Odjeli formirani u sjedištu MIP-a BiH godišnje potroše 400.000 KM za nepostojeće poslove

Povezani članci

• Esad Bajtal: Proći će vrijeme korone kao što je prošlo vrijeme španske kuge
• Veteranska organizacija ‘brani’ RS koncertom pjevača koji je ismijavao Srebrenicu
• Krik dece rođene iz ratnog silovanja, na izložbi u Beogradu
• Vječiti derbi: Narušeni odnosi i bojkot navijača Sarajeva
• Stopama Karadžića i Bobana; Anders Behring Breivik
• Puljak: „Split će biti glavni grad promjena u Hrvatskoj“

foto: nezavisne.com

Iako je BiH 1. januara 2012. godine završila misiju kao nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN), odsjeci formirani u sjedištu Ministarstva vanjskih poslova (MVP) BiH i pri bh. misiji u Njujorku, s ciljem koordiniranja aktivnosti nestalnog članstva, i dalje rade.

Prema saznanjima “Nezavisnih”, u Odsjeku za koordinaciju aktivnosti s Vijećem sigurnosti UN-a, kojim trenutno rukovodi Miloš Prica, radi sedam uposlenika, a pri bh. misiji pri UN-u u Njujorku, kojom rukovodi Miloš Vukasinović, četvorica diplomata postavljenih sa zadatkom koordiniranja aktivnosti Misije, koja je okončana 1. januara 2012. godine.

Za oba odsjeka BiH izdvaja poprilična sredstva. Prostom matematičkom računicom, ukoliko uzmemo prosjek samo njihovih neto plaća (prosječna u sjedištu oko 2.000 KM, u Misiji u Njujurku oko 6.000 KM), to znači da se na mjesečnom osnovu iz budžeta isisa 32.000 KM, a godišnje blizu 400.000 KM.

Sa svim prinadležnostima, uz obračunavanje penzionog, zdravstvenog osiguranja i poreza, državu godišnje košta i blizu milion KM. Vrijedi podsjetiti, MVP je tokom 2009. godine, pripremajući se za nestalno članstvo u Vijeću sigurnosti UN, izmijenio sistematizaciju radnih mjesta. Procjena je bila da je važnost nestalnog članstva iznimna i da zbog obima poslova, koji bi se sinhronizovali sa bh. misijom pri UN, ovaj odsjek treba formirati, odnosno da ga treba ugasiti nakon prestanka članstva.

Sam Prica kaže da nema komentara, “jer je državni službenik”. “Nisam ni učestvovao u formiranju tog odjela. Tada sam, u to vrijeme, bio šef kampanje, a taj odsjek je počeo da radi početkom 2010. godine. Ja nemam veze s tim, nisam član nijedne političke partije, a to je odluka koju je donijelo Vijeće ministara”, kaže Prica.

U mandatu 2010 – 2014. godina predsjedavajući Vijeća ministara bio je Vjekoslav Bevanda, a ministar vanjskih poslova Zlatko Lagumdžija. “Nezavisne” su u petak željele da čuju da li Bevandin nasljednik, aktuelni predsjedavajući Denis Zvizdić, namjerava na sjednici inicirati ukidanje ovog odsjeka.

Međutim, Amela Mulabdić, njegova glasnogovornica, nije nam uspjela osigurati njegov stav, dok aktuelni ministar vanjskih poslova ovu situaciju nije želio da komentira, no on se osvrnuo na nešto drugo. “Želim da naglasim da sa saradnicima razmatram proširenje naše misije pri EU u Briselu kad dobijemo status kandidata. I tada ćemo, kad to bude, razmotriti cjelokupnu sistematizaciju radnih mjesta u Ministarstvu inostranih poslova”, rekao je ministar Igor Crnadak.

Za Zlatka Dizdarevića, nekadašnjeg bh. ambasadora, dugogodišnjeg diplomatu i novinara, uzroci su mnogo dublji i u vezi su s višegodišnjom nemogućnosti usvajanja zakona o vanjskim poslovima u parlamentu BiH. “Upravo taj zakon uređuje te stvari, a on i dalje ne može da bude usvojen?! Dakle, mi nemamo zakon po kojem MIP može da uredi te stvari, zapravo, kako uopšte Ministarstvo može da funkcioniše bez zakona o vanjskim poslovima? Zato danas isključivo funkcioniše po nacionalnim vertikalama”, zaključuje Dizdarević.

nezavisne.com