Zastupnici u EP-u pisali Borellu i Schmidtu: RS i srpski nacionalisti rizikuju novi balkanski rat u BiH i zapadnom Balkanu

Izdvajamo

• Glasanje koje je predviđeno u Skupštini RS ima potencijal ugrožavanja stabilnosti BiH i regije, Dejtonskog mirovnog sporazuma, kao i perspektive zemalja i cijelog Zapadnog Balkana za pristupanje EU. Stoga apeliramo na OHR i EU da izdaju snažno zajedničko saopćenje u kojem će se glasanje oštro osuditi, kao i proglasiti nezakonitim. Nadalje, vjerujemo i očekujemo da će u narednoj sedmici EU i OHR iskoristiti sav mogući diplomatski utjecaj, a na kraju i bonska ovlaštenja OHR-a, kako bi nacionalističke snage u političkom vodstvu RS dovele razumu.

Povezani članci

• Heni Erceg: Ubijanje knjige
• Odgovornost i sloboda medija u BiH – Zašto je neophodno skinuti “ružičaste” naočale?
• Šta bi rekao rahmetli Samaranč?
• Karta za rat košta 100 eura: Više od 210 građana BiH na ratištima u Siriji i Iraku
• Sanjam kako se vraćam kući u Prijedor
• Hapšenja kriminalaca u centru Sarajeva

Foto: AFP/F.Florin

“Predstojeći izbori u Parlamentu RS-a imaju potencijal da naškode miru u Bosni i Hercegovini i regiji Zapadnog Balkana u cjelini. EU i OHR moraju pojačati svoje napore kako bi održali teritorijalni integritet BiH i trebali bi biti jasni o posljedicama za predsjednika RS-a, Dodika, SNDS i političko vodstvo RS-a ako nastave sa svojom opasnom secesionističkom agendom. Konkretne mjere, uključujući sankcije i korištenje bonskih ovlasti, moraju se uzeti u obzir ako se ova kršenja Daytona nastave”, izjavila je europarlamentarka Tineke Strik. 

Osam članova Evropskog parlamenta uputilo je danas pismo šefu vanjske i sigurnosne politike Evropske unije Josepu Borrellu i Visokom predstavniku u BiH Christianu Schmidtu pozivajući ih da reaguju na previranja u BiH i zaustave Milorada Dodika.

Njihovo pismo prenosimo u cijelosti:

“S najvećom zabrinutošću pratimo najnoviju eskalaciju napetosti u Bosni i Hercegovini (BiH). To se posebno odnosi na nedavne konkretne korake ka otcjepljenju Republike Srpske (RS), koje je poduzelo nacionalističko političko vodstvo entiteta RS, a praćeni eskalirajućom militarizacijom policijskih postrojbi RS-a i njihovim vojnim vježbama s postrojbama iz susjedne Srbije.

Političko okruženje u BiH posljednjih godina, a još više u posljednjih nekoliko mjeseci, karakterizira porast tenzija zbog neustavnog, nelegitimnog pokušaja blokiranja svih institucija na državnoj razini koje je poduzeo uglavnom srpski član tročlanog Predsjedništva Milorad Dodik. Glasanje u dotičnom entitetu, odnosno Skupštini RS-a, najavljeni za sljedeću sedmicu, nemaju presedana i, unatoč tome što su nezakoniti i neustavni, te krše Dejtonski sporazum, imaju potencijal stvoriti konkretne osnove za vodstvo RS-a ka njihovom secesionističkom agendom i time ugroziti stabilnost, pa čak i mir na cijelom Zapadnom Balkanu. Ako se nastavi, tenzije će rasti i doći će do oružanog sukoba u drugim područjima i drugim zemljama Zapadnog Balkana.

Glasanje predviđeno za sljedeću sedmicu u Skupštini Republike Srpske tiču ​​se neustavnog povlačenja pristanka na formiranje Oružanih snaga BiH, Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća (VSTV) i Uprave za indirektno oporezivanje (UIO BiH). Takvi glasovi nedvojbeno krše temeljne pravne strukture na kojima počiva BiH, uključujući njezin ustav i Dejtonski mirovni sporazum. To su izravne prijetnje miru u Bosni i Hercegovini i regiji Zapadnog Balkana u cjelini.

Budući da gore navedene saglasnosti proizlaze iz glasova Federalnog parlamenta BiH, odnosno na odgovornoj državnoj razini, Skupština nijednog entiteta, u ovom slučaju Republike Srpske, nije u nadležnosti da povuče bilo koji akt o pristanku, čineći glasanje pravno ništavim. Predviđeno glasanje stoga bi predstavljalo još jednu provokaciju, ali bi nesumnjivo potaknulo nositelje funkcija i političke čelnike RS-a.

Štoviše, s obzirom na sličnosti sa događajima iz 1992. godine, neposredno prije izbijanja rata u Bosni i Hercegovini i s obzirom na složen politički ambijent BiH, vrlo je vjerojatno da će dijelovi stanovništva reagirati na činjenicu da se takvi glasovi ne bi trebali održati, te da neće postati prihvaćeni pravno ili politički. Takvi bi glasovi mogli izazvati previranja.

Riječ “rat” nikada se nije tako često i široko koristila na cijelom Balkanu kao posljednjih sedmica i mjeseci, u rasponu od Bosne i Hercegovine do Kosova i šire. Sve tenzije imaju jedan zajednički nazivnik: Srbija kao začetnik i pobornik takozvanog “srpskog svijeta”, kako se može čuti od dužnosnika srpske vlade. Prije samo nekoliko sedmica predsjednik Srbije zaprijetio je Kosovu pa čak i NATO-u ratom zbog spora oko registarskih oznaka s Kosovom, koji je na sreću izbjegnut zahvaljujući političkoj intervenciji NATO-a i posredovanju EU-a i odgovarajućih vlada.

Glasanje koje je predviđeno u Skupštini RS ima potencijal ugrožavanja stabilnosti BiH i regije, Dejtonskog mirovnog sporazuma, kao i perspektive zemalja i cijelog Zapadnog Balkana za pristupanje EU. Stoga apeliramo na OHR i EU da izdaju snažno zajedničko saopćenje u kojem će se glasanje oštro osuditi, kao i proglasiti nezakonitim. Nadalje, vjerujemo i očekujemo da će u narednoj sedmici EU i OHR iskoristiti sav mogući diplomatski utjecaj, a na kraju i bonska ovlaštenja OHR-a, kako bi nacionalističke snage u političkom vodstvu RS dovele razumu.

Mišljenja smo da moraju uslijediti jasne i čvrste posljedice ako se takvo glasanje održe protiv svih upozorenja EU-a i SAD-a. Stoga pitamo i visokog predstavnika/potpredsjednika i OHR -a: Koje se konkretne mjere, uključujući sankcije ili razrješenje odgovornih, razmatraju radi očuvanja teritorijalnog integriteta BiH i mira u regiji?

Osim političkih izazova s ​​trenutnom situacijom, naglašavamo ključnu važnost EUFOR-a Althea čija je zadaća, između ostalog, osigurati sprovedbu Dejtonskog mirovnog sporazuma, a u tom okviru i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. Od iznimne je važnosti da se EUFOR-u Althea osiguraju sva sredstva potrebna za ispunjenje njegove misije te da se učini sve potrebno na razini EU-a, UN-a, NATO-a i međunarodne razine, kako bi se obnovio njegov mandat kako je planirano glasovanjem u Vijeću sigurnosti UN -a u novembru.”

Potpisnici ovog pisma mu: Tineke Strik i Reinhard Bütikofer iz stranke Zelenih, Michael Gahler iz stranke Kršćansko-demokratska unija, Tonino Picula iz stranke Progresivni savez socijalista i demokrata, Hilde Vautmans i Klemen Grošelj iz stranke Obnovimo Evropu, Paolo Rangel iz Kluba zastupnika EPP-a te Dietmar Köster iz Socijaldemokratske stranke Njemačke.