State Department komentarisao stav SDA o mjestima koja nose ime po nacističkim saradnicima

Povezani članci

• EMIGRANT
• Naša stranka Mostar: Zašto Univerzitet Džemal Bijedić ne postoji na mostarskom sajmu?
• Sjeverin – 31 godina od otmice i ubistva 17 građana Srbije
• Ludwig Wittgenstein: Predavanje o etici
• Teofil Pančić: Jalovost bežanja od suštine
• Vlada RS-a zbog sankcija prepisuje imovinu Rafinerije na IRB

Foto: Shutterstock

U izvještaju Ureda za međunarodne vjerske slobode američkog State Departmenta, o vjerskim slobodama u svijetu u 2021. godini, komentarisani su nazivi ulica koje nose ime po nacističkim kolaboracionistima.

U izvještaju se naznačava kako je 11. januara Predstavnički dom Parlamenta Bosne i Hercegovine po prijedlogu Damira Arnauta usvojio neobavezujuću odluku o preimenovanju ulica, trgova, škola i drugih mjesta koje nose imena po nacističkim kolaboratorima u nazive po osobama priznatim od Yad Vashem centra.

Dalje navode, da je SDA koja je prvo podržala rezoluciju, promijenila stav i kritikovala incijativu, kako se navodi u izvještaju, zbog toga što su se na listi nacističkih kolaboracionista našli i Bošnjaci.

Izvještaj prenosi kako je lider SDA rekao da izbori koje su činili Bošnjaci, nacistički kolaboracionosti, Husein Đozo, Mustafa Busuladžić i hafiz Mehmed Pandža moraju biti sagledani u “svjetskom i historijskom kontekstu”.

Zaključuje se kako su mediji povezani sa SDA, označili Arnauta kao izdajicu i branili Bošnjake koji su radili sa nacistima. Također, naznačava se kako Dom naroda nije do kraja 2021. godine odlučivao o rezoluciji.

Damir Arnaut je na svome Twitter profilu komentarisao izvještaj, te napisao da se Izetbegović raspravljao s njim, branio Đozu, Pandžu i Busladžića i završio na sivoj listi State Departmenta.

“I tako se Bakir raspravljao sa mnom, branio Đozu, Panđu i Busuladžića, i završio na sivoj listi State Departmenta. Iduća je crna?”, napisao je Arnaut.

Izvještaj navodi, između ostalog i kako su službenici ambasade SAD-a u BiH, domaćim zvaničnicima naglasili značaj zaključivanja ugovora sa Islamskom zajednicom, te implementaciji sporazuma sa Katoličkom i Pravoslavnom crkvom. Naglašeno je da je Milorad Dodik odbio da podrži sporazum između države i Islamske zajednice jer je smatrao da garantuje veća prava muslimanima nego što imaju druge religijske grupe.

Klix.ba