ENG
Poticaji za gašenje stočarstva
Autor/ica 👤CIN
Povezani članci
Neuređeni sistem u oblasti poljoprivrede je omogućio zloupotrebe pri dodjeli poticaja u FBiH. Vlasti ni na koji način nisu zaštitile stočare pa oni ili prevarama dolaze do poticaja, ili odustaju od bavljenja poljoprivredom.
Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva svake godine odobri prosječno oko 14 miliona KM poticaja stočarima za uzgoj stoke i proizvodnju mesa. (Foto: CIN)
Piše: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)
Mario Gilja posljednjih 12 godina živi od uzgoja svinja na malom porodičnom imanju u hercegovačkom selu Jare. Kao i druge stočare, finansijski ga je pomagala država – isplaćivala mu je poticaj za svaku svinju koju bi prodao ovlaštenoj klaonici, a on je zauzvrat morao predočiti otkupni blok kao dokaz o prodaji. Međutim, niske otkupne cijene u klaonicama su ga natjerale da svinje počne prodavati po selu, bez računa, i da, u konačnici, izgubi pravo na korištenje poticaja.
Gilja nije usamljen primjer. Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) su razgovarali sa desetinama stočara u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) koji kažu da vlasnici klaonica spuštaju otkupne cijene stoke ukoliko za to izdaju otkupni blok koji su svakako dužni izdati.
Anto Karimović iz Žepča kaže da je bikove morao prodati jeftinije za 20 feninga po kilogramu nego njegov brat koji od klaonice nije tražio otkupni blok: „Na pet bikova, na tri-četiri tone mesa uzme ti dva poticaja odmah“.
Vlasnici klaonica mogu obarati cijene jer federalne vlasti nisu poduzele mjere kojima bi zaštitile proizvođače, među kojima je i propisivanje minimalnih cijena otkupa stoke. Ukoliko žele ostvariti pravo na poticaj, stočari pristaju na ucjenu jer im trebaju otkupni blokovi.
Poticaji su budžetska novčana podrška na koju imaju pravo svi registrovani poljoprivrednici koji ispune propisane uvjete. Cilj poticaja je osnažiti domaću proizvodnju hrane te osigurati stabilne prihode i bolji životni standard poljoprivrednicima. Istraživanje CIN-a pokazuje da su zbog nemarnog odnosa države prema poljoprivredi zloupotrebe ove pogodnosti česte.
Pojedini poljoprivrednici su nabavljali fiktivne dokumente i na taj način uzimali državni novac. Međutim, puno je više onih koji se prestaju baviti poljoprivredom jer im se, čak i uz poticaje, ne isplati.
Nadležne institucije ne vode adekvatne evidencije o stanju na farmama, a sistem kontrole dodijeljenih poticaja je također slab.
U svakom slučaju, država trpi višemilionske štete.
Pasoši nepostojećih životinja
Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva svake godine odobri prosječno oko 14 miliona KM poticaja stočarima za uzgoj stoke i proizvodnju mesa. Mario Gilja je 2012. godine dobio iz budžeta 4.200 KM, odnosno po 60 KM za svaku od 70 svinja koje je uzgojio. Svinje je prodavao Mesnoj industriji (MI) „Rakitno“ od koje je za kilogram žive vage dobijao oko dvije marke.
„Pa, bi li vi sad dali svinju od 100 kilograma za 200 maraka? Prase platiš 100 maraka, (…) da ga utoviš, treba ti 90 dana da jede koncentrat i da ga daš onda za 200 maraka?! Nema smisla“, kaže on.
Vlasnici klaonica mogu diktirati cijene jer Ministarstvo nije utvrdilo minimalne otkupne cijene kojima bi zaštitio domaće proizvođače kako to propisuje Zakon o poljoprivredi FBiH.
Stočar Mario Gilja je odustao od poticaja zbog niske otkupne cijena mesa. Isplativije mu je meso prodavati po selu, bez računa. (Foto: CIN)
Gilji se ovaj posao nije isplatio. Posljednjih godina ne prodaje svinje klaonicama, već susjedima, pri čemu ne dobija potvrdu o otkupu. Lanac pomognutog uzgoja stoke ovdje se prekida jer uzgajivači bez otkupnog bloka, kao dokaza da su stoku prodali ovlaštenom otkupljivaču, ne mogu dobiti poticaj.
Farmerima su, između ostalih, potrebna četiri bitna dokumenta za dobijanje poticaja: pasoš za životinju, otkupni blok i zapisnici o početku i kraju tova stoke. Novinari CIN-a su otkrili da je sva četiri moguće pribaviti na nezakonit način.
Stočni pasoš je dokaz o postojanju životinje u kojem je upisan jedinstveni broj ušne markice i podaci o vlasniku. Njega izdaje Agencija za obilježavanje životinja BiH posredstvom ovlaštenog veterinara koji prethodno na imanju pregleda i popiše stoku. Novinaru CIN-a je trebalo 30 KM i pola sata da nabavi ovaj dokument na stočnoj pijaci u Tojšićima kod Tuzle.
“Izvoli momak, jes’ mušterija tele kupit’?”, pitao je novinara prodavač. Kada je novinar objasnio da traži pasoš, prodavač je rekao: „Pa, ima u mene. Hajde ‘vamo” i odveo ga do svog kombija. Iz pretinca je izvadio tri stočna pasoša.
“Imam tri komada. (…) Imam iz 2014. Evo, ovaj je 2011. i imam ovaj iz 2009. Svi su iz Zvornika, al’ može ih veterinar prevest’. (…) Tri’es’ maraka.”
Posao je sklopljen. Jedan od dokumenata neophodnih za dobijanje poticaja je obezbijeđen – pasoš za govedo registrovano u oktobru 2014. godine koje ne postoji.
Ovo je moguće jer vlasti ne znaju tačno koliko grla stoke ima u zemlji. To potvrđuje i direktor Ureda za veterinarstvo BiH Ljubomir Kalaba koji kaže da sistem obilježavanja stoke ne funkcioniše.
„Imamo podatke preko milion životinja. Realno, smatramo da imamo oko 300.000 goveda, a po statističkim podacima imamo 450.000.“
Razlika je velika jer stočari i veterinari godinama ne prijavljuju klanje i uginuće stoke. Bez tačne baze podataka teško je kontrolisati da li će farmer dobiti poticaj za grlo koje zaista postoji.
Iz Ureda za veterinarstvo kažu da je potrebno uraditi „nulti popis“, odnosno popisati svaku domaću životinju u BiH. Za ovaj posao nedostaje novac koji namjeravaju tražiti iz budžeta za sljedeću godinu.
Ljubomir Kalaba, direktor Ureda za veterinarstvo, kaže da institucije ne znaju koliko grla stoke ima u BiH. (Foto: CIN)
Prevare sa otkupnim blokovima
Veliku zloupotrebu drugog važnog dokumenta za poticaj – otkupnog bloka – otkrila je Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH2012. godine. Službenici su uočili da je promet mesa koji trgovci prijavljuju sumnjivo mali u odnosu na broj otkupljenih grla stoke za koju su stočarima isplaćeni poljoprivredni poticaji.
Neprijavljeni promet je iznosio više od 36 miliona maraka, čime je iznos neplaćenog poreza premašio šest miliona. Inspektori su utvrdili da većina od 55 kontrolisanih firmi-otkupljivača u svojim knjigama nije evidentirala stoku koja je navedena u otkupnim blokovima između 2009. i 2013. godine. To je moglo značiti dvije stvari: ili su stoku otkupljivali od stočara, ali je nisu knjižili kako bi izbjegli plaćanje poreza, ili su stočarima izdavali fiktivne otkupne blokove, a da stoku nisu ni otkupili. U praksi se dešavalo oboje.
Ova akcija je Maria Gilju i direktora MI „Rakitno“ Damira Pavkovića dovela pred sud. Iako je tvrdio da je svinje prodao ovoj mesnoj industriji, Giljini otkupni blokovi nisu pronađeni u knjigovodstvu ove firme. Federalna uprava za inspekcijske poslove (FUZIP) je od njega tražila da vrati 4.200 maraka poticaja.
Gilja se žalio Općinskom sudu u Širokom Brijegu i proces je obustavljen zbog nedostatka dokaza. Sud je zaključio da FUZIP nije dokazao da je otkupni blok falsifikovan, već samo da nije zaveden u knjigovodstvu otkupljivača.
UIOBiH je utvrdio da je firma „Rakitno“ utajila skoro 200.000 KM poreza. Direktor Pavković je novinarima CIN-a rekao da svinje nije kupio, ali da nije imao izbora pa je naknadno platio porez.
Fiktivni promet je zabilježen u još četrdesetak firmi, nakon čega je uslijedio niz sudskih postupaka. Inspektori su utvrdili da je najviše poreza, preko 1,5 miliona KM, utajio Salko Kamerić, vlasnik kalesijske firme „Salko-Mex“. On je u julu ove godine pred Općinskim sudom u Tuzli priznao da je falsifikovao i prodao 721 otkupni blok, zaradivši pritom skoro 70.000 maraka. Osuđen je na uvjetnu zatvorsku kaznu i oduzimanje novca stečenog prodajom blokova.
Kamerić je novinarima CIN-a rekao da je prodavao lažne blokove stočarima. „Ja sam priznao svoj dio krivice i ja ću vratiti što sam uzeo jer to nije halal.“
Direktor Mesne industrije „Rakitno“ Damir Pavković kaže da se i firme njegove porodice bave proizvodnjom mesa i mlijeka te da i na njih utječe to što vlast ne štiti domaću proizvodnju. (Foto: CIN)
Ipak, država će porez teško naplatiti jer je Kamerić u novembru 2015. godine likvidirao firmu. Prema Zakonu o likvidacionom postupku FBiH, firma može biti likvidirana samo ako ništa ne duguje državi ili drugim povjeriocima. Na pitanje novinara CIN-a kako je onda Kameriću to uspjelo, iz UIO-a su odgovorili da je vjerovatno riječ o greški njihovog zaposlenika.
Naime, firmi „Salko-Mex“ je u decembru 2013. godine utvrđen dug od oko 1,5 miliona KM. Uslijedio je niz žalbi i odluka, a u toku postupka UIO je izdao uvjerenje da firma nije poreski dužnik. Firma je likvidirana u novembru 2015. i brisana iz sudskog registra u januaru 2016. godine. Dva mjeseca kasnije spor je okončan i dug potvrđen. U Upravi kažu da postupak prinudne naplate nije pokrenut jer firma više ne postoji.
Posao prodaje mesa u porodici je preuzeo Kamerićev sin Adnan sa firmom „Dolar Company“ koja snabdijeva mesom javne institucije i preduzeća u Tuzli. Prema podacima iz CIN-ove baze javnih nabavki, ove dvije firme su proteklih godina isporučile javnim institucijama meso u vrijednosti najmanje 1,4 miliona maraka.
Na osnovu otkupnih blokova firme „Salko-Mex“, 680 stočara je dobilo lažni dokaz o prodaji ukupno 3.845 grla stoke. U periodu od 2009. do 2013. godine stočari su dobijali u prosjeku 360 KM poticaja po govedu, što znači da su preko Kamerićevih blokova ostvarili pravo na najmanje 1,3 miliona KM poticaja.
Inspektori UIOBiH su utvrdili da je Mesna industrija „Rakitno“ utajila 200.000 KM poreza jer u knjigama nije evidentirala otkupljenu stoku. (Foto: CIN)
Tuzlanski sud je do sada osudio 30 stočara za ovu prevaru. Svi su dobili uvjetne zatvorske kazne ili sudske opomene te obavezu da vrate ukupno 73.600 maraka poticaja.
Među osuđenim su i stočari Mirsad Avdić i Esad Džafićkoji godinama žive od uzgoja i prodaje goveda u Gračanici i Srebreniku. Oni kažu da drugačije nisu mogli dobiti blokove od klaonica. „Ako bi oni nama to dali, oni bi to morali knjižit’. Tu junad. Oni to nisu htjeli. Ljudi radili nacrno, pustila ih država da rade“, kaže Avdić.
Dodjela poticaja bez kontrole
Poljoprivredni poticaji su godinama zloupotrebljivani zbog slabe kontrole dodjele ove novčane pomoći. Stanje na farmama prije dodjele poticaja kontrolišu službenici kantonalnih ministarstava. Oni prave zapisnike o početku i kraju tova te evidentiraju brojeve ušnih markica svih grla. Ured za reviziju institucija u FBiH je 2010. godine utvrdio da ove kontrole nisu rađene ispravno.
Naveli su primjer MI „Rakitno“ koja je tražila skoro 35.000 KM poticaja za tovljenje 633 svinje. Službenik ministarstva je prihvatio zahtjev i proslijedio na obračun. Ponovna kontrola je pokazala da je riječ o uvezenim životinjama bez ušnih markica koje su još uvijek bile u uvoznom karantenu pa je zahtjev odbijen.
Revizorima nisu prezentovani dokazi da su poduzete bilo kakve mjere prema službeniku koji je prvobitno odobrio ovaj zahtjev.
Ured za reviziju godinama upozorava da se poticaji isplaćuju bez efikasne kontrole. Još 2009. godine je dao preporuke za uvođenje reda u ovoj oblasti, međutim ni sedam godina poslije federalno ministarstvo nije u potpunosti realizovalo nijednu od njih.
Otkupni blok i pasoš životinje su dokumenti koji su prethodnih godina bili često zloupotrebljavani pri traženju poticaja. (Foto: CIN)
Federalni ministar Šemsudin Dedić ni nakon višemjesečnog insistiranja nije pristao na razgovor sa novinarima CIN-a. On je u Parlamentu FBiH u aprilu 2017. godine rekao da vlast ima maćehinski odnos prema poljoprivredi.
„Kao vlada provodimo reformsku agendu. U njoj nema nigdje poljoprivrede.“
Mehmed Čeligija, glavni federalni poljoprivredni inspektor, kaže da stočari odustaju od poticaja. „Godinama idem u nadzore. Ove godine sam razočaran stanjem na terenu. Ljudi koji gube interes otvoreno kažu: neću poticaj i ovo ću prodat’“.
Tridesetak veterinara iz cijele FBiH sa kojima su razgovarali novinari CIN-a govore da broj stoke i stočara značajno opada. Zekerijah Alagić, direktor Veterinarske stanice Bihać, kaže da je rad države jedan od razloga smanjenja stočnog fonda.
„Mi imamo selo Brekovica koje je jedno od najbrojnijih u FBiH. Tu sam ja po mjesec dana radio samo cijepljenje krava, a sad mogu to za jedno popodne.“
Autor/ica 👤CIN
