Pokrenut virtualni muzej antifašističke baštine

Povezani članci

• Ništa nije slučajno
• Partizansko groblje u Mostaru: Nova stranica poslije desetljeća nebrige
• Mlatili su mi sina po glavi, dok nije pao na pod, počeo se tresti i pjeniti na usta, sada je na liječenju u bolnici…
• Kobna privlačnost ravnodušnosti
• Srpski narod protiv Rio Tinta ili o lažnim istorijskim analogijama
• Bez diskriminacije: Zagreb Pride traži životna partnerstva za sve

“Muzej antifašističke baštine”, projekt čija je nositeljica Nataše Mataušić a financira ga Ministarstvo hrvatskih branitelja, trebao bi doprinijeti održanju sjećanja na antifašističku prošlost i borbu u Drugom svjetskom ratu.

Zadnjih dana prošle godine Savez antifašističkih boraca i antifašista RH pokrenuo je web stranicu “Muzej antifašističke baštine“, koja uz stalni postav, čine fotografije i intervjui s nekadašnjim partizanima, zbirke Žene u NOB-u i Koncentracijski logori, kao i vijesti i informacije o očuvanju antifašističke baštine na lokalnom nivou.

– Radi se o projektu čiji je nositelj Nataša Mataušić, a financira ga Ministarstvo hrvatskih branitelja, koji bi trebao doprinijeti održanju sjećanja na antifašističku prošlost i borbu građana Hrvatske, odnosno Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu – objašnjava za Novosti glavni tajnik SABA RH Miro Kirinčić, ističući da su sredstva dobivena za domenu muzeja, kreiranje i održavanje web stranice te da u sakupljanju i priređivanju građe svoj doprinos, uz Natašu Mataušić, imaju i Mario Šimunković te drugi aktivisti i istraživači.

– U stalnom postavu za sada se nalazi preko 50 fotografija povezanih s NOB-om u Hrvatskoj i Jugoslaviji, kao i više video-zapisa razgovora s bivšim borcima, narodnim herojima i poratnim rukovodiocima, među kojima s Radom Bulatom, Ivanom Fumićem, Radom Pavlovićem… Ti su razgovori nastajali od 2008., a snimke smo čuvali nadajući se da ćemo ih jednom, kad prikupimo sredstva, uspjeti učiniti dostupnim zainteresiranima – objašnjava Kirinčić.

Naglasio je i važnost zbirke fotografija o ženama u antifašističkoj borbi u Jugoslaviji koje su one dale neizmjeran doprinos oslobađanju cjelokupnog teritorija.

“Najvećim dijelom mlade žene, ali i one u zrelijim godinama, dale su svoje živote za slobodu i ravnopravnost sviju građana koji su bili izloženi teroru nepravednog i krvoločnog režima takozvane Nezavisne Države Hrvatske”, naglašava se u uvodu tog dijela web stranice koji sadrži 90-ak portreta partizanki, njihove grupne snimke kao i fotografije za vrijeme obavljanja borbenih i radnih zadataka.

Do kraja rata 1945. NOP-u se priključilo više od 100.000 žena, od kojih je poginulo oko 25.000, 91 žena je proglašena Narodnim herojem Jugoslavije, a više od 3.000 njih nositeljice su Partizanske spomenice 1941.

“Velikim naporima i žrtvom uspjele su se izboriti za dotad nezamislive stvari u pogledu svojih prava: pravo glasa na izborima, jednake plaće kao i muškarci, jednakost na zdravstvenu skrb i obrazovanje, pravo da budu na vodećim pozicijama u društvu”, naglašava se na web stranici.

Posebnu cjelinu čini zbirka vezana uz koncentracijske logore kao najveću kriminalnu i nehumanu ostavštinu iz Drugog svjetskog rata. Nažalost, na teritoriju NDH je postojao velik broj takvih logora, a ustaške vlasti su bile toliko “predane ostvarenju ciljeva čišćenja manje vrijednih” da su metode mučenja i ubijanja zarobljenika sablažnjavale čak i najokrutnije nacističke zločince, što je najveća mrlja u novijoj hrvatskoj povijesti. Cilj muzeja je pokazati logore Jasenovac, Danica, Kampor, Stara Gradiška, Jastrebarsko…

U dijelu posvećenom informacijama i obavijestima piše se o obnovi i formiranju postava Doma boraca NOB-a u Poznanovcu i knjizi “Spomenici Narodnooslobodilačke borbe na području Baranje” koju je priredio dugogodišnji dopisnik Novosti Jovan Nedić. Tu se podsjeća i da današnja Hrvatska, osim memorijalnog muzeja “Lipa pamti” u riječkom zaleđu blizu granice sa Slovenijom, “Spomen sobe posvećenoj Batinskoj bitki” u Baranji i “Muzeja pobjede” u Šibeniku, koje su inicirali i postavili tamošnji antifašisti, nema ni jedan spomen dom o Drugom svjetskom ratu.

Na kraju se uz najavu upotpunjavanja sadržaja web stranice s ciljem dobivanja što kvalitetnijeg pregleda i doživljaja antifašističke baštine u Hrvatskoj. pozivaju i svi posjetioci da svojim tekstovima, fotografija, slikama, video-zapisima i ostalim dostupnim materijalima upotpune sadržaj portala i tako održe sjećanje na pobjedničku antifašističku prošlost.