Stoltenberg u Sarajevu: Zabrinuti smo secesionističkom retorikom podjele i ruskim uticajem
Izdvajamo
- Lideri država NATO su polovinom jula poručili zemljama Zapadnog Balkana da je region od strateškog značaja za alijansu, te potvrdili posvećenost sigurnosti i stabilnosti Zapadnog Balkana.
Povezani članci
- AFERE SE REDAJU, DRUŠTVO TONE SVE DUBLJE: Zašto u BiH nema građanskog bunta?
- Zašto ljudi učestvuju u genocidu?
- Nestala umjetnička djela iz BiH prodaju se na buvljacima
- Protesti žena širom BiH nakon ubistva u Bihaću
- Rusija i Kina u Vijeću sigurnosti predlažu ukidanje visokog predstavnika u BiH
- Jedan čovjek je za samo pet godina riješio problem smoga i restrikcije vode u Sarajevu, a ovima danas nije dovoljno ni 20 godina
Foto: T.S/Klix.ba
Zabrinuti smo sa secesionističkom retorikom podjele i ruskim uticajem, izjavio je Jens Stoltenberg, generalni sekretar NATO-a na konferenciji za novinare u Sarajevu, 20. novembra, tokom svoje prve posjete Bosni i Hercegovini (BiH).
“To prijeti da potkopa stabilnost i oslabi reforme. Svi lideri moraju raditi na napretku. Nama je izuzetno važno i predani smo sigurnosti i stabilnosti ovoj regiji, u vašoj državi koja ima veliki značaj za region Zapadnog Balkana i stoga produbljujemo naš politički dijalog i našu praktičnu saradnju”, kazao je Stoltenberg.
On je poručio da “saveznici snažno podržavaju suverenitet i teritorijalni integritet BiH”.
Stoltenberg je prijepodne razgovarao sa predsjedavajućom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto.
Krišto je izjavila da BiH zemlja učestvuje u Akcijskom planu za članstvo u MAP-u što, kako je rekla, signalizira da postoji politička odluka NATO da BiH može postati članica NATO.
“Moramo postići politički konsenzus i kroz dijalog doći do stavova koji su jako važni za BiH kada je u pitanju suradnja sa NAT-om”, kazala je Krišto.
Podrška visokom predstavniku
Visoki predstavnik Christian Schmidt kazao nakon sastanka sa Stoltenbergom da je u BiH potrebno ponovno izgraditi povjerenje u pravnu državu, te da je to, među ostalim, odgovornost domaćih političara.
“Radimo na tome i trebamo podršku EU i NATO-a”, kazao je Schmidt.
Stoltenberg je ponovio da NATO podržava suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine
“Želimo vidjeti mirnu zemlju u srcu stabilne regije”, kazao je.
Istaknuo je, također, važnost visokog predstavnika za procese pomirenja u BiH, ističući da će “svaki pokušaj podrivanja njegove pozicije voditi BiH unatrag”.
Stoltenberg je, također, kazao da je NATO posvećen uspjehu EUFOR-ove misije Althea.
“Nećemo i ne možemo dozvoliti sigurnosni vakuum u BiH”, poručio je nakon susreta s visokim predstavnikom.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg stigao je u nedjelju navečer 19. novembra u službenu posjetu Bosni i Hercegovini. Ovo je njegov prvi dolazak u Bosnu i Hercegovinu.
Odmah nakon dolaska susreo se sa članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine na radnoj večeri.
Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović je na zvaničnom Facebook profilu saopštio da je tokom razgovora generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg poručio da NATO ostaje garant sigurnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine.
“Rekao je da NATO ne odobrava retoriku, koja podstiče podjele i ugrožavanje funkcionisanja institucija države Bosne i Hercegovine. Također je naglasio da su evropski i NATO put Bosne i Hercegovine kompatibilni, te da će NATO pomagati reformske procese, koji približavaju Bosnu i Hercegovinu članstvu u NATO-u i Evropskoj uniji”, navodi se na Bećirovićevom profilu.
U prethodnim medijskim istupima Stoltenberg je izjavljivao da Bosna i Hercegovina, zajedno s Gruzijom i Moldavijom, spada u zemlje koje zaslužuju posebnu pažnju NATO-a.
Put BiH ka NATO-u
Bosna i Hercegovina je 2010. godine pozvana da se pridruži Akcionom planu za članstvo (MAP), što predstavlja prvi korak ka prijemu, ali istovremeno ne prejudicira bilo kakvu odluku o budućem članstvu.
U okviru Akcionog plana za članstvo, saradnja zemlje sa NATO je strukturisana kroz Program reformi Bosne i Hercegovine, koji navodi reforme koje vlada namjerava da preduzme i olakšava pružanje podrške NATO-a ovim naporima.
Lideri država NATO su polovinom jula poručili zemljama Zapadnog Balkana da je region od strateškog značaja za alijansu, te potvrdili posvećenost sigurnosti i stabilnosti Zapadnog Balkana.
Na taj način su podržali reforme koje jačaju težnje zemalja u regionu ka NATO i Evropskoj uniji, navedeno j u završnom dokumentu 11. jula, na kraju prvog dana samita koji je održan u litvanskom glavnom gradu, Vilnijusu.
“Nastavićemo da unapređujemo naš politički dijalog i praktičnu saradnju u cilju podrške reformama, regionalnom miru i sigurnosti i suprotstavljanju zlonamjernom uticaju, uključujući dezinformacije, hibridne i sajber pretnje, koje predstavljaju državni i nedržavni akteri”, poručili su lideri najveće vojne organizacije.
Inače, Stoltenbergu je mandat generalnog sekretara produžen do oktobra 2024., a na toj funkciji je od 2014. godine.