Stečajni postupci u BiH obespravljene radnike godinama drže na ledini

Povezani članci

• Obilježavanje Međunarodnog dana sjećanja na romske žrtve holokausta, sutra u Donjoj Gradini
• HERCEG-BOSNA U HAAGU (17) – Istočni Mostar: Glad, žeđ, strah, mrak, bolest, smrt
• Kratka priča srijedom: LIVING ON THE FRONT LINE
• Rusija i BiH: Napisano 1995. g.
• U Haagu počeo sudski spor po tužbi 8.000 Srebreničana protiv Holandije: Nadamo se ispravljanju nepravde
• Muke sa desničarima

foto: NAP

U poslijeratnoj privatizaciji brojne bh. firme su zavijene u crno, a radnici su u stečajnim postupcima, ni krivi, ni dužni, ostali na ledini, bez ostvarenih osnovnih prava. Za to krive sudove, koji se pravdaju kompleksnošću posla koji im je nametnut.

Desetine firmi iz Tuzlanskog kantona, kao jednog od najvećih privrednih bazena u BiH, nakon rata su ugašene zbog loše privatizacije, ali i dugogodišnjih stečajnih postupaka koji nisu provođeni na adekvatan način.

Među najvećim gubitnicima navedeni su radnici koji i danas muku muče s uvezivanjem radnog staža i odlaskom u penziju. Takav slučaj je prisutan i Fabrici namještaja Konjuh iz Živinica, gdje je stečaj otvoren u septembru 2016. godine. Kroz protekle četiri i po godine zabilježena su gomilanja troškova ovog postupka.

“Stečajni postupak usporava sve ono što bi moglo biti produktivno u ovoj fabrici, koja danas uspijeva zaposliti tek 30 radnika. Problem je i što radnici ne mogu otići u penziju, a u prošloj godini smo ih imali nekoliko koji su ispunili uslov za ostvarivanje tog prava, međutim Vlada Federacije BiH iz nepoznatih razloga nije im udovoljila”, kazao je za Klix.ba Mujo Gavranović, predsjednik nekadašnjeg Sindikata radnika Konjuha.

Anomalije stečajnih postupaka obrušile su se i na radnike nekadašnjeg privrednog diva hemijske industrije na prostoru bivše Jugoslavije – Polihema iz Tuzle, u kojem je stečajni postupak otvoren rekordnih 19 godina.

U ovoj kompaniji je radio i Sakib Kopić, koji danas obnaša funkciju predsjednika Sindikata solidarnosti Tuzlanskog kantona, a kaže nam da su u stečajima najviše oštećeni radnici koji nisu odgovorni za otvaranje tih postupaka.

“Pravosuđe, tačnije sudovi, su glavni krivac u tim postupcima, jer ne čine ništa na ubrzanju rješavanja takvih predmeta. Također, kod nas su zabilježeni i slučajevi gdje stečajni upravnici namjerno razvlače postupke jer im je u cilju, posebno tamo gdje ima mnogo imovine i novca, da je prodaju. Nažalost, oni su kroz naše primjere predstavljeni samo kao osobe koje se bave prodajom, ničim više. To se mora mijenjati, a angažman sudova postati veći”, smatra Kopić.

U Odjeljenju za stečaj i registraciju poslovnih subjekata Općinskog suda u Tuzli prošla godina je počela s 85 neriješenh predmeta. Za godinu su primili 31 novi predmet, a riješeno je njih 44. Broj neriješenih predmeta na kraju 2020. je iznosio 72, što je za 13 manje u odnosu na godinu ranije.

Predsjednica tog odjeljenja Alma Mujčinović nam je kazala da stečajni postupci predstavljaju kompleksne predmete koji zavise od brojnih ostalih sudskih postupaka koji se vode u vezi s firmom koja je u stečaju.

“To su postupci koji su u većem dijelu uslovljeni drugim postupcima koji se vode i to je upravo razlog njihovog dugog trajanja. Imate predmete u kojima se objave oglasi za prodaju nekretnina i po desetine puta jer jednostavno nema zainteresiranih kupaca, imovina nije atraktivna, precijenjena je ili je jednostavno neko želi kupiti, ali samo pod određenom cijenom koju čeka. U tom cijelom periodu vrijeme vam prolazi i postupak ne možete okončati”, kazala nam je Mujčinović.

Iz Općinskog suda u Tuzli kažu da je u Odjeljenju za stečaj i registraciju poslovnih subjekata prošle godine postignut dobar rezultat, iako je rad na stečajnim predmetima zbog pandemije koronavirusa bio otežan, s obzirom na to da u većim predmetima nije bilo mogućnosti održavanja skupština povjerilaca s većim brojem učesnika zbog obaveze pridržavanja epidemioloških mjera.

Prema riječima Mujčinović, u 2020. godini zaključeni su stečajni postupci u kojima su potraživanja višeg isplatnog reda izmirena u cijelosti, a u koja ulaze i potraživanja po osnovu radnog odnosa i to u kompanijama GK Bosna, PIRO LMS, ZZ, Dita, Polet, GP Integra inženjering i Živinicetrans.

Lani je zaključen i stečajni postupak nad imovinom Fabrike obuće Aida, s namirenjem povjerilaca višeg isplatnog reda od 16,209 posto, dok su pomaci napravljeni i u stečajnim postupcima nad imovinom Livnice čelika, Tuzlaputeva, Konjuha u Živinicama i Kladnju, Fabrike sode u Lukavcu, Polihemu i Fortuni.

Pred sami kraj kažimo da je Prijedlog federalnog zakona o stečaju koncem januara odobren većinom glasova Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, kojim se uređuju predstečajni i stečajni postupak, pravne posljedice otvaranja i provođenja tih postupaka te reorganizacija stečajnog dužnika nesposobnog za plaćanje na osnovu stečajnog plana.

Federalno ministarstvo pravde je ranije pojasnilo da su se u dugogodišnjoj primjeni važećeg Zakona o stečajnom postupku jasno pokazali svi nedostaci njegovih odredbi, pa se pristupilo uvođenju potpuno novih rješenja i doradi važećih, kako bi se otklonili uočeni nedostaci i unaprijedila ova veoma važna oblast u pravnom sistemu.

klix.ba