ENG
Povećanje penzija nedovoljno i za kilogram jabuka
Autor/ica 👤Goran Katić
Povezani članci
Foto: RFE-RL
Penzioneri u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska (RS) od početka ove godine dobili su veće penzije za četiri odsto. U praksi to znači da će mjesečno dobiti osam evra više.
Za najveći broj njih, to im neće popraviti kućni budžet.
Cvijeta je došla na pijacu kako bi uzela malo luka i to da bi ga zasadila.
“Jedva mogu ovu kilu luka uzeti, za lijekove ide sve”, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Cvijeta Ris, 80-godišnjakinja iz Banje Luke, koja živi od 400 maraka (200 evra) penzije, koju je naslijedila od pokojnog supruga.
Prema zakonu, početkom svake godine penzije se usklađuju sa rastom prosječnih plata i cijena u entitetu.
Najniža penzija u RS-u, prema podacima za januar, je ona za 15 godina staža, 220 maraka (oko 110 evra). Najniža za puni radni staž od 40 i više godina iznosi 441 maraka (oko 220 evra).
Cvijeta kaže da je povećanje “bolje išta nego ništa”, ali dok ode kod doktora – ostane skoro bez cijele penzije. Samo za jednu kutiju lijekova potroši 120 maraka (60 evra).
“Računi, dažbine platiti – pa o glavu. Kako penzija dođe, dažbine su na redu i na vratima. Imaš ti djecu, ali kad danas nikom nije… oni imaju svoju djecu. Ja ne mogu ih guliti, kad im ne mogu pomoći, ne mogu od njih tražiti, a ne bi mi dali krepati, dali bi mi”, kaže Cvijeta.
Slično tvrdi trgovac u penziji, Miroslav Drinić. Osim penzije, ovaj 74-godišnjak živi i od 300 maraka (150 evra) kirije za stan koji izdaje.
Od penzije – pola ode na lijekove i račune, pa šta ostane.
Novo povećanje mu je, kaže on, dovoljno za dvije kutije cigara, jer je sve poskupilo.
“Imam 626 maraka (323 evra) i baba ima 320 – dosta je. Može se živjeti sa tim, ali nemamo luksuza. Ne možeš imati auto, ne možeš otići u banju, ako dobiješ banju 15 dana treba ponijeti 300 maraka, popiti kavu, tako nešto. Penzija realna bi bila negdje oko 1.000 maraka (511 evra), 1.200, to bi se moglo živjeti. Ovako, nema luksuza”, kaže Drinić.
Troškovi života mnogo više rastu nego naše penzije, kaže Ljeposava Marković iz Istočnog Sarajeva. Dodaje da bi penzije trebalo da prate rast cijena.
“Meni moja penzija, pošto je mala, ne može da bude do kraja mjeseca, i u tom slučaju moja djeca tu priteknu u pomoć, što daju za hranu, što daju za lijekove, što za režije, tako da ja nekako do kraja mjeseca izdržim”, kaže Marković.
U entitetskom Udruženju penzionera podsjećaju da je ova populacija u aprilu 2021. dobila jednokratnu pomoć od Vlade RS-a, koja se kretala od 25 do 40 evra.
Ratko Trifunović, predsjednik Udruženja penzionera RS-a, kaže da su svjesni da su povećanja malena, naročito za one sa minimalnim primanjima.
“To je za onoga ko ima malu penziju malo i vrlo skromno. Ali sada je jedino toliko moguće. Bilo bi dobro kad bi bilo i 20 odsto povećanje, pošto su cijene sada počele da rastu naglo. Jednostavno se ne može sa penzijama koje su tako male pokriti kućni budžet”, kaže Trifunović za RSE.
Rast penzije i u Federaciji BiH
Penzije u drugom bosanskohercegovačkom entitetu, Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH), bi od maja mogle da porastu za osam odsto.
Rekao je to za RSE predsjednik Saveza udruženja penzionera ovog bh. entiteta, Redžo Mehić.
To znači da bi za 197.000 penzionera iz ovog entiteta, koji primaju minimalnu penziju od 382 maraka (191 evro), penzija porasla za oko 30 maraka (15 evra).
Penzioneri u Federaciji BiH, od kojih mnogi žive ili na kredit ili od pomoći djece, kažu da je svako povećanje dobrodošlo, ali da je ono koje je najavljeno, skromno.
Nermina Mašić iz Sarajeva, koja je penziju zaradila u trgovini, preživljava sa 380 maraka (190 evra). Kaže da joj kćerka pomaže kada može.
Za najavljena povećanja, ističe, da nisu dovoljna, iako je “bolje išta nego ništa”.
“Mislim to je malo, nedovoljno. Šta ćeš ti, za 300 maraka, platim režije, što bi rekla ćerka, mama ostane ti 120, to je nekoliko maraka dnevno, hljeb i mlijeko. Šta će? Da mi nije nje, ne bih kupila ni kilu jabuka”, priznaje Nermina.
Sarajlija Miro Marković nije čuo za najavljena povećanja, a ne vjeruje ni da će se desiti. Svoju penziju od 382 maraka (191 evro) je zaradio za 30 godina radnog staža u jednoj velikoj bh. kompaniji.
Zbog dugova, morao je da digne kredit.
“Digao sam kredit da bih mogao podmiriti osnovne potrebe. Platiti struju, nabralo se dugova, dugovi za smeće, jer je kod mene minimalna penzija”, rekao je Marković.
Neki penzioneri, uslijed malih prihoda, rade dodatne poslove da bi preživjeli.
Zlatka Muraja prodaje čajeve na jednoj sarajevskoj pijaci, a od pokojnog muža je naslijedila penziju. Bilo kakvo povećanje će joj dobro doći.
“Znači mi mnogo, i meni i za ostali narod. Penzioneri su, ovo je stvarno žalosno, radili po 40 godina za nekih 300 maraka. A svi bolesni. Ko je u kući nešto će i posijati, ali ko je u stanu, on ne može preživjeti”, ističe Zlatka.
Izmjenama zakona do većih penzija u FBiH
Na prošlonedjeljnom sastanku predstavnika udruženja penzionera iz Federacije BiH sa entitetskim vlastima, dogovoreno je povećanje penzija koje bi trebalo da stupi na snagu 5. maja, kada na račune stiže aprilska penzija.
Penzije u Federaciji BiH se svake godine 15. aprila povećavaju, u skladu sa rastom potrošačkih cijena i bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Tokom prošle godine, nije bilo nikakvog povećanja penzija, jer zbog pandemije korona virusa BDP nije rastao, što je zakonski preduslov za njihov porast.
Penzioneri iz FBiH su morali da se oslanjaju na jednokratne novčane isplate iz entitetskog budžeta. Posljednja takva pomoć, od 25 evra, uplaćena im je početkom januara.
Redžo Mehić pojašnjava da su oni htjeli da se penzije povećaju što ranije, ali to nije bilo moguće, između ostalog, zato što Federacija BiH nema usvojen budžet, i na privremenom finansiranju je do 31. marta.
“Naša želja je bila da idemo sa vanrednim usklađivanjem. Nažalost, moraćemo sačekati usklađivanje 15. aprila. To će biti isplaćeno 5. maja sa aprilskom penzijom, ali sa primjenom od prvog januara”, rekao je Mehić.
U praksi, ovo znači da će u maju svi penzioneri dobiti povećanje od oko osam odsto, ali će se ono primijeniti retroaktivno, tako da će im tada biti isplaćeno po dodatnih osam odsto za prva tri mjeseca u godini.
Predložene izmjene Zakona o Federalnom zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje bi mogle značiti i veće penzije.
Zakon će se naći pred delegatima Doma naroda entitetskog parlamenta u četvrtak, 17. februara, nakon što je tokom decembra usvojen u Predstavničkom domu.
Prema tim izmjenama, između ostalog, entitetska Vlada će moći vanredno da poveća penzije ako je BDP rastao više od tri odsto u prethodnih godinu dana, a ne u dvije godine, kako je do sada bilo.
Zakon tretira i pitanje srazmjernih penzija (primanja penzionera koji su uglavnom zbog rata “skupljali” staž u različitim penzionim fondovima). Ukoliko neko prima ovu penziju nižu od minimalne, Vlada će iz budžeta nadomještati iznos koji nedostaje do najniže penzije.
Mehić očekuje novo povećanje penzija do kraja godine.
“Ja sam apolitičan, i ne želim da kažem da će to biti zbog izbora, ali smo dogovorili da bi to trebalo da bude u drugoj polovini godine. Očekujemo tu nekih između četiri i šest odsto”, ocijenio je Mehić.
Prema njegovoj računici, tokom 2022. očekuje ukupno povećanje penzija, čak, do 15 odsto.
Međutim, s obzirom na, kako kaže Mehić “nenormalan rast cijena”, a da se 90 odsto penzija troši za osnovne životne namirnice i komunalne usluge, tražili su od Vlade FBiH da razmatra i druge socijalne mjere.
Koliko penzionera ima u BiH?
Socijalna zaštita u BiH je resor koji je u nadležnosti entiteta, a ne države, pa FBiH i RS prikupljaju sredstva za penzione fondove putem doprinosa, te isplaćuju penzije.
Oko 714.000 državljana BiH prima penziju, što starosnu, što invalidsku.
Od toga, oko 430.000 je u Federaciji BiH, oko 272.000 u RS-u, te 12.000 u Brčko distriktu. Penzioneri iz Brčkog primaju penziju u zavisnosti od toga kojem fondu je uplaćivan staž.
Prosječna penzija u FBiH iznosi 490 maraka (oko 245 evra), dok je u RS-u oko 431 maraka (oko 215 evra).
U Brčko distriktu, prosječna primanja penzionera u oktobru 2021. godine su iznosila 377 maraka (oko 188 evra).
Saradnja na tekstu: Jelena Marković
Autor/ica 👤Goran Katić
