Protesti žena širom BiH nakon ubistva u Bihaću

Povezani članci

• Komšić odgovorio hrvatskim europarlamentarcima: Udar na suverenitet BiH
• I Hrvatska postaje dio svjetske revolucije, kreće val prosvjeda
• U OVOJ DRŽAVI NEMA NI KRIMINALA NI KORUPCIJE: Zašto naši političari nikad nisu krivi
• PISMA IZ DŽEHENEMA 12: POVRATAK
• Vlada FBiH podržala rudare, Husić poručio: 180 rudara ne može raditi za 800 uposlenih u Zenici
• JOSIPOVIĆ I MILANOVIĆ trebaju progovoriti o Štefici Galić

Foto: Mirsad Behram- RSE

“Naš bol je vaša sram”, poručili su organizatori protestne šetnje koja se održava u gradovima širom Bosne i Hercegovine zbog svirepog ubistva koje se desilo u utorak u Bihaću, gdje je suprug usmrtio svoju suprugu.

U nekoliko gradova u Bosni i Hercegovini u petak, 14. oktobra održani su protesti žena protiv femicida.

Povod je bio ubistvo tridesetdvogodišnje Edine Odobašić iz Bihaća na sjeverozapadu BiH, koju je suprug ubio u centru tog grada 11. oktobra.

U većini gradova je organizovana šetnja, dok su se u ostalim žene okupile na centralnim trgovima.

Maja Karić iz Sarajeva kaže kako u Bosni i Hercegovini treba pooštriti mjere u kažnjavanju počinilaca ubistava nad ženama.

“Mi smo nezainteresovano društvo, jer institucije koje treba da vode brigu o lokalnoj zajednici, prvo centri za socijalni rad, valjda treba da znaju da li imaju nasilnika. Država je nezainteresovana da riješi ovaj problem”, ističe Maja.

Ženama se u Sarajevu na protestu priključila i nekolicina muškaraca. Među njima je bio i Kemal Oračević. Kako ističe, na protest je došao zbog suosjećanja sa svim ženama u svijetu.

“Želim da pošaljem poruku da je 2022. godina i da umjesto da protestujemo za neke druge stvari koje nas muče, da mi ne bismo trebali da moramo protestovati za osnovna ljudska prava. Mislim da je krajnje vrijeme da jednakost postane riječ koja je u svačijem rječniku, da ne bude samo nešto sa plakata”, poručio je.

Građanke Bosne i Hercegovine traže uvođenje femicida kao krivičnog djela u sve zakonske i podzakonske akte, hitno usklađivanje krivičnih zakona s Istambulskom konvencijom (Konvencija Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici), osiguravanje prevencije i zaštite od nasilja nad ženama kroz nadležne institucije.

U nevladinoj organizaciji “Ženska mreža BiH” kažu kako im je cilj da izraze otpor prema nasilju i da traže reakcije nadležnih.

“Mi moramo biti glasne i govoriti u ime svih tih ubijenih žena, dugujemo im barem to, a dugujemo to i svim ženama koje su na bilo koji način izložene riziku da budu ubijene i da sve zajedno u Bosni i Hercegovini vrištimo tu tišinu, kako bi krik bio što jači”, kaže Selma Hadžihalilović iz udruženja “Ženska mreža BiH”.

Enisa Raković iz udruženja “Glas žene” ističe da žene u BiH više neće šutjeti.

“Mi žene Bosne i Hercegovine smo se ujedinile da dignemo svoj glas i da tražimo od donosioca odluka da izmijene zakonodavstvo, da femicid uvrste u zakon i da primjenjuju Istanbulsku konvenciju koja jeste potpisana, ali se ona ne primjenjuje”, kaže Raković.

Banjalučanke su se okupile u centru grada. Kako ističu, radi se o spontanom okupljanju u kojoj žene reaguju na ubistvo žena.

Gorica Ivić iz Fondacije “Udružene žene Banjaluka” kaže da je cilj skenuti pažnju na kontinuirana pojavu ubistava žena, kao posljedice rodno zasnovanog nasilja.

“Govorimo o ubistvima kojima je prethodilo neki od oblika nasilja. Želimo da pozovemo državu i odgovorne institucije sistema da u skladu sa međunarodnim standardima i pozitivnim pravnim propisima urade sve što je u njihovoj moći da do ovakvih situacija ne dođe”, istaknula je.

Kako je navela, BiH nema ni zvanične statističke podatke koji govore o broju femicida.

“Prikupljamo podatke iz medija i samo u ovoj godini je u Bosni i Hercegovini je ubijeno osam žena, tokom 2021. godine je ubijeno devet žena, što je za 28 posto više u odnosu na 2020. godinu”, kazala je Ivić.

Femicid je zločin iz mržnje nad osobama ženskog spola motivisan spolom žrtve i osjećajem nadmoći, nije pravno definisan u pravosuđu Bosne i Hercegovine. Počinioci ubistava se procesuiraju prema odredbama krivičnog zakonodavstva kojima su regulisane različite vrste ubistava.

Jedinstvena statistika o broju femicida i nasilju nad ženama u BiH ne postoji.

Prema podacima Agencije za ravnopravnost polova Bosne i Hercegovine, koja je prikupljala podatke od pravosudnih institucija i nevladinih organizacija, od 2015. do danas je ubijeno više od 60 žena.

U Agenciji navode i da prema podacima iz 2021. godine, svaka treća žena je žrtva nasilja, a svaka druga starija od 15 godina doživjela je neki oblik psihičkog, ekonomskog ili fizičkog maltretiranja.

Na osnovu Konvencije Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, Istanbulskom konvencijom, čiji je potpisnik i BiH, formiran je državni Odbor za praćenje provođenja i izvještavanje po Istanbulskoj konvenciji i femicidu u BiH.

Međutim, tu ne učestvuju predstavnici entiteta Republike Srpske, jer smatraju da je praćenje i provođenja Istanbulske konvencije u nadležnosti entiteta.

Istanbulska konvencija ima za cilj zaštitu žena od svih vidova nasilja i sprečavanje, procesuiranje i eliminiranje nasilja nad ženama i nasilja u porodici.

Konvencijom se želi dati doprinos suzbijanju svih oblika diskriminacije nad ženama i promoviranje suštinske jednakosti između žena i muškaraca, uključujući i osnaživanje žena. Jedna od obaveza zemalja članica Vijeća Evrope, potpisnica Konvencije jeste poduzimanje neophodnih zakonodavnih, odnosno drugih mjera za prevenciju svih oblika nasilja.

Istanbulska konvencija je u BiH stupila na snagu 2014. godine.

Na teritoriji Bosne i Hercegovine postoji osam sigurnih kuća sa ukupno 200 raspoloživih mjesta za žene i djecu žrtve nasilja.

U Bosni i Hercegovini nasilje se može prijaviti na SOS ženski telefon – 033 222 000, policija – 122, SOS u Federaciji BiH – 1265 i RS-u – 1264.

RSE