Otvoreno pismo predsjedniku Vlade RH

Povezani članci

• Bh. blok nikad neće podržati „legitimno predstavljanje naroda“ i vojnu neutralnost BiH
• CIN – Trinaest godina provjerenih informacija
• BEDINERICA, MILOSNICA, ZAPUŠTENICA
• Koronavirus u BiH: 302 novozaraženih koronavirusom
• Poništen konkurs za zgradu Centralne banke u Hastahani
• Bolje lud jezik od ludih lingvista

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Saborske zastupnice i supredsjednice Centra Marijana Puljak i Dalija Orešković uputile su otvoreno pismo predsjedniku Vlade RH Andreju Plenkoviću, na temu upravljanja epidemiološkom krizom u Hrvatskoj. U pismu predlažu formiranje Stožera nacionalnog jedinstva, s njim na čelu, u kojem bi svoju ulogu imali i predstavnici parlamentarne oporbe, kao i istaknuti znanstvenici s kritičkim promišljanjima u odnosu na rad postojećeg stožera i modela upravljanja krizom.

Pismo prenosimo u cijelosti:

“Poštovani predsjedniče Vlade Republike Hrvatske gospodine Plenkoviću,

obraćamo vam se u povodu sve izazovnije epidemiološke situacije u zemlji, zabrinute zbog krize koja, sudeći po brojnim reakcijama u javnosti, prijeti eskalirati u najveću ugrozu za zdravlje i ekonomsku stabilnost naših sugrađana od Domovinskog rata. Zbog odgovornosti koju imamo kao saborske zastupnice, slobodne smo Vam predložiti model upravljanja krizom za kojeg smatramo da će osigurati svojevrsni društveni konsenzus nužan da se kriza prebrodi sa što manje posljedica.

Najvažnija mjera koja jamči provođenje restriktivnih zahtjeva  nužnih za izlazak iz bilo koje krize, a za koju želimo da je provode milijuni ljudi jest povjerenje. Ono što ne može osigurati naredba, prisila ili kazna – može povjerenje. A model upravljanja koronakrizom u Hrvatskoj potrošio je upravo to gorivo nužno za najvažniju i najtežu etapu prolaska kroz krizu. Dokaze za to da je aktualni model upravljanja krizom nepovratno potrošio povjerenje građana ne želimo uopće argumentirati prosvjedima rubnih skupina društva, nego reakcijama upravo onih koji su autoriteti u kriznim situacijama. U postojeći model ne samo da više ne vjeruju ni svi zastupnici većine u Hrvatskom saboru, nego ne vjeruju ni brojni liječnici na osobnoj, ali i na razini strukovnih udruženja. I to se ne plaše svakodnevno očitovati. Ne vjeruju ni brojni hrvatski priznati znanstvenici iz struka koje o epidemiji imaju što za reći, a neki od njih i vrlo jasno ukazuju na propuste te teške dvojbe oko sastava postojećih tijela koje nas vode kroz ovu kompleksnu krizu. A o postkriznoj ekonomskoj neizvjesnosti naše države govore ne samo već brojke, nego i mnogi politički neovisni ekonomisti.

Stoga, predlažemo formiranje Stožera nacionalnog jedinstva s Vama na čelu, u kojem bi svoju ulogu imali i predstavnici parlamentarne oporbe kao i istaknuti znanstvenici s kritičkim promišljanjima u odnosu na rad postojećeg stožera i modela upravljanja krizom. U tom novom modelu trebalo bi u ekonomska pitanja uključivati širu bazu ekonomskih stručnjaka te predstavnike malih i srednjih poduzetnika.

Naime, sve nestrpljivije i neujednačenije reakcije javnosti ukazuju na potrebu promjene modela kojim upravlja jedna politička stranka, prema modelu kojem će svoju punu potporu dati i Predsjednik države, ali i parlamentarna oporba. Taj se model ne treba shvatiti kao ničiji politički poraz, nego kao dobitak za Hrvatsku. Nimalo ne dvojimo da i u slučaju modela u kojem bi ključnu ulogu preuzeo, nazovimo ga neformalno tako, stožer nacionalnog jedinstva, političku prvu ulogu ima predsjednik Vlade RH.

Taj novi model treba nastati na temelju široke parlamentarne potpore upravo zato da ga javnost, odnosno svi naši građani prihvate kao obnovu povjerenja i jamstvo najboljeg puta kroz preostali period krize.

Taj model treba uključiti znanstvenike iz raznih mjerodavnih područja prema kriterijima i referencama stručnosti, bez pristranog izbora na temelju političke bliskosti samo prema vladajućoj političkoj opciji. U novom modelu treba imati mjesta i za vrhunske znanstvenike koji pokazuju empatiju i brigu za hrvatske građane dobronamjernim kritikama i korektivnim savjetima u odnosu na dosadašnji model upravljanja krizom.

I, na kraju, u novom modelu treba kreirati i dio koji se tiče ekonomskih mjera i posljedica ne samo u ovom periodu dok traje epidemija, nego još više i u periodu očekivanog teškog gospodarskog razdoblja nakon zdravstvenog dijela krize. I tu nam već sada trebaju vizije i savjeti šireg kruga ekonomista od onih koje u svojim redovima ima i može okupiti trenutačna parlamentarna većina. Isto tako treba na određeni način uključiti i predstavnike najugroženije skupine u gospodarstvu, malih i srednjih poduzetnika.

Neki prigovori našem prijedlogu stožera nacionalnog jedinstva, koji su se pojavili u javnosti, s argumentom da se aktivni tim ne mijenja dok traje kriza, nego eventualno kad nastupi kaos, nemaju uporište ni u asociranim ratnim situacijama, a ni u povijesti upravljanja krizama. I u najtežim trenucima hrvatske novije povijesti, Domovinskom ratu, poznati su primjeri čak i promjena ratnih zapovjednika u etapama rata, pa čak i unutar same vojne operacije. Dolazak generala Janka Bobetka na Južno bojište 1992. značio je prekretnicu za Dubrovnik, a aktiviranje generala Petra Stipetića na Sjevernom sektoru bojišnice tijekom Oluje 1995. dogodilo se doslovno usred operacije zbog zastoja na tom pravcu. Rezultat nije bio kaos, nego pobjeda.

U nadi da ćete se očitovati o ovom prijedlogu kako bi zajedničkim snagama došli do najboljih rješenja za Hrvatsku, primite srdačan pozdrav uz želje da iz samoizolacije izađete dobroga zdravlja.”

Dalija Orešković, saborska zastupnica i supredsjednica Centra

Marijana Puljak, saborska zastupnica i supredsjednica Centra