Velika očekivanja od donatorske konferencije u Briselu

U Briselu se danas održava donatorska konferencija za prikupljanje pomoći nastradalima u katastrofalnim majskim poplavama u Bosni i Hercegovini i Srbiji, s ciljem da se prikupe dosad najveća sredstva za obnovu i rekonstrukciju, najmanje za period od narednih šest mjeseci.

Ujedinjeni narodi (UN) aktivno su učestvovali u procjeni štete u nastradalim područjima, kao i u prepremama i organizaciji donatorske konferencije u sjedištu Evropske unije. Ipak, navode kako je glavni pokrovitelj konferencije u Briselu upravo Evropska unija.

Prema riječima odgovornih u centrali UN-a u New Yorku, ipak ništa neće biti prepušteno slučaju, jer je već urađena procjena štete, u čemu je UN aktivno ušestvovao. Navode da bi prikupljena sredstva trebala nadoknaditi bar dio izgubljenog u procesu planirane rekonstrukcije regiona pogođenog “poplavom stoljeća”. U isto vrijeme, niko se na tu, već javno objavljenu procjenu štete dosad još nije žalio.

“Ujedinjene nacije su među prvim odgovorile na poplave koje su zadesile Bosnu i Hercegovinu i Srbiju, kroz pružanje humanitarne pomoći i dostavljanje neophodne opreme i zaliha”, podsjetio je u izjavi za Anadolu Agency (AA) Pavle Banjac iz ureda za komunikacije UN-a, odgovarajući na naš upit, šta su Ujedinjeni narodi do sada učinili, te koji je njihov udio u planiranoj donatorskoj konferenciji.

Banjac kaže da su UN, zajedno sa Evropskom unijom i Svjetskom bankom pružile “podršku vladama obje države” (Bosni i Hercegovini i Srbiji) u hitnoj procjeni potreba (Rapid Needs Assessment).

A kada je riječ o donatorskoj konferenciji u Briselu, u UN-u kažu da te aktivnosti zasigurno vode ka  “operacionalizaciji oporavka”.

“Trenutno, kao i u narednih 12 mjeseci, agencije Ujedinjenih nacija na terenu imaju značajnu ulogu u realizaciji programa oporavka koji su komplementarni aktivnostima koje provode dvije države”, rekao je Banjac za AA, govoreći šta BiH i Srbija mogu očekivati.

U međuvremenu, uoči donatorske konferencije, prema dokumentu koji je AA dostavljen iz UN-a, sve razine vlasti u Bosni i Hercegovini provele su “procjenu potreba za oporavkom i sanacijom” nakon razornih poplava koje su pogodile ponajviše BiH i Srbiju, ali i Hrvatsku u periodu od 14. do 19. maja 2014. godine.

Još od 2008, postoji dogovor Evropske unije, Ujedinjenih naroda i Svjetske banke, kao i tada popisana zajednička deklaracija. Po tom pisanom dokumentu ove institucije su se već obavezale zajednički podržati procese obnove i rekonstrukcije u područjima koje pogode elementarne nepogode poput ovogodišnjih majskih poplava na Balkanu. Sve tri globalne institucije spremne su dakle podržati proces obnove kroz “osiguranje resursa i tehničkih savjeta”. To je uostalom potvrdila i Kristalina Georgijeva, šef humanitarnog odjela EU, inače zadužena za provedbu tog plana ispred zajedničkih evropskih institucija. Potvrdili su to u više navrata i najviši zvaničnici UN-a, u New Yorku i Svjetske banke u Washingtonu. Georgijeva je posjetila BiH i Srbiju još dok se voda nije bila povukla u nabujala korita i na licu mjesta se uvjerila u razmjere tragedije.

Nakon posjete Beogradu, Georgieva je u sjedištu OHR-a, u Sarajevu izjavila: “Niste sami”, nagovještavajući udruženu akciju EU, UN i WB.

Prema dokumentu dostavljenom AA iz Ujedinjenih naroda, procjena štete je provedena tokom tri sedmice od 25. maja do 17. juna u regionu pogođenom poplavama. Ta procjena “odražava štetu, učinke, utjecaje i potrebe na temelju informacija dostupnih u trenutku izrade”.

Kada je Bosna i Hercegovina u pitanju, a prema tom zajedničkim mjerenjima EU, UN, Svjetske banke i ocjeni Vijeće ministara BiH, procjenjuje se da su ukupni ekonomski efekti katastrofe, osegli visokih 3,98 milijardi konvertibilnih maraka. To, kaže se, podrazumjeva “uništenje ili teška oštećenja imovine, infrastrukture i roba, kao i učinke uništenja na egzistenciju, prihode i proizvodnju”.

Štetu su pretrpjeli gotovo svi, kažu u UN-u, uključujući privatni sektor, porodična, mala, srednja i velika preduzeća, poljoprivredni proizvođači. Ukupne posljedice štete i gubici za Federaciju BiH iznose 2,03 milijarde KM, 1,89 milijardi za Republiku Srpsku (RS). U Brčko distriktu ta je šteta dostigla 57,89 miliona KM, navodi se u pomenutom dokumentu.

Mjereno drugim parametrima, a prema istim pisanim izvorima iz UN-a dostavljenim AA, procjenjuje se da su poplave nanjele štetu u vrijednosti od gotovo 15 posto bruto društvenog proizvoda (BDP).

“To iznosi oko 2,49 milijardi KM u štetama i 1,49 milijardi KM u gubicima,” kaže se u pomenutom izvještaju.

I kao rezultat toga, očekuje se pad privrednog rasta u Bosni i Hercegovini od 0,7 posto u 2014. godini. Navode se i očekivanja da će poplave “predstavljati dodatni pritisak na javne finansije, uz povećanje fiskalnog deficita od početne vrijednosti od dva posto BDP-a na 4,5 posto u ovoj godini”.

Zbog olujnih voda koje su se izlile u najvećem dijelu centralne BiH, u ovoj 2014.godini, predviđa se i porast ukupnog državnog deficita tekućeg računa sa osnovnih 7,8 na 9,7 posto BDP-a, kaže se u zajedničkom izvještaju EU, UN, Svjetske banke i ministarskog vijeća BiH u Sarajevu.

Pomenuti podaci, rezultat su procjene o potrebi “zajedničkog oporavkog i sanacije BiH”, kaže se dalje. S takvom će se neumoljivom statistiko,  bar kad su u pitanju brojke operirati u Briselu. No, u tom domenu sve očito ima i svoju dodatnu političku dimenziju, jer stavlja u prvi plan zajedničke napore da Bosna i Hercegovina zajedno nastupi u najvažnijoj evropskoj metropoliu Briselu u naredna 24 sata.

Prema riječima ministra vanjskih poslova BiH Zlatka Lagumdžije u radu donatorske BiH će nastupiti jedinstveno.

Lagumdžija je u prije objavljenom razgovoru za AA, izjavio da Bosna i Hercegovina na donatorskoj konferenciji u Briselu biti sa “sa objedinjenim programom potreba”.

U isto vrijeme Pavle Banjac je za AA rekao da će Ujedinjeni narodi u Briselu biti zastupljeni na najvišoj razini, naglasiviši, iznova da se donatorska konferencija organizuje pod pokroviteljstvom Evropske unije sa ciljem prikupljanja sredstava za pomoć Bosni i Hercegovini i Srbiji.

Koliko je ova donatorska konferencija važna za UN, pokazuje da će u njenom radu učestvovati treća u hijerarhiji funkcija iza samog generalnog sekretara UN-a Ban Ki-moona, administratorica UN Programa za razvoj (UNDP- United Nations Development Program) Helen Clark. Ova bivša premjerka Novog Zelanda, ili, kako je često nazivaju, najmoćnija žena u sistemu UN-a je ujedno predsjedavajuća Razvojne grupe Ujedinjenih nacija (UNDG).

 “Ujedinjene nacije su pružale i nastavit će pružati podršku tom procesu (rekonstrukcije područja pogodjenoh poplavama – op.aut.) kroz svoj humanitarni i razvojni kapacitet i mandat u Bosni i Hercegovini”, potvrdio je i Pavle Banjac za AA.

I prema riječima ministra Lagumdžije u radu donatorske konferencije će učestvovati araktično svih 28 zemalja članice  EU, te još 16 međunarodnih organizacija, uključujući UNESCO i Organizaciju islamske konferencije (OIC), kao i “31 nevladina organizacija (NGO) i 12 predstavnika privatnog sektora”.

“Animirali smo međunarodnu zajednicu”, najavio je šef bh.diplomatije, dodajući da pored država članica EU na “donatorskoj konferenciji učestvuju još čelnici 29 zemalja”.

Lagumdžija je za AA još kazao, da su procijenjene štete u BiH “oko četiri milijarde KM, a potrebe su oko tri milijarde i 450 miliona KM”, te da je da je planirano da se na donatorskoj konferenciji “osiguraju sredstva koja će pokriti urgente potrebe, a to su stanovanje i radna mjesta”.

U Ujednjenim narodima u New Yorku pak, niko se nije želio predviđati, niti odgovoriti na to novinarsko pitanje, koliko bi se u Briselu doista moglo skupiti novaca u ovoj prvoj velikoj fazi prikupljanja sredstava za pomoć urgentnoj obnovi područja pogođenih poplavama.

U isto vrijeme, na ponovljeno pitanje, hoće li se skupiti dovoljno, dobro upućeni izvori iz centrale u New Yorku navode kako su UN već duže vremena “razapeti između mogućnosti i potreba širom svijeta”, pri čemu navode primjer razornog učinka tajfuna “Haiyan” i “Yolanda”, prošle jeseni na Filipinima, kao i to da novca skoro uvijek fali.

Nezvanično, ističe se i to, da je iznos novaca koji se na međunarodnim donatorskim konferencijama obeća i iznos sredstava koji je se na kraju dostavi sve češće neadekvatan obećanjima. U tom kontekstu neki navode primjer Haitija, koga je 2010 pogodio katastrofalni zemljotres, a da se ova zemlja još nije oporavila od toga.

AA