Aktivisti regiona u akciji za poštovanje Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja

Povezani članci

• Pogled u prazno
• Ni manje zlo ne mora biti dobro
• Slavo Kukić: Mogherinijevo glorificiranje bh „postignuća“ je dokaz evropskoga egoizma, licemjerstva i ciljanih laži
• POD SRUŠENIM LJESTVAMA, na plus 40
• Bandićeva ofenziva
• Simbol građanskih protesta Muharem Hindić Mušića tvrdi: Policija me tukla

Jučer je u većim gradovima regiona održan protest protiv nesprovođenja Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja. Protesti su održani u Sarajevu, Banja Luci, Bihaću, Mostaru, Beogradu, Čačku, Kruševcu i Zagrebu. Protesti u Velikoj Kladuši nisu organizovani, ali je jedna sugrađanka na simboličan način dala podršku ovoj akciji.

Piše: Jelena Paunović

Jučerašnje simbolično okupljanje, sa ciljem ukazivanja na problem napuštenih životinja, organizovali su aktivisti putem Facebooka. Ovo je prvi put da se u našem regionu organizuje ovako nešto. O krajnje lošoj situaciji sa napuštenim životinjama, razgovarali smo sa učesnicima i suorganizatorima iz Banja Luke, Zagreba, Bihaća, Sarajeva, Mostara i Beograda.

Demirača: Građani Banja Luke pomažu koliko mogu

Nešto više o stanju sa napuštenim psima u Banja Luci, današnjim protestima i načinu rješavanja problema rekla nam je aktivistica Suzana Demirača iz Banja Luke.

„Na mirnim protestima u Banja Luci protiv zlostavljanja životinja i nesprovođenja Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja se okupilo 50-ak građana sa svojim ljubimcima. Iskreno govoreci, situacija sa napuštenim životinjama je losija iz dana u dan.

Zakon o zaštiti i dobrobiti zivotinja u RS se ne razlikuje mnogo od Zakona u FBiH. U većim gradovima zlostavljanja nisu učestala kao u ruralnim naseljima. Banja Luka nema toliki problem sa psima lutalicama, kao što je to sličaj u Sarajevu. Mi imamo higijeničarsku službu koja po pozivu (ili bez) sklanja pse sa ulica i odvozi ih u banjalucki azil, u kojem se trenutno nalazi oko 270 pasa. Veliki broj građana se trudi da pomogne koliko ko može. Po pitanju zlostavljanja, rekla bih da se Banja Luka još i dobro drži u odnosu na ruralna područja gdje se svašta dešava. O tim stvarima se samo priča, ali slabo šta i radi.

Najveći problem predstavljaju neodgovorno vlasništvo, trovanje i usmrćivanje vatrenim oruzjem. Na području Banja Luke djeluju tri udruženja za zaštitu životinja kao i samostalni aktivisti. Mi se zalažemo za sterilizacije/kastracije životinja (i napuštenih i vlasničkih), pooštravanje kazni za neodgovorno vlasništvo i zlostavljanje (ili kažnjavanje uopšteno!), za čipiranje i registraciju vlasničkih pasa.

U konačnici i sam narod, ali i vlast, moraju da otvore oči shvate da životinje nisu krive sto su na ulicama. Krivi su neodgovorni vlasnici i činjenica da isti mogu da rade sta žele i prođu nekaznjeno“.- izjavila je Suzana Demirača.

Trivić: Situacija u Srbiji je očajna

Organizator mirnih protesta u Beogradu je bila organizacija NOPA. O stanju sa napuštenim životinjama, protestima i mogućim rješenjima nešto više nam je rekla Kosovka Trivić, aktivistica NOPA-e Beograd.

„Odaziv građana na današnji protest je bio solidan. Oko 500 ljudi je potpisalo peticiju za izmjenu i poštovanje Zakona o dobrobiti životinja kao i peticiju za osnivanje policije za životinje. Mislim da je protest bio uspješan jer je bilo više ljudi nego do sada. Prijatno nas je iznenadila i velika zainteresovanost građana da se informišu o ovom problemu. Govore ovaj put nismo održali jer smo čekali čelnike da se pojave ali oni to nisu uradili. Nadam se da će naredni protest proći sa manje propusta.

Generalna situacija sa napuštenim životinjama u Srbiji je očajna. Većina građana životinje ne smatra živim bićima. U Beogradu je isto kao i u drugim gradovima. Sve je više rasnih pasa i mačaka na ulici. Uzrok tome je neodgovorno vlasništvo sa jedne, kao i neprovođenje Zakona sa druge strane.“ – naglasila je Trivić

(http://www.facebook.com/photo.php?fbid=503227429714337&set=a.109579382412479.5550.109306665773084&type=1&theater)

Pejović: Zakon životinje štiti formalno

Naša sagovornica iz Zagreba je bila aktivistica Olja Pejović. Iako smatra da je Hrvatska daleko napredovala u odnosu na situaciju u BiH, prema njenom mišljenju i u Hrvatskoj se životinje štite samo formalno.

„Situacija sa napuštenim životinjama u Hrvatskoj nije bas sjajna, ali je ipak bolja u odnosu na ono što se dešava u BiH. Ako ćemo upoređivati, Hrvatska i nije toliko loša. Doduše, ima sad aktuelnih trovanja i stavljanja žileta u kobasice za pse, ali u usporedbi sa BiH i Srbijom- dobro je.  Odazivom građana nismo pretjerano zadovoljni, ali obzirom da je ovo bilo okupljanje ljubitelja životinja u svim većim gradovima regiona, drago nam je da smo i mi dali svoj mali doprinos.

U Hrvatskoj postoje zakoni koji samo formalno štite životinje. Kao i u ostalim zemljama regiona, problem je nedosljedno provođenje postojećih zakona. Ipak, zahvaljujući mnogim inicijativama čini se da neki pomak ipak postoji. Tražili smo reformu veterinarske inspekcije, pooštravanje kazni za zlostavljanje ili napuštanje životinja, dosljednu primjenu zakona i podzakonskih akata. Svejesni smo činjenice da se ništa neće promijeniti preko noći, te da je ovo borba koja će još trajati.“- pojasnila nam je.

Rosić: U Bihaću smo svi dobro organizovani

Mirni protesti su danas održani i u Bihaću. Naš sagovornik je bio gospodin Senad Rosić predsjednik udruženja Spas.

„Prezadovoljan sam današnjim odzivom građana i volontera koji su danas na ulicama Bihaća željeli ukazati na problem našuštenih životinja. Bilo nas je preko 50. Posebno mi je drago što je okupljanje prošlo bez ijednog incidenta. Kako sam upoznat šta se radi /ne radi/ u drugim gradovima u regiji, mogu vam reći da mi nemamo ekstremnih slučajeva vezanih za okrutnost nad životinjamai lošu organizovanost volontera. Naime, kako je na čelo Općine došao novi načelnik Emdžad Galijašević, nama je baš dobro krenulo, a ja kao njegov prijatelj imam „odriješene“ ruke što se tiče upravljanja azilom i brige oko pasa na ulici. Dobro smo organizovani, a imam veliki broj volontera na koje se mogu osloniti u svako doba. Za svaku pohvalu je i nedavno pokrenuti projekat popisa pasa u vlasništvu. U bihaćkom azilu se trenutno nalazi 250 pasa, dok ih na ulicama ima blizu 2 000. Iako se ta brojka čini velikom, uvjeren sam da ćemo zajedničkim snagama riješiti i taj problem.“- izjavio je Rosić.

Etterle: Zlostavljanje životinja je svakodnevni prizor u Sarajevu

Naša sagovornica u Sarajevu je bila aktivistica i veliki altruista Sanela Kotorić Etterle. Zahvaljujući njenom trudu i nesebičnom radu, sa ulica Sarajeva je spašen veliki broj pasa i mačaka.

„Zlostavljanje nad životinjama se svakodnevno dešava svuda u svijetu. Bez obzira na sve grozote koje zahvaljujući Facebooku gledamo svakodnevno, čini se da je ipak najgore kada se teški oblici nasilja nad životinjama dešavaju baš ovdje u Bosni, nama pred očima. U začaranom krugu nerada vlasti, nesprovođenja Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja, velika odgovornost leži i na samim građanima koji ne žele razumjeti suštinu problema. Drago mi je da su se danas okupili aktivisti u i Sarajevu, te konačno javno rekli ko je tačno odgovoran za situaciju koju imamo. Nadam se da ćemo češće organizovati i mirna okupljanja i info štandove kako bi što više građana bilo upoznato sa uzrokom a ne samo posljedicom problema.

Inače, Sarajevo i problem napuštenih životinja je posebna priča. U Sarajevu se svaki dan dešavaju razni oblici zlostavljanja: od onih na ulici do onih u prihvatilištima. Krajnje je vrijeme da za sve to nadležni i odgovaraju a da se patnja pasa zaustavi“.- rekla je Etterle izrazivši nadu da će se stvari promijeniti.

Borba se nastavlja

Da li će svjesni i savjesni pojedinci uticati na nadležne da konačno počnu raditi svoj posao ili ne, ostaje da se vidi. U međuvremenu, surova borba aktivista i nemarnih vlasti se nastavlja.