Nalaz revizije: Aerodrom Mostar netransparentno trošio novac, brojne nepravilnosti
Povezani članci
- Marin Bago: Pandemija će stvoriti veliki animozitet između ljudi koji će nacionalne stranke pokušati iskoristi
- Analiziramo “Korona 2”: Radnici će ponovo snositi najveći teret
- U Mostaru će biti predstavljen Bosanski atlas ratnih zločina ’92 – ’95
- Fra Ivo Marković: Biskupe Ratko Periću, istina se živi, istina oslobađa!
- Ecija Ojdanić: Tamo gdje umire kazalište, umire i kultura
- „ŽENE U CRNOM“, TRIDESET GODINA POSLIJE: Heroji našeg vremena
U Aerodrom Mostar su godinama ulagana ogromna finansijska središta s očekivanjem boljeg poslovanja, a novac koji je stizao trošio se netransparentno, po potrebi, a ne u skladu s odlukom Vlade FBiH.
Prema revizorskom izvještaju Federalnog ministarstva prometa i komunikacija za prošlu godinu, Aerodrom Mostar je doveden pred tužbu zbog netransparentnog utroška sredstava.
Transferi za aerodrome su iznosili 1.860.000 KM i odnose se na transfere JP Međunarodna zračna luka – Aerodrom Mostar d.o.o. u ukupnom iznosu od 930.000 KM i JP Međunarodni aerodrom Tuzla d.o.o. u ukupnom iznosu od 930.000 KM.
Vlada FBiH je 9. maja 2019. godine donijela odluke o usvajanju programa utroška sredstava tekućih transfera za Aerodrom Mostar i Aerodrom Tuzla, za oba aerodroma po 430.000 KM, u kojima su specificirane pozicije u što će biti utrošena odobrena sredstva.
Navedenim programima, kako navode revizori nisu utvrđen način i rokovi izvještavanja u skladu sa Zakonom o izvršavanju Budžeta u FBiH za 2019. godinu. Na osnovu navedenih odluka, Ministarstvo je 20. maja 2019. godine sa navedenim preduzećima zaključilo ugovore o prijenosu sredstava i izvještavanju o utrošenim sredstvima. Također, Vlada FBiH je 31. jula 2019. godine donijela odluke o usvajanju programa utroška sredstava tekućeg transfera “Subvencije javnim preduzećima – Unapređenje avioprometa Federacije BiH” za subvencioniranje redovitih aerodromskih linija za JP Međunarodna zračna luka – Aerodrom Mostar i JP Međunarodni aerodrom Tuzla d.o.o.
Subvencioniranje linija bazirano je isključivo na pokrivanju troškova autoprijevoznika radi rentabilnosti i kontinuiteta, a do iznosa utvrđenog ovim odlukama, po 500.000 KM za oba aerodroma.
”Ministarstvo je s korisnicima sredstava ugovorilo kvartalno izvještavanje te da će najkasnije do 28. februara 2020. godine sačiniti izvještaje o utrošenim sredstvima koje će s odlukama Nadzornog odbora o njihovom usvajanju dostaviti Ministarstvu. Također je ugovoreno da će preduzeća u slučaju nenamjenskog utroška izvršiti povrat sredstava u Budžet FBiH u roku od 6 mjeseci od dana dostave izvještaja o utrošku, a u slučaju nepotpunog utroška sredstava povrat neutrošenog dijela izvršit će u roku od 6 mjeseci od dana podnošenja Zahtjeva za povrat sredstava“, navodi se u izvještaju.
Međutim, revizijom za 2017. godinu utvrđeno je da Aerodrom Mostar nije u cjelini utrošio sredstva za predviđene namjene. Ministarstvo je tokom 2018. godine Aerodromu Mostar dostavilo Zahtjev za povrat i dvije urgencije kojima je zatražen povrat nenamjenski utrošenih sredstava u iznosu od 151.180 KM. No, kako se navodi Aerodrom Mostar nije izvršio povrat sredstava, što je uslijedilo Opomenom pred tužbu, na koju Aerodrom nije uopće dostavio odgovor, niti je izvršio povrat, te je Ministarstvo 2. novembra 2018. godine dostavilo dokumentaciju Federalnom pravobraniteljstvu radi pokretanja tužbe.
“Federalno pravobraniteljstvo je 7. decembra 2018. godine dostavilo Ministarstvu izjašnjenje Aerodroma Mostar, u kojem Aerodrom navodi da su sredstva korištena u trenutku kada su se morala izvršiti pojedina plaćanja koja su prispjela i bila zapriječena tužbama, te da su se kapitalna i tekuća sredstva koristila prema potrebi, odnosno kapitalna sredstva su dijelom potrošena za ono što pripada tekućim sredstvima i obratno“, navodi se u izvještaju.
Izjasnili su se kako navode revizori u izvještaju da nema osnova za pokretanje sudskog postupka jer su sredstva potrošena u Društvu. Na ovo izjašnjenje Ministarstvo se više puta očitovalo, a Federalno pravobraniteljstvo navelo je da je Aerodrom Mostar u potpunosti postupio po Odluci Vlade FBiH i tražilo od Ministarstva dodatno izjašnjenje na dokumentaciju Aerodroma Mostar kako bi ocijenili da li ima osnova za pokretanje sudskog postupka protiv Aerodroma Mostar.
“Ministarstvo je, dostavilo još jedno izjašnjenje 23. decembra 2019. godine, u kojem navodi da je nepromijenjenog stava. Federalno pravobraniteljstvo nije poduzelo sve potrebne aktivnosti, posebno uzevši u obzir da se Aerodrom Mostar očitovao da je sredstva trošio po potrebi, a ne u skladu s Odlukom Vlade“, stoji u revizorskom izvještaju.
Aerodromu Mostar je i pored navedenog, Odlukom Vlade FBiH iz Budžeta FBiH za 2019. godinu odobren iznos od 430.000 KM, kao i prethodnih godina, što, kako se navodi nije u skladu sa Zakonom o budžetima u FBiH, kojim je definirano da korisnici doznačenih transfera neće imati pravo aplicirati za dodjelu sredstava u narednoj fiskalnoj godini ukoliko ne dostave izvještaj o namjenskom utrošku sredstava.
“Izvještaj o utrošku sredstava zaprimljen je 27. februara 2019. godine, s Odlukom Nadzornog odbora o usvajanju. U njemu su, kako navode revizori pravdani, između ostalih, i troškovi koji nisu odobreni Odlukom o usvajanju programa utroška utvrđenog Budžeta za 2019. godinu (popravka zida u objektu terminala, nadogradnja lifta) i samim tim sredstva nisu u cjelini utrošena za utvrđene namjene.
“Aerodrom Mostar je, 26. februara 2020. godine, sačinio i dostavio izvještaj o utrošku sredstava u iznosu od 464.596 KM za subvencioniranje redovite linije Mostar— Zagreb, u skladu sa zaključenim ugovorom s avioprijevoznikom Croatia Airlines koji je na snazi do 28. marta 2021. godine. Ministarstvo je uputilo Urgenciju Aerodromu Mostar za pravdanje preostalog iznosa sredstava od 35.404 KM i povrat u Budžet FBiH ukoliko su sredstva neutrošena ili nenamjenski utrošena, u skladu sa zaključenim ugovorom“, stoji u reviziji Federalnog ministarstva prometa i komunikacija.
S obzirom na to da je Aerodrom Mostar mjesecima bez prihoda i u teškoj financijskoj situaciji, te da zbog brojnih zabrana mjesecima nije mjesto polijetanja ni slijetanja aviona, sudbina ove zrakoplovne kompanije u Hercegovini je sasvim neizvjesna.
Dugogodišnji direktor, Marin Raspudić “nagrađen“ je novom pozicijom na mjestu vršitelja dužnosti zamjenika glavnog direktora Direkcije za civilnu avijaciju (BHDCA), dok je na njegovo mjesto po ovlaštenju v.d. član Uprave Društva, Ivan Ljubić, koji se u javnosti još nije oglasio.