ga partneri ne prihvataju u tom smislu, i da time što izlazi iz vlasti izgubi očekivanja svojih glasača. U tom procjepu je nezgodno i nezahvalno biti, ali izgleda da je to cijena morala, ako ga uopšte ima u političkim vodama ove zemlje.

VIJESTI.BA: Smatrate li da će se SDA i HDZ BiH odlučiti za novog koalicionog partnera, ili je pak moguć neki kompromis sa DF-om u konačnici?

BAJTAL: Koalicioni partner SDA i HDZ BiH može biti svako ko će pristati da ispuni sve ono što ove dvije stranke traže. Da li će DF pristati na neku vrstu kompromisa, te da li su SDA i HDZ BiH spremne da učine kompromise da se DF može u tom kompromisu nadati ispunjenju vlastitih zahtijeva, koji idu u pravcu promjena, pitanja su koja sada stoje pred nama. Čini mi se da sam bliži sumnji da je to moguće, odnosno da bi izlazak iz vlasti mogao ostati posljednji potez, mada u politici nikada ne možete biti sigurni 100 posto.

VIJESTI.BA: Hoće li se ova kriza reflektovati na državni nivo vlasti i eventualno ugroziti pomake ka EU?

BAJTAL: Državni nivo vlasti trebalo bi da kontroliše međunarodna zajednica. Imajući u vidu inicijative o kojima smo govorili na početku razgovora, čini mi se da se državni nivo vlasti drži pod kontrolom, vidljivom ili nevidljivom presijom.

Prelijevanje krize sa federalnog nivoa na državni nivo odgovaralo bi svima onima koji nisu spremni polagati račune, svima koji su ovu zemlju doveli do toga da bude država sa najmanjom kupovnom moći u Evropi, da spada u 13 najjadnijih zemalja svijeta, da ima ogroman procenat nezaposlenosti, da Sarajevo bude skuplji grad od Amsterdama, da 80 posto mladih želi da ode jer ovdje ne vide perspektivu.. Dakle, njima ne odgovara promjena, jer svaka promjena koja bi rješavala ova pitanja morala bi se baviti i pitanjem zašto je do toga došlo, odnosno pitanjem odgovornosti onih koji su nas doveli u ovakvo stanje. Pitanje odgovornosti može pokrenuti samo pravna država, što kod nas nije slučaj, jer smo stranačka država. Ovdje su stranačko – interesne igre koje nemaju nikakve dobre veze sa javnim dobrom, javnim i građanskim interesima.

Razgovarala: Nevena Šarenac

(Vijesti.ba)