Pismo gradonačelniku Prijedora: Proglasite 20. juli Danom žalosti za nevino pobijene žrtve

Autor/ica 👤Emir Ramić 18.7.2017. u 10:55

Povezani članci

“U ime istraživača genocida i aktivista za ljudska prava i slobode, članova Internacionalnog ekspertnog tima Instituta za istraživanje genocida, Kanada, u ime istine i pravde, u ime pomirenja i bolje budućnosti Prijedora, tražimo od vas, novog gradonačelnika Prijedora, da konačno, jedan prijedorski gradonačelnik, pokaže minimum ljudskosti i morala i proglasi 20. juli 2017. godine Danom žalosti na području grada Prijedora. Tog dana bit će obavljena kolektivna dženaza 23 identificirane prijedorske žrtve. Imate priliku na ovaj sveti dan poslati poruke mira, tolerancije i opomene iz Prijedora.

Vaš prethodnik Marko Pavić izgovori čuvenu antihumanu, antiprijedorsku, antibosansku, anticivilizacijsku rečenicu prilikom posjete masovnoj grobnici Tomašici ,,poginuli i sahranjeni…,,. Ne, oni nisu ,,poginuli i sahranjeni,,. Oni su mučki ubijeni u genocidu i razbacani u primarne, sekundarne i tercijarne, masovne grobnice u Prijedoru.

Prijedroski Dan žalosti je za žrtve, za ubijenu djecu, koja su sada samo tačke u vremenu i prostoru gdje je zločinačka namjera ostvarila svoje namjere. Na putu našeg istrajnog djelovanja za istinu imamo svoje aktiviste za ljudska prava i slobode koji su pokrenuli pravne i političke bitke u SAD i Kanadi i istraživače genocida koji su život posvetili istraživanju genocida u Prijedoru. Svi se zajedničkim snagama borimo protiv posljednje faze genocida, negiranja genocid koju zločinci provode i 25 godina poslije. Danas se kontinuitet te genocidne ideje ogleda u masovnom kršenju osnovnih ljudskih prava i sloboda prognanika i povratnika, preživjelih žrtava i svjedoka genocida. Općinske vlasti Prijedora nikada nisu javno priznale djela tadašnjih vlasti i odale pokajanje za patnje kroz koje su prošle na hiljade Bošnjaka i Hrvata te pružile ruku pomirenja i pokajanja. Negiranje takvog zločina zahtjeva organizovan pristup i podržavanje zločinaca. Nećemo posustati, genocid nećemo i ne možemo nikad zaboraviti. Ako odustanemo od zajedničke budućnosti Prijedora na bazi istine i pravde, odustajemo i od zajedničke budućnosti Bosne i Hercegovine, od Ideje Bosne i Bosanskog duha. Ne smijemo i nećemo to dozvoliti.

Internacionalni ekspertni tim Instituta za istraživanje genocida, Kanada nastavlja međunarodnu kampanju da se žrtvama genocida u Prijedoru omogući dostojanstveno sjećanje i obilježavanje, kao i podizanje adekvatnog spomen obilježja, kao opomene na strahote genocida. U saradnji sa američkim i kanadskim državnim organima i organizacijama za zaštitu ljudskih prava i sloboda radimo da žrtve genocida u Prijedoru dobiju pravo da se zloglasni koncentracioni logori obilježe kao spomen-stratišta Bošnjaka i Hrvata u Prijedoru, te da 31. maj postane trajno datumsko obilježje prijedorskih bijelih traka i da se 20. juli trajno proglasi Danom žalosti u gradu Prijedoru. Jer genocid u Prijedoru je krajnje nečovječna radnja, činjena u režiji parainstitucionalnog režima u namjeri potčinjavanja, dehumaniziranja i stvaranja nepodnošljivih uslova za život kako bi se što brže i što okrutnije izvršilo etničko čišćenje bošnjačkog i hrvatskog naroda.

Trebate znati da istraživači genocida i aktivista za ljudska prava i slobode neće odustati od borbe za istinu i pravdu sve dotle dok istina ne pobijedi, dok se ne postigne pravda, ne donese mir i ne izgradi prihvatljiva i ljudski snošljiva budućnost za sve građane u Prijedoru. Civilizacijska je obaveza i kulturna potreba dati prilog razvijanju kulture sjećanja na žrtve genocida. Sada imate priliku za to.

Žrtve genocida imaju povijesnu dužnost pamćenja i podsjećanja na genocid, koji je nad njima počinjen. Nosioci ideologije i politike genocida, kao i izvršioci genocida, imaju historijsku odgovornost da osude ideologiju, politiku i praksu genocida i da zahtijevaju da se u tom procesu najodgovorniji primjereno kazne. Sadašnji politički establišment Prijedora treba konačno omogućiti žrtvama genocida da ostvare svoja prava, a početno pravo za žrtve je priznavanje zločina, pokajanje i traženje oprosta. Zato dajte svoj glas za odbranu prava žrtava jer dok se ne ispoštuje pravedna borba žrtava nema sretnije zajedničke budućnosti građana Prijedora. Žrtve se ne smiju ponižavati. Vi ste kao novi gradonačelniče na potezu. Imate šansu da osigurate bolju zajedničku budućnost svih građana Prijedora. Prvi, mali korak, u toj boljoj budućnosti koji vi lično možete napraviti je proglašenje 20. jula Danom žalosti u gradu Prijedoru. Time bi za razliku od vaših prethodnika konkretno pokazali da ste za bolju zjedničku prijedorsku budućnost.

Prijedor, onaj poniženi i protjerani Prijedor, očekuje vaš ljudski korak da se ponovo obnovi gradska ljepota, srušena od ljudi bez časti. Socijalne, etičke, političke, antropološke, konačno, filozofske implikacije genocida u Prijedoru jesu toliko raznovrsne i nepresušne, da o njima treba stalno pisati i govoriti, i uklapati ih u kontekst realnih zbivanja. Jer genocid u Prijedoru nije historijska tema, ni tema historije. Naprotiv, čitava ljudska posebno evropska, i osobito balkanska budućnost mora biti prinuđena da sebe odredi prema genocidu u Prijedoru. Mi vjerujemo da će Prijedor i Bosna i Hercegovina ponovo biti slobodni. Žrtve genocida u Prijedoru moraju se poštovati, one zaslužuju smiraj i da ih se tretira na dostojanstven način. Zato vas pozivamo da apelirate na prijedorske Srbe koji znaju gdje su masovne grobnice da to jave institucijama koje pronalaze te grobnice. Podrška je ključna u ovom trenutku da bi nakon 25 godina porodice mogle ukopati voljene na dostojanstven način.

Mi se bavimo istraživanjem i dokumentiranjem zločina. Protiv negatora genocida se jedino efikasno može boriti znanjem. Tako smo i naučno dokazali genocid u Prijedoru. To radimo samo zbog istine i pravde, samo zbog kulture pamćenja. Ali ne mrzimo nikoga. Činjenica je da se u Prijedoru desio genocid. Činjenica je da su Bošnjaci bili većinski narod u Prijedoru. Činjenica je da su Bošnjaci i Hrvati takođe vlasnici grada Prijedora. I to vlasništvo se nasljeđuje. Silom se ne dobija, a pogotovo ne genocidom.”

Profesor Emir Ramić
Direktor Instituta za istraživanje genocida, Kanada